
TMURNA PRESLICA
Amanita vaginata (Bull.) Lam.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Amanitaceae >
Rod: Amanita >
Vrsta: Amanita vaginata (Bull.) Lam. (GBIF ID 5240306)
Etimologija: vagina (lat.) = šešir, suknja. Po prisutnosti volve koja obavija stručak. Engleski naziv: Grisette Klobuk: 3-8 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je zvonkolik, na kraju je raširen ili s izvrnutim rubom, mazav, u mladosti je gotovo bijel, svijetložut, kasnije je žuto-smeđ, siv ili sivo-smeđ, ponekad je sa svijetlosivim krpastim ostacima ovoja, rub je napadno narebran do 1/3 promjera. Stručak: 5-13 cm visok i 0.5-1 cm debeo, valjkast, na bazi je malo zadebljan, prvo je šupljikav, zatim je šupalj, vrh se lako odvaja od podnice klobuka, bijel, rijetko je sivkast do sivkasto-smeđ, gol ili sa sivom vlaknasto ljuskavom dekoracijom koja se ponekad tako pozicionira na površini da stvara nepravilan vjenčić na neodređenom mjestu; volva je visoka, bijela do sivkasta, slijepljena je za bazu, gornji je dio slobodan, izgleda poput otvorene vreće. Listići: Gusti, malo su trbušasti, zaokruženi su uz stručak, slobodni, bijeli ili krem. Spore: Kuglaste, neamiloidne, 9-12 µm, Q je oko 1, baze bazidija su bez kopči (cromushrooms: (8.5) 9.9 - 13 (13.8) × (8.3) 9.3 - 12 (13.2) µm, Q = 1 - 1.2 (1.3), N = 100, Me = 11.7 × 10.8 µm, Qav = 1.1); otrusina je bijela. Meso: Lomljivo i nježno, bijelo do žućkasto; miris nije izražen, okus blag. Kemijske reakcije: Meso s fenolanilinom prvo postane vinskicrveno, zatim ljubičasto. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do studenog, u svim tipovima šuma, po šumskim čistinama, livadama u blizini drveća, uz rubove šuma, u simbiozi s različitim bjelogoričnim drvećem, uglavnom hrastom ili kestenom, rjeđe crnogoričnim drvećem, na vapnenastom tlu. Prva slika snimljena je na lokalitetu Ponikve kod Zagreba, druga na lokalitetu Vojnić kod Sinja, a peta na lokalitetu Gala kod Sinja. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta dobre kvalitete, ali samo termički dobro obrađena, jer je sirova otrovna kao i sve preslice. Napomena: Bulliard ju je opisao 1783. i od tada je opisano preko 60 varijeteta i formi vrste, različitih boja, sive, bijele i smeđe boje. Zato je vrlo teško definirati vrstu u užem smislu, a epitip koji bi mogao potvrditi naziv još nije imenovan. Po boji klobuka i razvijenoj volvi su slične dvobojna preslica (Amanita battarrae), kojoj je stručak prošaran sitnim smeđim ljuskicama poput zmijske kože, planinska preslica (Amanita nivalis), čiji je klobuk često s krupnim bijelim do žuto-smeđim krpastim ostacima ovoja i debeloovojna preslica (Amanita pachyvolvata), koja je nešto većih dimenzija. Srebrnasta preslica (Amanita argentea) može izgledati vrlo slično, ali ona ima široko eliptične spore.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 31. Tmurna preslica (Amanita vaginata (Bull.) Vitt.); 37. Bijela preslica (Amanita vaginata var. alba Gill.)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Prirodoslovni muzej - Split