LJEŠNJAKOVA CJEPAČA

Inocybe margaritispora (Berk.) Sacc.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Inocybaceae > Rod: Inocybe > Vrsta: Inocybe margaritispora (Berk.) Sacc. (GBIF ID 2528063)

Infragenerička taksonomija: podrod Clypeus > sekcija Marginatae

Etimologija: margarites (gr.) = biser + spora (gr.) = spora, sjeme. Po jako bradavičavim sporama.

Klobuk: 3-6 cm širok, najprije je zvonolik i konveksan, okruglasto je ispupčen na sredini, ubrzo se spljošti, obično je s izraženom, širokom grbom na sredini, visokom do 1.5 cm, površina je karakteristično dvobojna jer je žućkasto-oker osnova djelomično prekrivena tamnooker dekoracijom koja je nešto gušća na sredini, na sredini je vlaknasto-ljuskava, prema rubu je radijalno vlaknasta, a kasnije se rastrga na male ljuskice, na sredini je tamnosmeđ, prema rubu je nešto svjetliji, oker i slamnatožut.

Stručak: 3-6 cm visok i 5-10 mm debeo, dosta je robustan, pravilno je valjkast, na bazi je s obrubljenim gomoljem i širine 8-9 mm, pun, s veoma je sitnim, gotovo točkastim dlačicama, a između njih je površina brašnjava, bjelkast do svijetlokrem, svjetliji je od klobuka.

Listići: Zaokruženi su uz stručak, prirasli, veoma su različitih dužina, osrednje su gusti; u mladosti su kremasto-sivkasti, nešto kasnije su sivo-smećkasti, oštrica je cjelovita i svjetlija.

Mikroskopija: Nepravilno su višekutne, sa 6-9 izbočenih grba, 8-10 x 6-8 µm, Q = 1.1-1.6, Qe = 1.3, pleurocistide su 50-90 x 16-30 µm, promjenjive, uglavnom su oblika boce, sa stijenkama debele do 3 µm, svijetložute u KOH; otrusina je smeđa.

Meso: Tanko, bjelkasto i lagano žućkasto; lagano miriše na spermu, a osušeno malo po duhanu, a okus nije izražen.

Kemijske reakcije: Reakcija je u dodiru s gvajakom negativna.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, skupno po nekoliko primjeraka zajedno, u svim tipovima šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće bukvama, hrastovima, lijeskama, vrbama i borovima, na vapnenastom tlu. Jedna je od češćih cjepača u našoj zemlji, a pronađe se i na Jadranu. Primjerke na slici snimio je Mladen Matišić, krajem lipnja, na obali rijeke Save, na pjeskovitom tlu, ispod vrba.

Doba rasta: 5, 6, 7, 9, 10

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom kao i sve cjepače.

Napomena: Slična je zvjezdastosporna cjepača (Inocybe asterospora) koja često raste blizu lješnjakove cjepače, a razlikuje se po mesnatocrvenkastom stručku i većim sporama. Cjepače kao rod treba izbjegavati, prepoznatljive su po stožastom klobuku, zrakastim vlaknima i sl. Ova vrsta prepoznatljiva je po relativno velikim dimenzijama plodnog tijela, po osobito pahuljasto-čehastoj površini klobuka, bulbi na bazi stručka, te po jako nabranim sporama.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.