 |
 |
GIZDAVA VITEZOVKA
Clitocella mundula (Lasch) Kluting, T.J.Baroni & Bergemann
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Entolomataceae >
Rod: Clitocella >
Vrsta: Clitocella mundula (Lasch) Kluting, T.J.Baroni & Bergemann (GBIF ID 7537501)
Etimologija: mundulus, umanjenica od mundus (lat.) = ljupko, dražesno. Po izgledu. Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Entolomataceae / Clitocella Klobuk: 3-7 cm širok, jako je ulegnut, tanak, žilav, nepravilan, suhm često s koncentričnim brazdama, rub je podvijen, bjelkast ili sivo-žućkast, na dodir pocrni, osobito na rubu. Stručak: 3-5 cm visok i 0.7-1 cm debeo, tanak, šupljikav, dlakavo-maljav, blijedo-bijelo-žućkasto-siv, na bazi su uočljive micelijske niti maslinasto-blijede boje. Listići: Stisnuti, vrlo gusti, dugo se spuštaju po stručku, blijedosivkasti. Spore: Skoro kuglaste, sitno bradavičave, 5-6 x 4-5 µm; otrusina je blijedo-ružičasta. Meso: Lagano je žućkasto, na presječenom mjestu pocrni, osobito u stručku; miriše na užeglo brašno, a okus je vrlo gorak. Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit tla u svim tipovima šuma, po parkovima, šumskim čistinama, livadama, pašnjacima, šumskim putevima, na travnatim mjestima bogatim mahovinom. Doba rasta: 7, 8, 9 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta zbog gorkog okusa mesa. Napomena: Najprepoznatljivija je prvenstveno po osobini da joj se meso na svim dijelovima pocrni, osobito u stručku i uz listiće.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 471. Gizdava vitezovka (Rhodocybe mundulus (Lasch) Sing.); Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Bjelkasta rusoglavka (Rhodocybe fallax (Quél.) Singer)
Prirodoslovni muzej - Split
