![]() |
|
Russula pectinata - created in Spain by Luis García Bona |
![]() |
![]() |
REBRASTA KRASNICA
Russula pectinata Fr.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula pectinata Fr. (GBIF ID 2551285)
Etimologija: pecten-pectinis (lat.) = češalj. Po crtastom rubu klobuka. Klobuk: 3-7 (9) cm širok, prvo je polukuglast, zatim je raširen i ulegnut na sredini, gladak, sjajan, po vlažnom je vremenu ljepljiv, kožica se teško guli do polovice promjera; žuto-oker, oker-siv do maslinasto-smeđ, na sredini je tamniji, smeđ u starosti je često s crvenim točkastim mrljama, rub je svjetlije krem boje s ili bez ružičastog tona, narebran do polovice promjera. Stručak: 2-6 (8) cm visok i 1-1.5 (2) cm debeo, batinasto je zadebljan na bazi, najprije je spužvasto šupljikav, zatim je šupalj, lomljiv; bijel, na bazi je sivo-smećkast, kasnije je žuto-oker. Listići: Osrednje su gusti, lomljivi, prirasli su ili se poneki vrlo kratko spušta po stručku, poneki su račvasti, na bazi su povezani poprečnim žilicama; bijeli, kasnije su kremasti do žuto-oker, ponekad su sa smećkastim mrljicama. Spore: Eliptične do lagano valjkaste, s izoliranim bradavicama i kratkim izbočinama, 6.5-8 x 5-6 µm; otrusina je tamnokrem do tamno žuto-oker. Meso: Bijelo je ili lagano okerasto, u starosti je s hrđastosmeđim mrljama; miriše malo neugodno na voće, poput šljive, u starosti je neugodan, a okus je vrlo ljut, osobito uz listiće, toliko oštar da nakon kušanja navodi na povraćanje. Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma, češće u bjelogoričnim šumama, te u parkovima i uz rubove cesta u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog drveća, rjeđe se pronađe u crnogoričnim šumama, na vapnenačkom tlu. Doba rasta: 7, 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom zbog ljutog okusa mesa. Napomena: Potpada u skupinu krasnica s ljutim okusom mesa. Slične su sestrinska krasnica (Russula sororia) i brašnjavonoga krasnica (Russula farinipes) koje nemaju narebrani rub klobuka, te žučna krasnica (Russula fellea) koja je ljutog okusa, te više žute boje, a na rubu je mnogo kraće narebrana.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 869. Rebrasta krasnica (Russula pectinata (Bull.) Fr. ss. Cooke)