![]() |
![]() | ![]() | ![]() |
![]() |
PAPRENA KRASNICA (BLJUVARA)
Russula emetica (Schaeff.) Pers.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula emetica (Schaeff.) Pers. (GBIF ID 2551213)
Etimologija: emetikos (gr.) = koji povraća. Po efektu koji izaziva trovanje. Engleski naziv: Sickener Klobuk: 3-11 (13) cm širok, prvo je konveksan, kasnije se otvori, spljošti i ulegne na sredini, po vlažnom je vremenu sjajan, vlažan i ljepljiv, kožica se obično može guliti samo na rubu, ispod je crven do ružičasto-crven; promjenljive je boje kao i sve krasnice, crven, ružičasto-crven i crvenkasto-smeđ, vremenom bjelkasto izbljeđuje, rub je malo valovit i izbrazdan. Stručak: 3-9 (11) cm visok i 1-1.8 (2.5) cm debeo, valjkast, pun, spužvast, lomljiv; bijel, bez crvenih je nijansi, malo ili nimalo ne požuti, naboran. Listići: Relativno su gusti, prirasli, lomljivi, trbušasti, jednako su dugi, bijeli. Spore: Eliptične, sa stožastim bradavicama visokim do 1.2 µm, mrežaste, (6.8) 7.2 - 8.1 (8.7) × (4.9) 5.3 - 6.2 (6.9) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.4 (1.6), N = 120, Me = 7.6 × 5.8 µm, Qe = 1.3; otrusina je bijela. Meso: Lomljivo, mekano, bijelo, ispod kožice klobuka je lagano ružičasto-crvenkasto; upadljivo miriše na voće, a okus je veoma ljut. Kemijske reakcije: Listići u dodiru s anilinom polagano postanu blijedo limunastožuti, meso u stručku u dodiru sa sulfavanilinom često postane tamnoplavo. Stanište: Raste u ljeto i jesen, u manjim skupinama, u močvarnim crnogoričnim šumama, šumskim putevima i tresetištima, u simbiozi s različitim crnogoričnim drvećem, obično borom, smrekom ili jelom. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom. Napomena: Najprepoznatljivija je po crvenom klobuku koji je uvijek s upadljivom bijelom nijansom, jer bjelkasto izbljeđuje. Kao i kod svih varijacija paprene krasnice, stručak i listići su bijele boje, ali mogu biti i s nijansom neke druge boje. Pojavljuje se u raznim varijacijama, kao gorska paprena krasnica (Russula silvestris), brezova paprena krasnica (Russula betularum), sivonoga krasnica (Russula hydrophila), planinska bljuvara (Russula nana) i mairejeva krasnica (Russula nobilis). Između svih varijacija postoje određene razlike po kojima se mogu međusobno razlikovati. Sve spomenute gljive su lagano otrovne i ljutog okusa, ali jedan primjerak bljuvare u jelu s miješanim gljivama obično kod većine ljudi neće uzrokovati nikakvu reakciju.
DNA sekvenca:
Referentni izvori:
- Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 831. Paprena krasnica (bljuvara) (Russula emetica Fries)