![]() |
![]() | ![]() | ![]() |
![]() | ![]() | ![]() |
ŠKRLETNA ČAŠICA
Sarcoscypha austriaca (Beck ex Sacc.) Boud.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Ascomycota >
Razred: Pezizomycetes >
Red: Pezizales >
Porodica: Sarcoscyphaceae >
Rod: Sarcoscypha >
Vrsta: Sarcoscypha austriaca (Beck ex Sacc.) Boud. (GBIF ID 8689016)
Etimologija: austriaca = austrijska. Po lokalitetu. Engleski naziv: Scarlet Elfcup Plodno tijelo (apotecij): 1-7 (9) cm široko, gledajući zajedno sa stalkom u obliku je pehara ili čašice za liker, rub je rijetko valovit, u mladosti je okrenut prema unutra, kasnije je ravan; unutarnja je himenijalna površina glatka i ravna, ponekad je slabo venozna na sredini, vlažna, bez sjaja, intenzivne je crvene boje, boje krvi ili ruža za usne, vanjska je strana baršunasto dlakava. Stručak: 2-3 (4) cm visok i 3-7 mm debeo, također je obrastao sitnim bijelim polegnutim dlačicama, širi se prema gore, jer postepeno prelazi u klobuk, pun, tvrd, veoma je žilav. Spore: Eliptične, obično izravnate na krajevima, 22.5-35 x 9.9-13.5 µm; mješinice su s po 8 spora; otrusina je bijela, bezbojna. Meso: Tanko, prema dolje je sve deblje, do 2 mm, voštano, i u stručku i u klobuku je elastično i malo žilavo, bjelkasto do svijetložućkasto s crvenim unutarnjim slojem; miris nije izražen, a okus je blag. Stanište: Raste u zimu i proljeće, do svibnja, u aluvijalnim šumama kao saprofit sitnih, u zemlju ukopanih, drvnih ostataka (grančica), osobito johe, vrbe, jasike ili bagrema, a rijetko lipe i drugog bjelogoričnog drveća, uglavnom je po više primjeraka na istoj grančici, voli pjeskovito i vapnenasto tlo; u nas je česta vrsta, kako u kontinentalnom tako i u sredozemnom području zemlje. Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 12 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta loše kvalitete. Unatoč žilavosti je lako probavljiva, slatkog okusa i bez posebne arome. Stručci se odbacuju. Napomena: Od crvenog se peharčeka (Sarcoscypha coccinea) razlikuje samo po mikroskopskim osobinama, sitne su dlačice na vanjskom dijelu apotecija kovrčaste, a ne ravne, a spore su malo šire i obično su izravnate na vrhovima, a ne zaokružene kao kod slične vrste. Slična narančastocrvena zdjeličarka (Aleuria aurantia) sliči samo po boji, a razlikuje se po veličini, široka je do 10 cm, te po obliku apotecija koji je nepravilniji, valovit i raspuknut i bez stručka. Osim toga raste na zemlji, a ne na drvu.
DNA sekvenca: