![]() |
|
Agaricus macrocarpus - created in Norway by Tove Jacobsen |
![]() |
![]() |
VELIKA PEČURKA
Agaricus macrocarpus F.H.Møller
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Agaricaceae >
Rod: Agaricus >
Vrsta: Agaricus macrocarpus F.H.Møller (GBIF ID 7937063)
Etimologija: makros (gr.) = prostran, važan, velik + karpos (gr.) = plod, voće. Po dimenzijama plodnog tijela. Engleski naziv: Mammoth Mushroom Klobuk: 6-24 cm širok, u početku je okruglast, zatim je konveksan, kasnije je raširen, gladak, bijel ili bjelkasto-žućkast, trljanjem postane žućkasto-smeđ, svilenast, u starosti je vlaknast i ljuskav. Stručak: 5-15.5 cm visok i 2.6-4.8 cm debeo, valjkast, zadebljan je na bazi, nije gomoljast, šupalj, gladak, iznad vjenčića je blijedo crvenkast, ispod je bijel i ljuskav; vjenčić je bijel, širok, opnast, viseći, s donje je strane sa zupčasto raspoređenim ljuskama. Listići: Gusti, slobodni; blijedo ružičasti, sazrijevanjem spora postaju ružičasto-smeđi, u starosti su ružičasto-crni. Spore: Eliptične, glatke, 6-8.5 x 4-5.2 µm, cheilocistide su često s više segmenata, prosječno 14-37 x 8-21 µm; otrusina je ružičasto-smeđa. Meso: Bijelo, debelo i čvrsto, na prerezu malo požuti; miriše na anis, a okus je blag. Kemijske reakcije: Kožica klobuka ili meso u dodiru s KOH požuti, a sa Schafferovom otopinom postane narančasto do narančasto-crveno. Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, pojedinačno ili u skupinama, kao saprofit tla na čistinama u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, a vrlo rijetko na livadama. Doba rasta: 8, 9, 10 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Napomena: Po staništiu, mirisu mesa i promjeni boje mesa na prerezu su slične gomoljasta šumarica (Agaricus abruptibulbus), koja ima izravnato, kao odsječeno dno bulbe, golema pečurka (Agaricus augustus) i schulzerova pečurka (Agaricus dulcidulus), kojima je klobuk smeđe čehast, osobito na sredini, velika pečurka (Agaricus macrocarpus), kojoj je vjenčić s donje strane maljav, a stručak iznad vjenčića blijdoljubičast te šumska pečurka (Agaricus sylvicola), koja ima jako savijenu bazu stručka i jak miris mesa na anis. Najvažnije za determinaciju: 1. ružičasti listići; 2. široki opnasti vjenčić, koji je s donje strane maljav; 3. meso na prerezu lagano požuti; 4. meso miriše na anis; 5. raste u šumama
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 154. Velika pečurka (Agaricus macrocarpus Bohus)