Trovanja i sindromi trovanja
Neke vrste gljiva sadrže razne toksične alkaloide, koji mogu uzrokovati trovanje organizma s različitim posljedicama, od onih bezopasnih pa sve do smrtonosnih. Karakteristični simptomi trovanja mogu biti glavobolja, umor, vrtoglavica, povraćanje, proljev, bolovi u trbuhu. Vrijeme inkubacije je različito i važno za pravilno liječenje otrovane osobe. Smrtno otrovne gljive obično imaju dugo inkubacijsko razdoblje, od 6 - 24 sata. Za početnika u branju gljiva je najvažnije da se prvo upozna s najotrovnijim vrstama, a nakon toga se može upustiti u proučavanje jestivih gljiva.
Sindromi trovanja s kratkim inkubacijskim razdobljem
Muskarinski sindrom
Muskarin je termostabilan alkaloid koga najviše ima u gljivama iz roda Inosperma (crvenkasta cjepača (Inosperma erubescens)), Pseudosperma (ušiljena cjepača (Pseudosperma rimosum)), Inocybe (sjenovita cjepača (Inocybe umbratica)), Leucocybe (bijela grlašica (Leucocybe candicans)), Clitocybe (lisnata grlašica (Clitocybe phyllophila) i otrovna brašnjača (Clitocybe rivulosa)), te neke druge vrste gljiva. Djeluje na parasimpatički nervni sistem, a smrtna doza se kreće, zavisno od vrste, od 40 do 500 g svježih gljiva.
Panterinski sindrom
Izazivaju ga gljive koje sadrže ibotensku kiselinu i muscimol, a to su panterovka (Amanita pantherina) i crvena muhara (Amanita muscaria), ali je panterovka toksičnija. Osim toga obje vrste sadrže i muskarin. Simptomi trovanja su povraćanje, proljevai halucinacije, a počinju nakon 3 sata. Smrtna doza panterovke je iznad 100 g svježih gljiva. Otrovana osoba nakon toga pada u komu i umire.
Panterovka (Amanita pantherina) | Crvena muhara (Amanita muscaria) |
Halucinogeni sindrom
Određeni alkaloidi izraženo djeluju na centralni nervni sistem pa konzumiranje gljiva s ovim alkaloidima može završiti fatalno. Najvažniji otrovni alkaloidi ovog tipa su psilocibin i psilocin, a sadrže ih sitne vrste iz roda Psilocybe, Panaeolus, Conocybe i Stropharia. Halucinacije su najčešće neugodne, a sporedne nuspojave su mučnina, povraćanje i proljev. Slični alkaloidi su nađeni i kod obične uvijače (Paxillus involutus), koja može uzrokovati smrtna trovanja, kao i kod ljubičaste šljemovke (Mycena pura).
Obična uvijača (Paxillus involutus) | Ljubičasta šljemovka (Mycena pura) |
Gastrointestinalni sindrom
Gljive sadrže različite, poznate i nepoznate toksične alkaloide koji izazivaju probavne tegobe, bolove, povraćanje i proljev, što se nikako ne smije podcijeniti, jer posljedice mogu biti pad krvnog tlaka, ubrzan rad srca i sl. Ponekad su moguće čak i najteže komplikacije. Najteža trovanja ovog tipa izaziva olovasta rudoliska (Entoloma sinuatum), a druge poznate vrste su paprena krasnica (Russula emetica), tigrasta vitezovka (Tricholoma pardinum), sotonski vrganj (Rubroboletus satanas), otrovna pečurka (Agaricus xanthodermus), smeđa pečurka (Agaricus phaeolepidotus), zavodljiva lisičica (Omphalotus olearius), lukova krumpirača (Scleroderma cepa), ispucana krumpirača (Scleroderma citrinum) i dr.
Antabusni sindrom
Ako se za vrijeme ili nakon jela pojedinih vrsta gljiva konzumira alkohol, zbog alkaloida koprina, može doći do izraženih alergijskih reakcija, kao što su toplina tijela, crvenilo lica, vrata i kože, zujanje u glavi, metalni okus u ustima, bol u udovima, lupanje srca, brz puls, glavobolja, tjeskoba, znojenje, povraćanje, proljev, teško disanje i opća slabost. Ova pojava je izražena kod naborane gnojištarke (Coprinopsis atramentaria). Zbog toga se iz ove gljive izolira koprin, koji kao antabus služi u lječenju alkoholizma. Slično svojstvo imaju i druge gljive iz ovog roda.
Naborana gnojištarka (Coprinopsis atramentaria) |
Hemolitički sindrom
Najčešće se javlja kod konzumacije sirovih gljiva, a nuspojave su bljedilo lica, proljev, povraćanje, bolovi u trbuhu, teškoće pri mokrenju, krv u mokraći, blokada rada bubrega i smrt.
Alergijski sindrom
Zbog niske tolerancije na određenih tvari, pogotovo disaharide treheloze kod mladih gljiva, mogu se javiti nuspojave kao što su urtikarija, svrbež kože, ekcemi, otekline, proljev, nadutost i povraćanje.
Sindromi trovanja s dugim inkubacijskim razdobljem
Amatoksinski sindrom
Ovu vrstu trovanja najčešće uzrokuju određene vrste iz roda Amanita, kao što su zelena pupavka (Amanita phalloides), bijela pupavka (Amanita verna) i smrdljiva pupavka (Amanita virosa), kao i obrubljena patuljica (Gallerina marginata), sitna gljiva smeđe boje, koja parazitira panjeve zimzelenog i listopadnog drveća. Male sunčanice iz roda Lepiota, kao što su kestenjasta štitarka (Lepiota castanea), Lepiota bruneoincarnata i dr., također su potencijalni uzročnici ovog sindroma. Sama zelena pupavka je odogovrna za više od 90% trovanja sa smrtnim ishodom. Smrtna doza za čovjeka teškog 80 kg je oko 20 g gljive. Prvi simptomi se javljaju nakon 6-12 sati od konzumiranja i to u vidu grčeva i povraćanja, poslije čega dolazi faza privremenog smirivanja. Posle 24-48 sati dolazi do dehidracije, žutice, bolnih grčeva i kome. Otrovana osoba umire nakon 3-5 dana. Prva pomoć se sastoji iz davanja infuzije i hitnog odvođenja doktoru.
Orelaninski sindrom
Uzrokuje ga trovanje planinskom koprenkom (Cortinarius orellanus), a najveći problem je što se prvi simptomi javljaju tek nakon dva tjedna, kada se otrov već potpuno kumulirao u organizmu. Oko 50g svježih gljiva može izazvati smrtni ishod kod odrasle osobe. Toksični alkaloidi s ovakvim djelovanjem su otkriveni i kod drugih koprenki, žumanjčane koprenke (Calonarius splendens), hrastove koprenke (Cortinarius rubellus), što je za sakupljača početnika dovoljan razlog da u potpunosti izbjegava branje gljiva iz ovoga roda. Koprenke karakterizira ostatak zavjese (cortina) na stručku.
Planinska koprenka (Cortinarius orellanus) | Žumanjčana koprenka (Calonarius splendens) | Hrastova koprenka (Cortinarius rubellus) |
Giromitrinski sindrom
Uzrokuje ga konzumiranje ranog hrčka (Gyromitra esculenta) i drugih gljiva iz ovog roda. One sadrže alkaloid giromitrin koji je potencijalno smrtonosan u dozi od 20 mg po kilogramu tjelesne težine za čovjeka, a 1 kg svježih gljiva ga sadrži 1200-1700 mg. Nuspojave su slične kao kod trovanja faloidinskim sindromom, ali se prvi simptomi javljaju nešto ranije. Kako je giromitrin termolabilan (razlaže se termičkom obradom, sušenjem pa čak i zamrzavanjem), pa je u prošlosti bilo slučajeva kada konzumiranje ove gljive iz zamrzivača nije završilo fatalno.
Rani hrčak (Gyromitra esculenta) |
Paksilinski sindrom
Naziv je dobio prema gljivama koje ga uzrokuju, kao što je obična uvijača (Paxillus involutus), a uzrokuje imunohemolitičku slabokrvnost, malaksalost, želučane grčeve, povraćanje, proljev, žuticu, teškoće s mokrenjem, krv u mokraći, bubrežnu insuficijenciju.
Obična uvijača (Paxillus involutus) |
Kod sindroma trovanja s dugim inkubacijskim razdobljem dolazi do teških tjelesnih oštećenja, pri čemu najprije stradaju vitalni organi (jetra, bubrezi itd.), tjelesne tekućine, kardiovaskularni sustav i nervni sustav. Ako otrovane osobe ne dobiju pomoć na vrijeme, ishod je smrtonosan.
Liječenje
Kod trovanja gljivama je najvažnija hitna hospitalizacija u sklopu koje se obično obavlja ispiranje želuca i crijeva te čišćenje krvi (npr. hemodijalizom) i mokraće (diureticima).