Ukupno vrsta gljiva: 2795
Hygrophorus camarophyllus

hygrophorus-camarophyllus1

Jestiva gljiva     Zaštićena gljiva     Kritično ugrožene vrste

SIVOSMEĐA PUŽEVICA

Hygrophorus camarophyllus (Alb. & Schwein.) Dumée, Grandjean & Maire

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Hygrophoraceae > Rod: Hygrophorus > Vrsta: Hygrophorus camarophyllus (Alb. & Schwein.) Dumée, Grandjean & Maire (GBIF ID 2538720)

Infragenerička taksonomija: podrod Camarophyllus > sekcija Camarophyllus

Etimologija: kalos (gr.) = lijepo + phyllon (gr.) = list, listić. Po crvenoj boji listića.

Engleski naziv: Arched Woodwax

Klobuk: 3.5-15 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je raširen i lagano ispupčen na sredini, često je lijevkast, vijugav, suh, po vlažnom je vremenu mazav, površina je s radijalnim uraštenim vlakancima, siv, sivo-smeđ, tamnosmeđ, tamno sivo-smeđ ili crno-smeđ, rub je podvijen.

Stručak: 4-12 cm visok i 1-3 cm debeo, valjkast, malo je batinast, vlaknast, na vrhu je sitno zrnast, nešto je svjetliji od klobuka, sivkasto-smećkast na svjetlijoj osnovi.

Listići: Razmaknuti, debeli, elastični, voštani, jasno se spuštaju po stručku, trajno su bjelkasti, s plavkastom su nijansom.

Mikroskopija: Eliptične, 7-9 x 4-5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, bjelkasto; miris je ugodan na med ili lješnjake, a okus je također ugodan na lješnjake.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od kolovoza do studenog, u crnogoričnim šumama, u simbiozi s različitim vrstama crnogoričnog drveća, najčešće sa smrekom, jelom i borovima, na vapnenastom tlu. U Hrvatskoj je pronađena u šumi bukve, jele i smreke, a poznata je samo s 3 lokaliteta, u okolici Otočca, na sjevernom Velebitu i u Hrvatskom zagorju. Primjerke na slikama snimio je Danijel Balaško, u listopadu, na lokalitetu Meljan pokraj Trakošćana.

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - KRITIČNO UGROŽENA VRSTA

Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Ima lijepe plavkaste listiće i vlaknasti klobuk. Slična je kijačasta grlašica (Ampulloclitocybe clavipes), koja ima gušće listiće, uočljivo zadebljanu bazu stručka i mekše meso.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Ljepolisna puževica (Hygrophorus calophyllus P.Karst.), Sivosmeđa puževica (Hygrophorus camarophyllus (Alb. et Schwein.: Fr.) Dumée, Grandjean et Maire)

Hygrophorus camarophyllus

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži