PLANINSKA VODONOŠKA

Hydropodia subalpina (Höhn.) Vizzini, Consiglio & M.Marchetti

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Porotheleaceae > Rod: Hydropodia > Vrsta: Hydropodia subalpina (Höhn.) Vizzini, Consiglio & M.Marchetti (GBIF ID 12213418)

Etimologija: sub (lat.) = ispod, niže + alpinus = alpski. Po području na kojem raste.

Klobuk: 1-5 cm širok, prvo je stožast, stožasto-konveksan, zatim je rašireno-konveksan, blago je ulegnut u starosti, obično s malom grbicom  na sredini, površina je vodenasta, sitno, prirašteno, radijalno vlaknasta i često pomalo sjajna, ljepljiva kada je svježa i vlažna, ubrzo se osuši, sušenjem izblijedi i postane zagasita, blago je sivkast ili maslinast kada je vlažan, oker do oker-smeđ ili ponekad žućkasto-oker do svijetlo oker-smeđ, često je nešto svjetliji na sredini i na rubu, rub je gladak ili samo slabo prozirno narebran.

Stručak: 2-7 cm visok i 1-4 mm debeo, hrskavičav, jako je lomljiv, valjkast, s kratkim do prilično dugim korijenom (kada raste na zakopanom drvetu), čitav ili samo na gornjoj polovici je pahuljasto-dlakav, ponekad dlakav na bazi, bijel do bjelkast, vremenom ponekad postaje svijetlosmeđ od baze prema gore, potpuno je bijel.

Listići: Gusti do umjereno gusti, 20-35 ih dopire do stručka, duboko su usječeni, usko su prirasli, ponekad su gotovo slobodni, blago su trbušasti, prilično su široki, do 4.5 mm, bijeli, vremenom ponekad slabo požute, oštrica je boje lica i slabo erodirana.

Spore: Valjkasto-kobasičaste do kobasičasto zakrivljene, ponekad su eliptične, tankih stijenki, bezbojne, s granuloznim sadržajem ili s jednom uljnom kapljicom, neamiloidne, 6.5-10.5 x 2.5-4.5 µm, Qav = 2.3, bazidije su usko batinaste, 4-sporne, rijetko su 2-sporne, 25-35 × 6.5-8.5 µm, sterigme su duge do 3-4 µm, sa zrnatim sadržajem, s bazalnim su kopčama, subhimenij se sastoji od kratkih elemenata, cheilocistide su brojne, oblika su uske do široke boce ili su trbušaste, vretenaste, ravne do vijugave, često su s dugim stalkom i tupim vrhom, blago su zadebljanih stijenki na vrhu, bezbojne, ponekad su s refraktivno-granuloznim sadržajem, ponekad su s kristalima/sluzavim naslagama na vrhu, 50-90 × 8-20 µm, pleurocistide su raspršene, oblika su boce do gotovo vretenaste, slične su cheilocistidama, 60-110 × 8-15 µm, trama listića je pravilna i sastoji se od paralelnih, valjkastih do vretenastih, 5-15 µm širokih hifa, bezbojnih, tankih do debelih stijenki, debljine do 1 µm, pileipelis je tanki iksocutis širine 2-6 µm, sastoji se od radijalnih hifa uronjenih u želatinoznu matricu, sa smeđim je citoplazmatskim pigmentom, pileocistide su rijetke do brojne, obično su u nakupinama, raspoređene, nakošene ili uspravne, vertikalne, oblika boce, vretenaste, valjkaste, batinaste, glavičaste, s do 3 µm debelom stijenkom na vrhu, sa smeđim citoplazmatskim pigmentom, često su na vrhu prekrivene kristalnim naslagama, 30-120 × 5-15 µm, subcutis je sastavljen od hifa širokih 10-30 µm, stipitipelis se sastoji od paralelnih, valjkastih hifa širokih 3-10 µm sa svijetlosmeđim citoplazmatskim i sitno inkrustiranim pigmentom i kristalnim naslagama, trama stručka se sastoji od valjkastih hifa širokih 8-30 µm, bezbojnih do žućkastih, tankih do malo zadebljanih stijenki, debljine do 1.5 µm, caulocistide su brojne, obično su u nakupinama, gušće na gornjem dijelu stručka, uzdignute do nakošenen, ravne do zakrivljene, usko do široko batinaste, glavičaste, oblika boce, nepravilne, ponekad su višesegmentne, bezbojne, tankih do malo zadebljanih stijenki, 40-100 × 8-15 µm, kopče su prisutne u svim tkivima (cromushrooms: spore su (6.4) 6.8 - 8.1 (9.5) × (2.8) 3 - 3.5 (3.7) µm, Q = (1.8) 2.1 - 2.6 (2.9), N = 135, Me = 7.4 × 3.2 µm, Qe = 2.3, bazidije su 23-29 × 5.3 - 6.7 µm, N = 15, cheilocistide su 49-75 × 12-20 µm, N = 16); otrusina je bijela.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, prilično je vlaknasto u stručku, elastično, lomljivo, bijelo; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama i parkovima, najčešće šumama bukve, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka ili na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima i lišćem, obično bukve. Prve tri slike snimljene su 18.5.2026., na lokalitetu Brlenić kod Krašića, na zemlji u lišću bukve, a četvrtu sliku snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta osrednje kvalitete, ali je slabe vrijednosti zbog malih dimenzija.

Napomena: Uglavnom je karakteristična po oker do svijetlosmeđem klobuku, bijelim, usko priraslim do gotovo slobodnim zbijenim listićima, ravnim, bijelim stručkom koji se obično ukorijenjen, dugim kobasičasto zakrivljenim i neamiloidnim sporama, cheilocistidama kojesu oblika uske do široke boce ili vretenaste, te pileipelisu, tankim iksocutisom s nepravilnim pileocistidama. Po boji i korjenastom stručku se može zamijeniti s glatkonogom korjenjačom, koja je većih dimenzija i ima ravnu i često tamniju oštricu listića i nešto veće, široko eliptične do skoro kuglaste spore. Cijela je nešto manjih dimenzija i ne raste na zemlji, već na drvetu ili je uronjena u supstrat od suhog lišća. Također podsjeća na elegantniju verziju raspucane širokoliske (Megacollybia platyphylla), koja ima debele hife i više ili manje kuglaste spore.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.