![]() |
QUELETOVA KRASNICA
Russula queletii Fr.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula queletii Fr. (GBIF ID 2551558)
Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast francuskog mikologa Luciena Queleta. Engleski naziv: Fruity Brittlegill Klobuk: 3-10 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije se otvori i ulegne s veoma slabim tupim ispupčenjem na sredini, po vlažnom je vremenu mazav, ljepljiv i sjajan, kožica se guli najmanje do 1/2 promjera, vinskicrven, sivkasto-crven ili crveno-ružičast, ljubičast ili je crveno-smeđ, sredina je uvijek tamnija, kasnije blijedi u sivo-ružičastu, žuto-zelenu do oker boju, rub je tipično narebran i izbrazdan. Stručak: 3-11 cm visok i 1-2.5 cm debeo, valjkast je ili malo uži na vrhu, prvo je pun, kasnije je spužvast, ružičast, crveno-ružičast, sivkasto-crven ili crveno-ljubičast, na samom je dnu bijel. Listići: Gotovo su jednako dugi, zaokruženi su uz stručak, prirasli, prema rubu klobuka su često račvasti, bijeli, kasnije su krem do žućkasti sa zelenkastom nijansom, na pritisak često postanu zelenkasto pjegavi. Spore: Skoro kuglaste do eliptične, s izoliranim su bodljama visokim do 1.2 µm, 7.5-9 x 6.5-7.5 µm; otrusina je kremasta. Meso: Debelo, najprije je tvrdo, ubrzo zatim je lomljivo, spužvasto, prilično je lomljivo, bijelo; miriše na voće, na kompot od jabuka, a okus je vrlo ljut, previše kušanja uzrokuje bolove u trbuhu i herpes. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom postane crvenkasto, s fenolom smeđe, a kožica klobuka s kalijevom lužinom poprimi narančasto-oker boju. Stanište: Raste od ljeta do kasne jeseni u crnogoričnim šumama u simbiozi s crnogoričnim drvećem, najčešće smrekom, voli vapnenačko tlo. Primjerak na slici snimio je Danijel Balaško, u studenom, na lokalitetu Jagnjedovac kod Koprivnice. Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom zbog ljutog okusa mesa. Sadrži određene nepoznate toksine, uključujući crustulinol, koji uzrokuju gastrointestinalni sindrom trovanja, odnosno slabije probavne smetnje, s latencijom od 30 minuta do 4 sata. Veća količina ovih gljiva kod osjetljivih osoba uzrokuje proljev, mučninu i povraćanje. Ljute ili gorke krasnice nisu jestive gljive. Napomena: Slične su sardoniks krasnica (Russula sardonia), krvava krasnica (Russula sanguinea), debela krasnica (Russula torulosa) i crvenonoga krasnica (Russula rhodopus), koje su sve također vrlo ljutog okusa mesa, rastu ispod crnogoričnog drveća i imaju crvenu nijansu na stručku, ali imaju tamniju, žućkasto-smeđu otrusinu i meso im ne miriše na voće.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 875. Queletova krasnica (Russula queletii Fries)