Agaricus coniferarum - created on December 2023 in La Brée-les-Bains, France by Guinberteau Jacques

ČETINARSKA PEČURKA

Agaricus coniferarum Guinb. & Callac

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Agaricaceae > Rod: Agaricus > Vrsta: Agaricus coniferarum Guinb. & Callac (GBIF ID 10123475)

Infragenerička taksonomija: podrod Pseudochitonia > sekcija Bohusia

Etimologija: conifer (lat.) = četinari, drveće koje nosi češere + -arum (lat.) = oni koji su povezani s četinarima. Po staništu.

Klobuk: 7-18 cm širok, isprva je kuglast, zatim je polukuglasto-konveksan, na kraju je konveksno-izravnat; smeđ, ponekad je žuto-smeđ ili svijetlosmeđ, na kraju je tamnosmeđ, promjenjivog je izgleda, vunast, maljav, površina je prekrivena prilegnutim ljuskama ili radijalno isprepletenim vunastim vlaknima, rub je najprije cjelovit, debeo, zatim je nazubljen i krpast od ostataka ovoja, koji prelaze preko ruba do 2 mm.

Stručak: 8-11 cm visok i 2-4.5 cm debeo, valjkast, na bazi je često zakrivljen i ponekad blago gomoljast, iznad vjenčića je bijel ili ružičast, gladak, fino paperjast ili blago crtast, ispod vjenčića je kosmato vunast do baršunast, obično je dekoriran višestrukim smećkastim poprečnim ostacima ovoja u vidu nepotpunih vjenčića ili raspršenih ljuskica koje su iste boje kao površina klobuka, ako se bijela površina protrlja postane narančaste boje mrkve, a zatim hrđastocrvena, bez uočljivih rizomorfa na bazi; vjenčić je osrednje velik, do 1.3 cm širok, debeo, krhak, viseći, ravan ili više ili manje priljubljen uz stručak, gornja je strana crtasta, bijela, a donja bijelo vlaknasto-vunasta, rub je deblji, sastoji se od dva ruba odvojena vlaknastim utorom koji je rezultat intruzije ruba klobuka, gornji rub je bijel, a donji iste boje, ponekad deblji rub ostaje spojen na rub klobuka, a tada je vjenčić bijel, uzak i kosmato-vunast.

Listići: Gusti, slobodni, oko 7 mm široki, izmiješani su s lamelulama, oštrica je cjelovita, najprije su bjelkasti, zatim su ružičasto-smeđi s bjelkastom oštricom, čokoladnosmeđi i na kraju su tamnosmeđi.

Spore: Eliptične do izduženo eliptične, tankih stijenki, s 1-2 uljne kapljice ili s granuliranim sadržajem, (6.4) 6.9 - 8.5 (9.2) x (4.2) 4.4 - 5.9 (6.2) µm, Q = 1.3 - 1.91, N = 120, Me = 7.61 x 5.28 µm, Qav = 1.44; bazidije su usko batinaste, s 4 spore, 28-36 x 7-9 µm, sterigme su do 4 µm duge, cheilocistide su mnogobrojne, prozirne, jednostavne ili često sa 1-3 segmenta, završni elementi su batinasti, 13-37 × 6,5-15 µm, obično su kratko valjkasti ili kuglasti, 5-15 × 5-11 µm, pleurocistide su odsutne; otrusina je tamnosmeđa.

Meso: Debelo, čvrsto, na prerezu je najprije bijelo, kasnije postane jarkocrveno, u mladosti izraženije u klobuku, a u starosti u stručku, kasnije nijansa postaje vinskicrvena, ali ne krvavocrvena; miris je slab, nejasan, prilično ugodan, poput askorbinske kiseline, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Meso u bazi stručka kod mladih primjeraka u dodiru sa Schäfferovom otopinom ne mijenja boju, meso kod osušenih plodnih tijela postane ljubičasto, a reakcija sa KOH je negativna.

Stanište: Raste od proljeća do jeseni, u skupinama, kao saprofit tla po dinama, u parkovima, crnogoričnim šumama, uglavnom u šumama cedra, ali i čempresa, smreke ili borovice, rijetko ispod bjelogoričnog drveća, hrasta, u mediteranskom području.

Doba rasta: 4, 5, 6, 7, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom, jer podaci o jestivosti nisu u potpunosti poznati.

Napomena: Slične su bohusijeva pečurka (Agaricus bohusi), koja raste u bjelogoričnim šumama i boiseseletova pečurka (Agaricus boisseletii), kojoj je vjenčić sa donje strane smeđ.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.