Russula puellaris - created in Norway by Bente Rian

DJEVOJAČKA KRASNICA

Russula puellaris Fr.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula puellaris Fr. (GBIF ID 2551562)

Etimologija: puella (lat.) = cura, djevojka. Po promjeni boje.

Engleski naziv: Yellowing Brittlegill

Klobuk: 3-6 cm širok, prvo je konveksan, kasnije je raširen i ulegnut na sredini, kožica se lako guli do sredine, dugo je vremena vlažan i sjajan, malo je mazav, žut, žuto-smeđ, crvenkast, vinskicrven, purpurnocrven, ružičast, crveno-smeđ, crveno-ljubičast do ljubičasto-smeđ, također je s maslinastozelenim tonovima, dosta je tamniji na sredini, često je s žutim ili hrđastosmeđim mrljama, vremenom postaje žuto-smeđ, malo je naboran, rub je kasnije jako narebran.

Stručak: 4-8 cm visok i 0.5-2 cm debeo, valjkast, zadebljan je na bazi, na vrhu je također proširen, lagano je batinast, ubrzo je spužvasto šupalj, nježan, vrlo je lomljiv, prvo je bijel, kasnije je žućkast, na bazi je žuto-smeđ do crvenkasto-smeđ, prljav i zamrljan, na ozlijeđenim mjestima ili na dodir požuti, površina je naborana.

Listići: Osrednje su gusti, prirasli su, zaokruženi su uz stručak, prirasli, vrlo su nježni i lomjivi, široki su od 4-6 mm, poneki su račvasti, u starosti su na bazi su povezani s mnogo poprečnih žilica, bijeli, krem, žuti, do žuto-narančasti, u starosti su hrđastosmeđi.

Spore: Široko eliptične, s izoliranim su bradavicama visokim do 1.2 µm, slabo povezanim spojnim linijama, 7-9 x 5.5-7 µm; otrusina je kremasta.

Meso: Čvrsto, kasnije je vrlo mekano i lomljivo, u klobuku je 2-3 mm debelo, najprije je bijelo, kasnije je žućkasto, na prerezu brzo požuti; miris nije izražen, a okus je blag.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru s fenolom postane crveno ili tamno vinskocrveno, sa željeznim sulfatom blijedoružičasto, dok s alfanaftolom poplavi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, najčešće u svim tipovima šumama, te parkovima i močvarnim područjima u simbiozi s raznim bjelogoričnim ili crnogoričnim drvećem, najčešće borom, brezom ili bukvom, voli kiselo tlo.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta slabe kvalitete.

Napomena: Osrednje je velika krasnica, dosta je promjenljive boje, prepoznatljiva je najviše po tome što na dodir jasno požuti, meso postane žuto-oker, također postane mekano i lomljivo, kada se gljiva razvije po stručku i klobuku se stvore mrlje tamnije boje, a najčešće raste ispod borova. Zbog ovih se značajki ne može zamijeniti drugim vrstama. Slična je johina krasnica (Russula alnetorum), koja je ljutog okusa i raste ispod johe, ljepljiva krasnica (Russula viscida), koja je smeđe boje, većih dimenzija i čvršće konzistencije mesa, te šarolika krasnica (Russula versicolor), koja raste ispod breze i kojoj stručak žuti.

DNA sekvenca: prikaži