![]() |
|
Russula sanguinea - created in Finland by Allar Antson |
![]() |
![]() |
KRVAVA KRASNICA
Russula sanguinea Fr.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula sanguinea Fr. (GBIF ID 3359736)
Etimologija: sanguineus (lat.) = boje krvi, krvavocrven. Po crvenoj boji. Klobuk: 3-10 (12) cm širok, prvo je je poluloptast, zatim je konveksan, kasnije je raširen i ulegnut na sredini, malo je vijugav, tvrd, mesnat, nekad je malo tupo ispupčen, po vlažnom je vremenu mazav, ljepljiv i malo sjajan, po suhom je vremenu bez sjaja, kožica se vrlo kratko ili nimalo ne guli; krvavocrven ili je ružičasto-crven, kasnije blijedi, često je s bjelkastim mrljama, kao kod izblijedjele krasnice (Russula exalbicans), osobito kada se gljiva razvije, rub je malo narebran. Stručak: 2-7 (8) cm visok i 0.6-1.5 (2.5) cm debeo, čvrst, valjkast, prvo je pun, kasnije je pregradasto šupalj; tipično je s ružičast ili crven, rijetko je bijel, u starosti od baze postaje oker, prilično je naboran. Listići: Prilično su gusti, uski, prirasli su ili se ponekad vrlo kratko spuštaju po stručku, račvasti, izmiješani su s lamelulama, oštrica je glatka; bjelkasti, kasnije su žuti do žuto-oker. Spore: Kuglaste do eliptične, s izoliranim šiljatim bradavicama visokim do 1 µm, 7-10 x 6-8.2 µm; otrusina je blijedožuta do blijedooker. Meso: Čvrsto, kasnije je lomljivo, bijelo, kasnije požuti; miris nije izražen ili je slab na voće, a okus je ljut i vrlo gorak. Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom pocrveni, s fenolom posmeđi, a meso i listići u dodiru s fenolanilinom najprije postanu vinskicrveni pa ljubičasti i na kraju crveno-crni, dok meso s alfa-naftolom poplavi. Stanište: Raste u ljeto i u jesen u crnogoričnim šumama u simbiozi s različitim crnogoričnim drvećem, najčešće borom, arišom, tisom ili smrekom. Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Jestiva je vrsta, ali se smatra nejestivom zbog gorkog okusa mesa. Iako se krasnice paprenog okusa smatraju otrovnim, konzumacija ove vrste uglavnom ne izaziva nikakve probavne probleme. Napomena: Moguća je zamjena sa sličnim crvenim krasnicama za razliku od kojih ima ružičasti ili crvenkasti stručak. Sardoniks krasnica (Russula sardonia) raste na istom staništu i u isto vrijeme, ali ima ljubičasto-crveni klobuk i stručak, a listići su boje vrhnja ili žuti.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 827. Krvava krasnica (Russula sanguinea (Bull. ex St.Amans) Fries)