PJESNIČKA PUŽEVICA

Hygrophorus poetarum R.Heim

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Hygrophoraceae > Rod: Hygrophorus > Vrsta: Hygrophorus poetarum R.Heim (GBIF ID 2538746)

Infragenerička taksonomija: podrod Colorati > sekcija Pudorini > podsekcija Clitocyboides

Etimologija: poetarum (lat.) = pjesnika. Po estetskoj privlačnosti gljive.

Klobuk: 4-12 cm širok, prvo je konveksan, zatim se nepravilno otvori i lagano tupo ispupči na sredini, kožica je tanka, lako se guli, površina je sluzava i ljepljiva, ponekad je bijel, češće je krem, žućkast, žućkasto-ružičast do svijetlo marelično narančast, sredina je nešto tamnija, u starosti izblijedi, rub je dugo vremena podvijen i dosta valovit.

Stručak: 6-10 cm visok i 1-2.5 cm debeo, čvrst, valjkast, proširen je na vrhu, a prema bazi se sužava, pun, malo je mazav pa zatim suh, u starosti je prekriven srebrnastim vlakancima, bijel do žućkast.

Listići: Gusti, debeli, prilično su široki, pomiješani su s lamelulama, voštani, staklasti, mekani, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bjelkasti poput ruba klobuka, kasnije su krem-ružičasti.

Mikroskopija: Eliptične, neamiloidne, 6-8 x 4.5-5.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, bijelo, ispod kožice klobuka je svijetlonarančasto; miriše na voće, balzam ili cvijeće, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Baza stručka s gvajakovom tinkturom postane plavo-zelena.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, od rujna do listopada, u bjelogoričnim šumama, obično ispod bukve, rijetko ispod drugog bjelogoričnog drveća. U Hrvatskoj je poznata s 24 lokaliteta, u sjeverozapadnom dijelu zemlje, Slavoniji, Istri, Baniji i na sjevernom Velebitu. Prvu sliku snimio je Neven Ferenčak, 20.10.2019., na lokalitetu Trakošćan, a ostale Danijel Mulc, 19.10.2024., na lokalitetu Brod Moravice, u Gorskom kotaru.

Doba rasta: 9, 10

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Slične su jelova puževica (Hygrophorus pudorinus), koja raste u crnogoričnim šumama, ima crvenkasto meso ispod kožice klobuka, smolast miris, te dosta neugodan okus, te suha puževica (Hygrophorus penarius), kod koje je klobuk manji i svjetliji, nije s ružičastom nijansom, već je bijel ili žut. Paziti da se ne zamijeni vitezovkama (Tricholoma), kod kojih su listići obično zaokruženi uz stručak.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 896. Pjesnička puževica (Hygrophorus poetarum Heim); Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Pjesnička puževica (Hygrophorus poetarum R.Heim)

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.