![]() |
|
Mycoacia aurea - created in Norway by Sieglinde Hansen [1939-2019] |
![]() |
![]() |
ZLATNA VOSKOZUPKA
Mycoacia aurea (Fr.) J.Erikss. & Ryvarden
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Polyporales >
Porodica: Meruliaceae >
Rod: Mycoacia >
Vrsta: Mycoacia aurea (Fr.) J.Erikss. & Ryvarden (GBIF ID 2544458)
Etimologija: aurea (lat.) = zlatna. Po boji. Plodno tijelo: Posve je prileglo na supstrat, razrašteno, čvrsto je srašteno s podlogom, formira plahtice površine nekoliko centimetara četvornih, sloj koji leži na podlozi sastavljen je od tankoga voštanog subiculuma iz kojeg rastu oštri šiljci koji su krem do blijedožute, a u starosti oker boje, rubna je zona plodnog tijela s kraćim šiljcima i završava glatko. Šiljci: Dugi su 1-2 mm i rastu pojedinačno, samo su ponekad spojeni na bazi, površina je glatka ili vrlo rijetko s ponekom bočnom izraslinom. Spore: Valjkaste do eliptične, glatke, prozirne, 4-6 x 1.5-2 µm; otrusina je bijela do svijetložuta. Meso: Bjelkasto je do žućkasto, u početku je mekano, voštano, vremenom i sušenjem otvrdnjava; miris i okus nisu izraženi. Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen na donjoj strani krupnijih drvnih ostataka (trupci, grane) raznog bjelogoričnog drveća. Doba rasta: 8, 9, 10 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Uz malu se nepažnju lako zamijeni sa sličnom žutom voskozupkom (Mycoacia uda), koja također raste na donjoj strani krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća. Međutim, spomenuta vrsta ima sumpornožute do žuto-oker šiljke. Osim toga, šiljci se kod navedene vrste na vrhu najčešće račvaju u 2-3 manja šiljka, a plodno tijelo s kalijevom lužinom (KOH) postane purpurnocrveno.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1404. Mycoacia aurea (Fr.) Erikss. & Ryv.