Ključ Marasmioida i Collybioida

Ključ za pritajnice, plosnatice i korjenjače (Marasmioidi i Collybioidi) - 130 vrsta

Listići su spojeni na ovratnik, koji obavija stručak, ali ga ne dodiruje.

Stručak nije duboko ukorijenjen ili je samo malo ukorijenjen, a listići su normalno razmaknuti do gusti.

Ključ A - Listići su spojeni na ovratnik, rastu na biljnim ili drvnim ostacima, lišću i iglicama (Marasmius)

Raste na iglicama smreke, rjeđe bora ili jele.

/Klobuk je 2-7 mm širok, podsjeća na padobran, radijalno je brazdast, bijel do krem, ubrzo je oker ili smećkast, sredina je tamnija poput oka, rub je podvijen i krupno narebran; stručak je 15-40 x 0.2-0.5 mm, končast, tamnosmeđ, crvenkasto-smeđ do crn, vrh je svjetliji i često gotovo bjelkast; listići su razmaknuti, 10-12 ih dopire do ovratnika, prirasli su za ovratnik koji je odmaknut od stručka, bjelkasti; spore su eliptične ili valjkaste, neamiloidne, 8-14 x 4.5-6 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, u stručku je smećkasto, prozirno, miris nije izražen, a okus je blag./

Raste na lišću ili drvnim ostacima bjelogoričnog drveća.

Raste na drvnim ostacima (grane, grančice, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, klobuk je širok 4-14 mm, spore su duge 7-8.5 µm.

/Klobuk podsjeća na padobran, lijevkast, dugo je vremena bijel, kasnije je krem, žućkast do okerast, pravilno je i duboko radijalno brazdast; stručak je 20-70 x 0.25-0.75 mm, končast, sjajan, tamnosmeđ do crvenkasto-smeđ, samo je ispod klobuka nešto svjetliji, bjelkast do crvenkasto-smeđ, a na bazi je tamnosmeđ do crn; listići su rijetki, 17-21 dopire do ovratnika, prirasli su za ovratnik koji je odmaknut od stručka, bijeli su ili žućkasti; spore su vretenaste, 7-8.5 x 3.5-4.5 µm, Qav = 2.1, otrusina je bijela; meso je bijelo je do žućkasto, miris nije izražen, a okus je blag./

Raste na lišću bjelogoričnog drveća, obično bukve, klobuk je širok 2-9 mm, spore su duge 8-9.5 µm.

/Klobuk podsjeća na padobran, radijalno je brazdast, bijel, kasnije je blago žućkast, oker ili smećkast, sredina je tamnija poput oka, tamnosmeđa, rub je dugo vreman podvijen i grubo narebran; stručak je 15-50 x 0.2-0.6 mm, končast, tamnosmeđ, crvenkasto-smeđ do crn, vrh je svjetliji i često gotovo bjelkast; listići su razmaknuti, 13-20 ih dopire do ovratnika, prirasli su za ovratnik koji je odmaknut od stručka, bjelkasti; spore su eliptične ili gotovo valjkaste, 8-9.5 x 3.5-4.5 µm, Qav = 2.1, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, a u stručku je smećkasto, žilavo i tvrdo, miris nije izražen, a okus je blag./

Klobuk je žuto-narančast do narančasto-smeđ, širok je 3-10 mm, 10-14 listića dopire do ovratnika, raste na travama, uglavnom na suhim staništima, spore su duge 8-14 µm.

/Klobuk je je s nazubljenim, narebranim i valovitim rubom; stručak je 15-40 x 0.2-0.5 mm, končast, gladak, smeđ, svjetliji do bjelkast na vrhu, crno-smeđ na bazalnom dijelu; listići su razmaknuti, prirasli su za ovratnik koji je odmaknut od stručka, bjelkasti do krem, oštrica je iste boje i fino resasta; spore su eliptične, vretenaste ili bademaste, nisu dekstrinoidne, 8-14 x 4-6 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, crveno-smeđe u stručku, miris i okus nisu izraženi; raste u vlažnim šumama na trulim stabljikama trava i drugog bilja./

Klobuk je bijel do svijetlosmeđ, širok je 0.5-3 mm, 6-9 listića dopire do ovratnika, raste na travama i biljkama, uglavnom na vlažnim staništima, stručak je taman, nitast, debeo je 0.1-0.3 mm, gladak, spore su 8.5-9.5 µm.

/Klobuk je s izraženo narebranim rubom, stručak je 15-25 x 0.1-0.3 mm, končast, gladak, sjajan, bjelkast do smećkast prema vrhu, crn prema bazi, izrasta iz slabo definirane sklerotične baze; listići su razmaknuti, umjereno su široki, bez lamelula, prirasli su za ovratnik koji je odmaknut od stručka, bijeli; spore su eliptične do blago jajolike, neamiloidne, 8.5-9.5 x 5-6 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, smeđe u stručku, miris i okus nisu izraženi; raste u močvarnim otvorenim područjima, strništima, rubu jezera ili u jarcima, kao saprofit na mrtvom lišću i stabljikama uskolisnog rogoza, trske, šaša, ili sita./

Marasmius limosus

Ključ B - Gljiva snažno miriše na češnjak (Mycetinis)

Raste na drvnim ostacima (trupci, grane) bukve, stručak je u zrelosti uglavnom čitav crn, klobuk je širok do 6.5 cm, prosječni Q spora je 1.5.

/Klobuk je obično tupo ispupčen na sredini, svijetlosmeđ, smeđ, siv ili sivo-oker, ponekad je gotovo bijel, naboran, rub je lagano prozirno narebran; stručak je 50-200 x 1-2.5 mm, šupalj, krut, često je ukorijenjen u trulom drvu, savijen je poput žice na gitari, sitno je pahuljast, crvenkasto-smeđ, tamnosmeđ ili je crn, u mladosti je manje ili više svjetliji prema vrhu, kasnije potamni, na bazi je svilenast i sa sivim micelijem; listići su prirasli su na stručak, bjelkasti, krem ili su svijetložuti, u starosti su sivo-smeđi, oštrica je glatka, u starosti je nazubljena i valovita; spore su bademaste do široko eliptične, neamiloidne, 8-12 x 5.5-7.5 µm, otrusina je bijela; meso je sivkasto-kremasto do sivkasto-smeđe, vrlo jako miriše na češnjak, a okus je također na češnjak i ljut./

Stručak je potpuno gladak, raste u otvorenim područjima ili grmljacima na travama i podzemnom korijenju, rjeđe na stabljikama biljaka ili otpalim grančicama.

/Klobuk je 0.5-3 cm širok, svijetlosmeđ, narančasto-smeđ do ružičasto-smeđ, uvijek je tamniji na sredini, lagano je vodenast, po suhom je vremenu bjelkast, a po vlažnom prozirno narebran; stručak je 10-60 x 1-3 mm, šupalj, pod klobukom je deblji, na bazi je uži, potpuno je gladak, sjajan, narančasto-smeđ do crveno-smeđ, na vrhu je svjetliji, na bazi je tamnosmeđ do crno-smeđ; listić su prirasli, bjelkasti, kasnije su svijetlosmeđi; spore su eliptične ili u obliku kapi, 7-10 x 3.5-4.5 µm, Q = 1.7-2.3, Qav = 2, otrusina je bijela; meso je svijetlosmeđe do narančasto-smeđe, u dnu stručka je tamnosmeđe, miris i okus su ugodni i intenzivni na češnjak./

Prosječna dužina spora je oko 9.75, raste u kasnu jesen.

/Klobuk je 2-3 cm širok, vodenast, svijetložut, smećkast do smeđ, rub je narebran; stručak je 60-80 cm visok, smeđ, crvenkast ili je crveno-smeđ, na vrhu je bjelkasto pahuljast, a prema bazi je dlakav, u starosti je gladak; listići su prirasli, oštrica je nepravilna, bjelkasti, kasnije su žućkasti do smećkasti; spore su eliptične do bademaste, 7-12.5 x 3.5-6 µm, Q = 1.6-2.2, Qav = 2, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, miris i okus su jaki na češnjak; raste na otpalom lišću hrasta ili bukve./

Prosječna dužina spora je oko 9.25.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, vodenast, svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ, sušenjem blijedi, rub je narebran; stručak je 25-100 x 1.5-4 mm, površina je blago baršunasta, prema dolje je crvenkasto-smeđ do ljubičasto-smeđ, prema vrhu je svjetliji, krem do smeđ; listići su prirasli, bijeli, bjelkasti do krem; spore su eliptične, glatke, prozirne, 8-10.5 x 3.5-5.5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris je jak na češnjak, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama, u otpalom lišću hrasta, rijetko bukve, dobro podnosi mraz./

Mycetinis querceus

Nije moguće razdvojiti ove dvije vrste, a po nekim izvorima se radi o istoj vrsti.

Ključ C - Listići su debeli i voštani, raste ektomikorizno na tlu (Laccaria)

Klobuk je ljubičast do sivo-ljubičast.

Spore su glatke i prosječno kraće od 5 µm, klobuk je baršnast ili vlaknast.

Spore su prekrivene bodljama i prosječno duge oko 9 µm, klobuk je voštan.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je glatka, voštana ili lagano sitno ljuskava kada se osuši, ljubičast, plavkast ili ružičasto-ljubičast, u starosti blijedi i postane ljubičasto-siv do svijetlosiv, rub je obješen i nepravilan; stručak je 30-80 x 3-7 mm, uzdužno je bjelkasto vlaknast, ljubičast; listići su rijetki, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, debeli, pomiješani su s lamelulama, ljubičasti, kada izblijede svijetloljubičasti; spore su kuglaste, pokrivene su bodljama visokim 1.5 µm, neamiloidne, 7.5-10.5 x 7.5-10 µm, Qav = 1, otrusina je bijela; meso je tanko, ljubičasto, plavkasto ili ljubičasto-ružičasto, vodenasto, miris nije izražen ili je aromatičan, a okus je slatkast, blag: površina klobuka s KOH pocrni; raste u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, često bukvom ili kestenom, rjeđe s crnogoričnim drvećem, na vlažnoj zemlji./

Stručak je visok do 2 cm i debeo do 2 mm, klobuk je često prilično svijetle svijetlosmeđe do crvenkasto-smećkaste boje, listići su jako razmaknuti, spore su s bodljama dugim do 3 µm.

/Klobuk je 0.4-2 cm širok, površina je glatka, vodenasta, sredina je tamnija, po suhom je vremenu nešto svjetliji, blijedi od ruba prema sredini, rub je prozirno narebran; stručak je gol, šupalj, vlaknast, bjelkast, svijetlosmeđ do crvenkast; listići su prilično široki, debeli, izmiješani su s kratkim lamelulama, vijugavi, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bjelkasti, svijetloružičasti, mesnatoružičasti, oštrica je bijela; spore su kuglaste, 10.5-15 µm, Qav = 1, otrusina je bijela; meso je crvenkasto, miris nije izražen ili je malo aromatičan, a okus je blag; raste po šumskim stazama, parkovima, vrtovima i grmljacima, u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, najčešće vrbom ili johom, ali i drugim vrstama bjelogoričnog drveća, uglavnom na vlažnom tlu, često u mahovini./

Prosječni Q spora je od 1.7-2, a spore su prosječno duge oko 14.5 µm.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je gola do fino vlaknasta, blago je ljepljiva, vodenasta, tamno crvenkasto-smeđ do crvenkasto-narančasto-smeđ, rub nije prozirno narebran kada je svjež; stručak je 20-70 x 4-8 mm, batinasto je zadebljan na bazi, suh, uglavnom je prekriven pijeskom, boje je klobuka, bazalni micelij je prljavo bijel; listići su razmaknuti, široki, debeli, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, mesnatoružičasti do vinskicrveni; spore su eliptične do vretenaste, s kratkim su bodljama dužim od 0.5 µm, 12-17 x 7-11 µm, otrusina je bijela; meso je smećkasto do svijetlo crvenkasto-smeđe, obično je dosta svijetlosmeđe, miris je ugodan, a okus je blag; raste na golim pješčanim površinama, na pješčanim nanosima, u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, obično puzavom vrbom./

Prosječni Q spora je veći od 1.2-1.35, spore su prosječno duge 9.2-9.3 µm.

Plodna tijela su ljubičasto-smeđa, rastu na vlažnom tlu u šumama s johom ili brezom, rijetko s drugim bjelogoričnim drvećem, klobuk je širok 1.5-3.5 cm, stručak je debeo 2-5 mm.

/Klobuk je često sitno ljuskav, rub je prvo gladak, po vlažnom je vremenu prozirno narebran; stručak je 3-6 co visok, površina je vlaknasta, na vrhu je vinski crveno-ljubičast, prema bazi je tamno ljubičasto-smeđ ili crvenkasto-smeđ; listići su osrednje gusti, do 8 mm široki, debeli, prirasli, isprva su svijetlo sivkasto-crvenkasti, zatim su crveno-ljubičasto-smeđi; spore su jajolike do široko eliptične, gusto su dekorirane bodljama dugim do 1 µm, 8.5-10 x 7-8 µm, Qav = 1.25-1.35, otrusina je bijela; meso je svijetlo crveno-ljubičasto, potamni kada se protrlja, miris je slab, ponekad podsjeća na čokoladu, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama, najčešće u aluvijalnim šumama, u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, obično johom ili brezom, rijetko s drugim bjelogoričnim drvećem./

Plodna tijela su crveno-smeđa, rastu na pjeskovitom ili tresetnom tlu u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama, klobuk je širok 20-60 mm, stručak je debeo 5-10 mm, spore su široko eliptične, 7.5-11 x 6-9 µm, prosječni Q je 1.2-1.35.

/Klobuk je gladak, sitno ljuskav, vodenast, kasnije izblijedi, rub je nepravilno valovit i malo narebran; stručak je 2-15 cm visok, uzdužno je bjelkasto vlaknast, tamniji je od klobuka, crvenkasto-smeđ; listići su gusti, debeli, izmiješani su s lamelulama, slabo su prirasli za stručak sa zupcem, crvenkasti, mesnatoružičasti ili ružičasto-smeđi, također s blagom ružičastom i ljubičastom nijansom; spore su široko eliptične, prekrivene su bodljama visokim 0.5-1 µm, 7.5-11 x 6-9 µm, Qav = 1.2-1.35, otrusina je bijela; meso je oker-smeđe ili sivo-smeđe, miris je malo aromatičan na anis, a okus je ugodan; raste u svim tipovima šuma, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, često borovima, na pjeskovitom ili tresetnom tlu./

Listići i baršunasta baza stručka su ljubičasti, raste na pjeskovitom ili tresetnom tlu, uglavnom s borom ili smrekom.

/Klobuk je 2-6 cm širok, površina je bez sjaja, vodenasta, crvenkast ili crvenkasto-smeđ, poslije izbijedi i postane skoro bjelkast, u starosti je slabo prozirno narebran; stručak je 50-90 x 5-10 mm, uzdužno je bjelkasto vlaknast, smećkast, pri dnu je ljubičast, na bazi je s karakterističnim, ljubičasto baršunastim ostacima micelija; listići su razmaknuti, debeli, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, ljubičasti, kasnije izblijede i postanu crvenkasti; spore su kuglaste do gotovo kuglaste, prekrivene su s bodljama visokim do 1.5 µm, 7-9.5 x 6-8.5 µm, Qav = 1.1-1.2, otrusina je bijela; meso je često vodenasto, vlaknasto, crvenkasto, miris je osvježavajući, lagano aromatičan, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama ili na rubovima šuma, u simbiozi s raznim crnogoričnim drvećem, najčešće borom ili smrekom, rjeđe s bjelogoričnim drvećem, s johom, na pjeskovitom ili tresetnom tlu./

Spore su prosječno duže od 10.5 µm

Prosječna dužina spora je 12.2-12.3 µm, prosječni Q je 1.1, raste u vlažnim šumama i tresetištima ispod vrbe, breze ili johe.

/Klobuk je 0.5-3 cm širok, površina je gola ili fino ljuskava, vodenasta, narančast, narančasto-smeđ do crvenkasto-smeđ, sredina je tamnija, rub je bljeđi i prozirno narebran; stručak je 10-60 x 2-5 mm, boje je klobuka i često nešto tamniji, crveno-smeđ do smeđ, uzdužno je vlaknast, svijetlo žuto-narančast, baza je bjelkasta od micelija; listići su široko razmaknuti, debeli, prirasli, narančasti, oštrica je tamnija; spore su kuglaste do široko eliptične, prekrivene su bodljama dugim 0.5-1.5 µm, neamiloidne, 9.5-15 x 8.5-12 x 10-15 µm, otrusina je bijela; meso je smećkasto, miris nije izražen, a okus je blag./

Prosječna dužina spora je 11 µm, prosječni Q je 1.1-1.3, raste na planinskim travnjacima i dinama ispod patuljaste ili zeljaste vrbe.

/Klobuk je 0.6-3.5 cm širok, kožica nije prozirna, površina je glatka ili sitno dlakava na sredini (koristiti povećalo), vodenasta, boja je varijabilna, od smeđe do narančasto-crvene, po suhom vremenu izblijedi u narančastu, rub je narebran; stručak je 20-50 x 2-5 mm, površina je svjetlije uzdužno crtasta i kontrastno vlaknasta, boje je klobuka, smeđ do narančasto-crven; listići su razmaknuti, debeli, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, lomljivi, prvo su narančasti, u zrelosti su ružičasti; spore su kuglaste do široko eliptične, pokrivene su s malim bodljama dugim do 1 µm, 9-13 x 8-10 µm, Qav = 1.1-1.3, otrusina je bjelkasta; meso je vodenasto, bjelkasto-ružičasto, miris je na gljive, a okus je blag./

Spore su prosječno kraće od 8.6 µm, bazidije su 4-sporne.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je kasnije sitno ljuskava, okerast, svijetlosmeđ ili crvenkasto-smeđ, vodenast, kasnije blijedi pa postane skoro bijel, rub je dugo vremena podvijen i nazubljen; stručak je 30-80 x 2-5 mm, bjelkasto je vlaknast i narebran, crvenkast je ili smećkast, malo je maljav na bazi; listići su rijetki, debeli, široki, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, izmiješani su s brojnim lamelulama, bjelkasti s primjesom crvenkaste, kasnije su ružičasto-smeđi, u starosti pobijele od poispadalih zrelih spora; spore su kuglaste do blago eliptične, s bodljama dugim do 2 µm, 6.5-9 x 5.5-8 µm, Qav = 1-1.1, otrusina je bijela; meso je nešto svjetlije boje od klobuka, oker, smeđe ili crvenkasto-smeđe, miriše lagano na gljive ili je aromatičan, začinski, a okus je blag; površina stručka i klobuka s KOH posmeđe, dok meso s gvajakovom tinkturom polako postane svijetloplavo; raste u šumama, parkovima, vrtovima, po dinama i grmljacima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično borom, bukvom ili brezom, na vlažnim mjestima./

Spore su prosječno duže od 8.6 µm, bazidije su 1-2-sporne.

Prosječni Q spora je 1.1, stručak je uglavnom kontrastno, uzdužno bjelkasto vlaknast, ponekad je prošaran poput zmijske kože.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je vodenasta, osušena postane maljava, ciglasto-crven, narančasto-smeđ, crveno-smeđ ili mesnatoružičast, po suhom vremenu izblijedi, rub je ispucan, zakrivljen ili nepravilno uzdignut, prozirno je narebran skoro do 1/2 promjera; stručak je 20-90 x 3-5 mm, ciglastocrven, narančasto-smeđ ili crveno-smeđ; listići su rijetki, debeli, lamelule su kratke, prirasli su na stručak sa zupcem, crvenkasti, ponekad i s ružičastim tonom; spore su kuglaste, prekrivene su šiljcima dugim oko 1 µm, 8-11 x 7.5-10.5 µm, Q = 1-1.2, Qav = 1.1, bazidije su 1-2-sporne, rjeđe 3-4-sporne, otrusina je bijela; meso je vodenasto smeđe do crvenkasto, miris nije izražen ili je lagano aromatičan, a okus je blag; raste u svim tipovima šuma u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, na vlažnim mjestima u mahovini i uz obale šumskih potočića./

Prosječni Q spora je 1.1-1.2, stručak nije bjelkasto vlaknast, eventualno je bijelo pahuljast na vrhu i s bijelim bazalnim micelijem.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je suha, crtasta, gola ili vrlo sitno dlakava, crvenkasto-narančast, na sredini je crvenkasto-smeđ, kasnije izblijedi do žuto-narančaste boje, rub je nekad narebran; stručak je 30-70 x 2-5 mm, fino je vlaknast, često je uzdužno crtast, crvenkasto-smeđ; listići su umjereno razmaknuti, 1-3 mm široki, debeli, prirasli sa zupcem, izmiješani su s 2-6 lamelula, ružičasti do ružičasto-cvenkasti; spore su kuglaste do gotovo kuglaste, prozirne, prekrivene su s bodljama dugim do 1.3 µm, neamiloidne, 9-11 x 7.5-10.5 µm, Qav = 1.1-1.2, bazidije su 2-sporne, otrusina je bijela; meso je narančasto-crveno, miris i okus nisu izraženi; raste u parkovima, vrtovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično eukalitusom i drugim egzotičnim ukrasnim drvećem, uključujući akaciju i vrbe./

Laccaria fraterna

Ključ D - Rastu na drugim gljivama, često izrastaju iz sklerocija (Asterophora, dio Collybia, Dendrocollybia)

Stručak je s brojnim kratkim, bočnim granama, sklerociji su kuglasti i crni, raste vjerojatno kao parazit na krasnicama i mliječnicama, ali plodna tijela se razviju tek nakon što plodna tijela domaćina potpuno istrunu.

/Klobuk je 2-15 mm širok, površina je slabo vodenasta, blago naborana, svijetlo sivkasto-bijel ili sivkasto-smeđ, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna; stručak je 20-60 x 0.2-0.75 mm debeo, fino je uzdužno ižlijebljen, prljavo smeđ, narančasto-smeđ ili crvenkasto-smeđ do vrlo tamnosmeđ, grane su duge do 5 mm, na vrhu s vrlo malim, kuglastim sterilnim klobučićem, sklerocij je bez sjaja, promjera do 5 mm; listići su gusti, usko su prirasli, sivi do sivo-smeđi ili čokoladnosmeđi, tamnije su od klobuka, oštrica je glatka i iste boje; spore su eliptične do gotovo valjkaste ili poput sjemenke graha, neamiloidne, 4.5-6.5 x 2-2.5 μm, otrusina je bijela; meso je svijetlosmeđe do sivo-smeđe, miris i okus nisu izraženi; raste na vlažnom terenu, najčešće zabodena u površinu mahovine./

Sklerociji su nepravilno kvrgavi, uglavnom žuti, stručak je debeo 0.3-0.7 mm, raste na raznim raspadajućim plodnim tijelima orijaške rupičavke (Meripilus giganteus) i baršunaste uvijače (Tapinella atrotomentosa).

/Klobuk je 3-10 mm širok, gladak, bijel, nešto je tamniji na sredini; stručak je 1-6 cm visok, skoro je končast, žuto-oker; listići su gusti, prirasli, bjelkasti; spore su eliptične ili u obliku kapi, 4.5-7 x 2.5-3.5 µm, otrusina je bijala; meso je vlaknasto, bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste kao saprofit krupnijih drvnih ostataka, na trulom lišću ili na zemlji izmiješanom s drvnim ostacima, ponekad se pronađe na trulim plodnim tijelima drugih gljiva, čija plodna tijela na kraju istrunu./

Sklerociji su suženi, glatki, uglavnom smeđim, crvenkasto-smeđim do crno-smeđim, stručak je debeo 0.5-1.5 mm, raste na istrunulim plodnim tijelima baršunaste mliječnice (Lactifluus vellereus) i crne krasnice (Russula adusta).

/Klobuk je 3-15 mm širok, gladak, bjelkast, na sredini je žuto-smeđ; stručak je 10-50 x 0.5-1.5 mm, površina je dlakava, bjelkast do svijetlosmeđ, na osnovi je sklerocijem, veličine 3-12 x 2-5 mm, često je sužen na oba kraja i eliptičnog oblika kapi; listići su gusti, tanki, prirasli, bijeli; spore su eliptične, 4.5-6.5 x 2.5-3.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, u sklerociju malo crvenkasto, miris i okus nisu izraženi./

Listići su tanki i bijeli, klobuk je širok 3-12 mm, površina je radijalno vlaknasta, stručak je debeo 0.3-2 mm.

/Klobuk je prljavo bijel do smećkast, nešto je tamniji na sredini, oker do svijetlocrven, rub je malo narebran; stručak je 2-5 cm visok, ukorijenjen, na vrhu je pahuljasto-vlaknast, tamnije je boje od klobuka, bijel, krem, sivkast do žuto-smeđ, na osnovi je bijel, maljav i bez sklerocija; listići su rijetki, prilično su uski, prirasli su na stručak; spore su eliptične do oblika kapljice, 4.5-7 x 2.5-3.5 µm, otrusina je bijela; meso je vlaknasto, bijelo, miris je slab na gljive do aromatičan, a okus blag; raste na trulom lišću i na zemlji izmiješanoj s trulim ostacima drugih gljiva iz reda listićavki (Agaricales), osobito krasnicama i mliječnicama./

Površina klobuka se vremenom pretvara u smeđi prah s konidijama, konidije su grubo bodljikave, 15-24 x 12-21 µm, stručak je debeo 2-6 mm, listići su često slabo razvijeni.

/Klobuk je 1-3 cm širok, bijel, ubrzo posmeđi, dlakav; stručak je 2-4 cm visok, površina je svilenkasto-vlaknasta, bijel, teži da pocrni; listići su rijetki, nekada mogu biti potpuno sterilni, odnosno bez spora, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bjelkasti, kasnije sivo-smeđi; spore su kuglaste, zvjezdasto-bradavičave, 5-6 x 3.5-4 µm, otrusina je smeđa, prozirna; meso je bijelo ili bjelkasto, miris i okus su vrlo neugodni na užeglo brašno; raste na starim crnim krasnicama iz skupine Nigricantine, kao i mliječnicama./

Klobuk je siv, a ne smeđ, praškast, konidije su glatke, 12-20 x 7-10 µm, uglavnom se formiraju u listićima, stručak je debeo 2-3 mm.

/Klobuk je 0.5-3 cm širok, površina je vlaknasto-svilenasta, bijel pa crvenkast; stručak je 1-3 cm visok, maljav, bijel, baza je poslije tamnosmeđa; listići su razmaknuti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, anostomozirajući, bjelkasti, kasnije sivo-smeđi; spore su eliptične, 5-7 x 3-4 µm, otrusina je smećkasta, prozirna; meso je bijelo do sivkasto-smećkasto, miris i okus su neugodni na užeglo brašno; raste na krasnicama, osobito na modrolisnoj krasnici (Russula delica) i crnoj krasnici (Russula adusta), kao i na nekim mliječnicama./

Ključ E - Rastu na češerima raznog crnogoričnog drveća (Baeospora, Strobilirus)

Stručak je uglavnom ujednačeno sivkast, sivkasto-smeđ, do sivkasto-ljubičast, spore su prosječno kraće od 4.5 µm.

Raste na otpalim češerima raznog crnogoričnog drveća, listići su bijeli, svijetložuti do svijetlosmeđi.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, površina je glatka, oker, svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ, rub je uglavnom svjetliji i s mjestimičnim ostacima bijelog ovoja; stručak je 15-50 x 1-2 mm, duboko je ukorijenjen u češer, površina je bijelo pahuljasta, samo je izduženi korjenasti dio gladak, svijetlosmeđ do sivkasto-smeđ; listići su gusti, prirasli; spore su eliptične do skoro valjkaste, neamiloidne, 3-4.5 x 1.5-2 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, krem do svijetlosmeđe, miriše malo na plijesan i na gljive, a okus je blag./

Baeospora myosura

Raste na drvu smreke ili jele, listići su sivo-ljubičasti, crvenkasto-smeđi do tamnoljubičasti.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je glatka, vodenasta, sivo-ljubičast do tamnoljubičast u mladosti, kasnije je sivo-smeđ do ljubičasto-smeđ, rub je u mladosti podvijen, kasnije je ravan, valovit; stručak je 30-60 x 1.5-4 mm, površina je bijelim i ljubičastim dlačicama, svijetlo crveno-siv u mladosti, sivo-ljubičast u starosti, baza dlakava ili baršunasta; listići su vrlo gusti, uski, prirasli; spore su eliptične do gotovo kuglaste, slabo amiloidne, 2.7-4.2 x 2-3 µm, otrusina je bijela; meso je svijetloljubičasto do sivkasto, miris je jak na gljive, a okus je blag./

Okus mesa je uglavnom gorak, cheilocistide, pleurocistide i caulocistide su vršno zašiljene i glatke.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, površina je sjajna, malo je mazava, vodenasta, sivkasto-bijel, žućkasto-smeđ, smeđ do tamnosmeđ, često je nešto svjetliji na sredini ili na rubu, rub je po vlažnom vremenu lagano prozirno narebran, kasnije je izvrnut; stručak je 20-80 x 1-3 mm, duboko je ukorijenjen, produženi dio pamučasto završava u češeru, gladak, oker-smećkast, nešto je svjetliji prema vrhu koji je bijel; listići su vrlo gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, sivkasto-bijeli, zatim su slamnatožutog tona, u starosti su kremasto-maslinasti; spore su valjkaste, neamiloidne, 4.5-5.5 x 2-2.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, miris nije izražen; raste u crnogoričnim šumama, kao saprofit na otpalim češerima bora./

Raste uglavnom na češerima smreke, u jesen, zimu i rano proljeće, cistide su glatke, spore su prosječno duge 5 µm.

/Klobuk je 0.5-4 cm širok, svijetlosmeđ do tamnosmeđ, vodenast, u starosti je često siv, rub je prozirno narebran; stručak je 40-60 x 0.5-3 mm, gladak, prvo je bjelkast, kasnije je žućkasto-smeđ do smećkast, vrh je svjetliji, baza je dlakava od micelija; listići su gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, bjelkasti, kasnije su žućkasti; spore su eliptične, 4.5-6.5 x 2.5-4 µm, cheilocistide su batinaste do oblika boce i s kristalima na vrhu, otrusina je bijela; meso je malo vlaknasto i žilavo, bjelkasto, miris je ugodan na gljive, a okus je blag./

Raste na češerima bora, u proljeće, cistide su s kristalićima po površini, spore su prosječno duge 6 µm.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, površina je glatka, vlaknasta, žuto-smeđ, smećkast do crvenkasto-smeđ, rub je tek po vlažnom vremenu slabo prozirno narebran; stručak je 50-70 x 1-2 mm, duboko je ili djelomično ukopan u tlo i učvršćen na češer, malo je baršunast, žuto-smeđ, smećkast do crvenkasto-smeđ, vrh je svjetliji, dio u zemlji je vijugav, sve tanji, te izraženo dlakav; listići su gusti, uski, suženi su uz stručak, prirasli, gotovo su slobodni, bjelkasti su do žućkasti; spore su eliptične, 4.5-7.5 x 2.5-4 µm, cheilocistide su vršno široko zaobljene, često su s kristalićima, otrusina je bijela; meso je u klobuku bjelkasto, u stručku je smećkasto, miris je ugodan na gljive, a okus je blag./

Ključ F - Klobuk je sluzav i ljepljiv, stručak je tamno baršunast, raste na drvu (Flammulina)

Klobuk je bijel do krem, na sredini može biti žućkast do narančasto-smeđ.

Prosječni Q spora je manji od 2, spore su prosječno kraće od 7.5 µm.

/Klobuk je 2-6 cm širok, bijel, kremast, žut, do žuto-smeđ, tamniji je na sredini, žuto-smećkast do narančasto-smeđ, kasnije izblijedi i na sredini i postane bjelkast do svijetložut, mjestimično je s hrđastosmeđim mrljama, rub je podvijen i po suhom vremenu lagano pahuljast; stručak je 20-90 x 1-10 mm, ukorijenjen, površina je baršunasta, bjelkast je na gornjem dijelu, uvijek postepeno malo tamni prema bazi gdje je crvenkasto-smeđ, tamnosmeđ ili crno-smeđ; listići su gusti, uski, izrezani uz stručak, slobodni, bijeli, bjelkasti, krem-žućkasti ili svijetložuti, samo su u starosti sa hrđastosmeđim mrljama; spore su eliptične, 5.5-7.5 x 3.5-4.5 µm, Q = 1.5-1.7, otrusina je bijela; meso je bjelkasto ili svijetložuto, crvenkasto-smeđe do tamnosmeđe u stručku, miris je ugodan na gljive, a okus je također na gljive i blago gorkast; raste na raznom bjelogoričnom drveću, te prividno na zemlji izmiješanom s drvnim ostacima i korijenjem./

Spore su prosječno duge oko 11 µm.

Listići su bijeli, spore su prosječno šire od 4.7 µm.

/Klobuk je 2-9 cm širok, površina je mazava i ljepljiva, glatka, bijel, na sredini je tamnije žućkasto-narančaste boje; stručak je 20-100 x 3-10 mm, površina je baršunasta, bijel, prema bazi je ponekad tamnosmeđ; listići su rijetki, slobodni; spore su eliptične, 7.5-10 x 3-4 µm, Q = 2.1-2.8, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste na raznom bjelogoričnom drveću, osobito vrbi, lipi ili hrastu./

Raste na korijenju ili u blizini zečjeg trna (Ononis spinosa), listići su dosta razmaknuti.

/Klobuk je 0.5-3.5 cm širok, površina je mazava i sluzava, zagasitožut, žuto-smeđ ili  crvenkasto-smeđ, vodenast, mjestimice rđasto pjegav, rub je u mladosti podvijen, a kasnije svjetliji i malo narebran; stručak je 20-50 x 1-4 mm, baza se korjenasto produžava duboko u zemlji, na vrhu je bijelo pahuljast, bjelkast, kasnije smećkast, na bazi je tamnosmeđ i maljavo-vlaknast; listići su razmaknuti, s prisutnim su lamelulama različite dužine, nisu jako široki, zaokruženi su uz stručak, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, bjelkasti su ili svijetložuti, kasnije su oker boje; spore su eliptične, 8.5-12.5 x 4.5-5.5 µm, Q = 1.7-2.5, otrusina je bijela; meso je bjelkasto ili svijetložuto, miris je ugodan na gljive, a okus je blag; raste na travnjacima, pašnjacima i parkovima, u mahovini ili travi./

Spore su prosječno kraće od 8.5 µm.

Prosječni Q spora je 1.5-1.7, spore su prosječno duge 6.7 µm, listići su gusti i usko prirasli.

/Klobuk je gladak, sjajan, vlažan i ljepljiv po vlažnom vremenu, malo je vodenast, oker-smeđ, na sredini je zlatno žuto-smeđ, žuto-narančast do narančasto-smeđ, rub je prozirno narebran u dužini od 3-5 mm, valovit; stručak je 20-80 x 2-7 mm debeo, ukorijenjen, površina je fino baršunasta, na vrhu je bijel, žućkast ili svijetlo narančasto-smeđ u mladosti, ispod je smećkast, hrđastosmeđ do maslinasto-smeđ; listići su gusti, bjelkasti su do krem-žućkasti, u starosti su smeđi, oštrica je glatka; spore su eliptične, ponekad su u obliku kapi, neamiloidne, 6-7.5 x 3.5-4.5 µm, Qav = 1.6, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do smećkasto, na pritisak je nepromjenjivo, miris nije izražen, a okus je blag; površina stručka s KOH pocrveni; raste na panjevima, trupcima, korijenju i živom drvu topola./

Prosječni Q spora je 1.8-2.4, spore su prosječno duge 7.7 µm, listići rijetki i slobodni.

/Klobuk je 1-9 cm širok, površina je mazava i vrlo ljepljiva, lagano je pahuljasta, zagasitožut, žuto-smeđ, žuto-narančast ili žućkasto-crvenkast, tamniji na sredini, rub je u mladosti podvijen; stručak je 20-100 x 2-10 mm, karakteristično je bijelo baršunast, na vrhu je svjetlije žućkasto-crvenkaste boje, prema bazi je tamnosmeđ i na bazi gotovo crn; listići su rijetki, bjelkasti do svijetložuti, kasnije su smećkasti; spore su eliptične, 6-9.5 x 3-4 µm, Q = 1.8-2.4, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do svijetložuto, miris i okus su ugodni na gljive;  površina stručka sa sumpornom kiselinom trenutno postane crno-smeđa: raste na raznom bjelogoričnom drveću, osobito vrbi, lipi i hrastu./

Spore su prosječno duge 10 µm, listići su gusti, prirasli.

/Klobuk je 1-9 cm širok, površina je glatka, vlažna do ljepljiva po vlažnom vremenu, vodenasta, kremast do žuto-oker, na sredini je oker-smeđ, rub je bljeđi, prozirno narebran u dužini od 3-5 mm, valovit; stručak je 20-70 x 2-10 mm, površina je gusto prekrivena smeđim do tamnosmeđim baršunastim dlačicama, na vrhu je boje klobuka, drugdje je crnkast; listići su bijeli, krem do žućkasti, oštrica je iste boje; spore su eliptične, neamiloidne, 7.5-12.5 x 3.5-5 µm, Qav = 2.2-2.8, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, nepromjenjivo, miris nije izražen, a okus je blag; raste na raznom bjelogoričnom drveću, obično vrbi ili brezi, rjeđe smreki./

Spore su prosječno duge 9.2 µm, listići su razmaknuti, slobodni.

/Klobuk je 1-7 cm širok, površina je mazava i ljepljiva, mednožut, žuto-smeđ do hrđastosmeđ, rub je svjetliji, u mladosti je podvijen; stručak je 20-60 x 2-10 mm, ukorijenjen, bijelo baršunast, vlaknast, prema bazi je tamnosmeđ, na vrhu je svjetliji; listići su bjelkasti do svijetložuti, u starosti su sa hrđastosmeđim mrljama; spore su eliptične, 7-11.5 x 2.5-4 µm Qav = 2.8, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do svijeložuto, miris i okus su ugodni na gljive; raste na raznom bjelogoričnom drveću, osobito vrbi, rjeđe crnoj topoli./

Ključ G - stručak je ukorijenjen, listići su uglavnom prilično razmaknuti (Dactylosporina, Hydropodia, Hymenopellis, Oudemansiella, Paraxerula, Xerula)

Površina klobuka i stručka je dlakava.

Stručak je debeo do 3 mm, spore su kuglaste i prekrivene tupim bodljama, spore su prosječno duge 12 µm.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, površina je izrazito baršunasta i prekrivena bijelim, prozirnim, stršećim dlačicama različite gustoće, koje su mnogo gušće i duže na rubu, a manje guste u sredini, duge su oko 300 µm, nije vodenasta, sivkasto-smeđ do smeđ, na sredini je tamniji, tamnosmeđ do crnkasto-smeđ, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna, nije narebran; stručak je 1.5-6 cm visok, baza je izdužena poput korijena, duboko je ukorijenjen, čitava izložena površina prekrivena je bjelkastim, prozirnim, stršećim dlačicama, poput klobuka, nešto je svjetlije boje od klobuka, sivkasto-smeđ; listići su razmaknuti, izmiješani su s lamelulama, pomalo su trbušasti, debeli, u početku su široko prirasli, kasnije su gotovo slobodni, bijeli; spore su pokrivene sa stožastim, tupim bodljama dugim do 3 µm, neamiloidne, 13.5-17 x 13.5-16.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do sivo, miris i okus nisu izraženi; raste u bjelogoričnim šumama, parkovima, u vlažnim močvarnim područjima, na pjeskovitom tlu među raspadajućim drvnim ostacima, ispod sremze, bijele johe ili gorkog javora./

Spore su eliptične, Qav = 1.4.

/Klobuk je 3-8 cm širok, površina je suha, blago je baršunasta do paperjasta i s do 0.5 mm dugim, svijetlim dlačicama, siv, sivo-smeđ ili ponekad s plavkastom nijansom; stručak je 40-100 x 6-10 mm, baza je s dugim korjenastim produžetkom i duboko ukorijenjena, baza je blago baršunasta i sitno dlakava, na vrhu je bijel, na bazi je sivo-smeđ; listići su slobodni, bijeli su do krem; spore su široko eliptične, glatke, 9-12 x 5.5-8 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama kao saprofit na mrtvom korijenju bora, na glinenastom tlu./

Klobuk je tamnosmeđ, površina je s oko 3 mm dugim dlačicama, raste u crnogoričnim šumama, ispod smreke ili jele, rijetko u bjelogoričnim.

 /Klobuk je 2-7 cm širok, površina je najprije glatka, rub je čupav od crnih obješenih čekinja; stručak je 50-150 x 3-10 mm, baza je vretenasto zadebljana ili gomoljasta i korjenasto produžena duboko u tlo, površina je dlakava poput klobuka, cimetastosmeđ do tamnosmeđ; listići su rijetki, široki, zaokruženi su uz stručak, slobodni, bijeli do žućkasti; spore su kuglaste, 8-12 x 7-11 µm, otrusina je bijela; meso ježilavo, vlaknasto, bijelo, miris nije izražen, a okus je blag, ponekad je gorkast; raste duboko ukopana u tlo u crnogoričnim šumama, osobito šumama smreke ili jele, uglavnom na ukopanim drvnim ostacima (korijenju) crnogoričnog drveća, pronađe se i u bjelogoričnim šumama, voli vapnenasto tlo na većim nadmorskim visinama od 700-1000 m./

Klobuk je svjetlije smeđe ili sivo-smeđe boje, površina je s do 1 mm dugim dlačicama, raste u bjelogoričnim šumama, ispod hrasta.

/Klobuk je 3-9 cm širok, površina je vlažna, na sredini je naborana i prekrivena je baršunastim slojem do 1 mm, također je sa zlatnožutim ili maslinastim tonovima; stručak je 50-200 x 3-8 mm, zadebljan je na bazi ispod koje se sužava i produžava u dugi korijen, površina je fino baršunasta i sa sitnim smeđim dlačicama, uzdužno je crtast, žuto-smeđ do smeđ; listići su razmaknuti, prilično su široki, izmiješani su s lamelulama, zaokruženi su uz stručak, prirasli, bijeli, u starosti su žućkasti; spore su kuglaste, glatke, prozirne, 8.5-12 x 8-10.5 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, kasnije je smećkasto, miris nije izražen, a okus je blag, ponekad je gorak; raste u bjelogoričnim šumama, uglavnom kao saprofit na zakopanim drvnim ostacima (korijenju) raznog bjelogoričnog drveća, uglavnom hrasta, na glinenastom ili vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duge oko 14.5 µm.

/Klobuk je 1-10 cm širok, kožica se lako guli, površina je ljepljiva, radijalno naborana i hrapava, žuto-smeđ ili svijetlosmeđ, mjestimično je s mrljama, rub je u starosti izvrnut; stručak je 7-20 x 0.5-2 cm, malo je zadebljan na bazi, završava duboko u zemlji s tankim i dugim korijenom, s dugim je zavijenim brazdama, smećkast, na vrhu je svjetliji; listići su razmaknuti, široki, prirasli, izmiješani su s lamelulama, na bazi su poprečno povezani žilicama, prvo su bijeli, zatim su s ružičastim odsjajem, oštrica je nazubljena; spore su eliptične, amiloidne, 12-17 x 9-14 µm, Qav= 1.5, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen ili slab na voće, a okus je blag, rijetko je blago gorkast; listići i meso sa sulfovanilinom trenutno postanu ljubičasto-crveni, a meso s KOH polako posmeđi; raste u bjelogoričnim šumama, kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (panjevi) bukve ili hrasta, a ponekad prividno na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima ili uz panjeve i na korijenju, vrlo se rijetko pronađe na drvnim ostacima crnogoričnog drveća./

Spore su prosječno duge oko 8.5 µm i često kobasičaste.

/Klobuk je 1-5 cm širok, površina je svilenkasto-vlaknasta, žuto-smeđ, svijetlosmeđ do cimetastosmeđ, rub je slabo prozrno narebran; stručak je 20-70 x 1-4 mm debeo, na bazi je korjenasto produžen i duboko ukorijenjen, površina je vlaknasta do lagano pahuljasta, bijel, svijetložut, žuto-smeđ ili smećkast; listići su gusti, do 4.5 mm široki, 20-35 ih dopire do stručka, prirasli, bijeli, oštrica je nepravilna i valovita; spore su usko eliptične, neamiloidne, 6.5-10.5 x 2.5-4.5 µm, Qav = 2.3, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris je ugodan na gljive, a okus nije izražen; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima, najčešće šumama bukve, kao saprofit krupnih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća, obično bukve, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima i lišćem./

Ključ H - plodna tijela su mala i lomljiva, listići su usko prirasli do gotovo slobodni, klobuk je širok 1-30 mm, bijel, žuto-smeđ, sivkasto-ljubičast do ljubičast, spore su 2.8-5 x 2.5-4.5 µm, kuglaste do eliptične, dekstrinoidne (Pseudobaeospora)

Osnova klobuka je bjelkasta do krem, kasnije i na sredini može biti smećkast.

Okus mesa je jako ljut, zadržava se i u osušenim primjercima, površina klobuka s KOH ne promijeni boju.

/Klobuk je 0.7-2 cm širok, površina je bez sjaja, neprozirna, prekrivena je s bijelim vlaknastim pokrovom, fino je raspucana u starosti, vrlo je nježna i lako se oštećuje na pritisak, nije vodenasta, osnova je bjelkasta, sivkasta do krem, rub je prvo podvijen, kasnije je izravnat i često valovit, nije narebran; stručak je 15-35 x 1-4 mm, površina je u potpunosti prekrivena bijelim, nepravilno raspoređenim vlakancima, na gornjem je dijelu fino praškasto-pahuljasta, boja je slična boji osnove klobuka, svijetlo sivkasta do krem, u starosti je prema bazi tamnije smeđe boje, baza je izraženo maljava s dobro razvijenim, bijelim hifalnim nitima dugim do 4 cm, koje nakupljaju komadiće mahovine i čestice tla, bez rizomorfa; listići su umjereno gusti do gotovo razmaknuti, 16-28 ih dopire do stručka, usko su prirasli, u starosti su na bazi poprečno povezani žilicama, nisu račvasti, krem do svijetlo sivkasto-smeđi, oštrica je boje lica i cjelovita, u starosti je sitno nazubljena; spore su široko eliptične do jajolike, umjereno do jako dekstrinoidne, 3.1-4.8 x 2.5-3.4 µm, Q = 1.15-1.55, otrusina je bijela; meso je u početku bjelkasto, kasnije je svijetlo sivkasto-oker, miris nije izražen, okus podsjeća na vrlo ljute vrste krasnica; raste u suhim šumama bora i hrasta medunca, u mahovinama, izravno na sloju iglica i kore bora, na vapnenastom tlu./

Okus mesa je blag, povšina klobuka s KOH požuti.

/Klobuk je 6-15 mm širok, površina je sitno baršunasta (koristiti povećalo), bjelkast, na sredini je svijetlosmeđ, rub je gladak, nije narebran; stručak: 1.1-1.5 cm visok i 0.7-2 mm debeo, sitno je bjelkasto vlaknast, svijetlosmeđ, na dnu je bjelkasto baršunast ili s rijetkim bijelim rizomorfima; listići su razmaknuti, 19-24 ih dopire do stručka, trbušasti, kasnije su na bazi poprečno povezani žilicama, usko su prirasli, gotovo su slobodni, kremasto-smeđi; spore su gotovo kuglaste do eliptične, dekstrinoidne, 3.8-4.5 x 2.9-3.8 µm, Qav = 1.25, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste na travnjacima i pašnjacima, te rubovima šuma, na sloju iglica borovice./

Kožica klobuka s KOH postane plavo-zelena ili crveno-ljubičasta, ubrzo izblijedi ili vrati izvornu boju.

Površina klobuka s KOH postane crveno-ljubičasta, ubrzo izblijedi i vrati izvornu boju sa zelenkasto-žutim tonovima, s KOH je pod mikroskopom s crvenim, ali brzo nestajućim pigmentom.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je suha, sitno je bjelkasto-sivkasto baršunasta ili vlaknasta, ljubičasto-smeđ do ljubičasto-siv ili ljubičasto-sivo-smeđ, osušen je više crveno-smeđ, rub je gladak, nije narebran ili je ponekad vrlo slabo narebran samo u mladosti; stručak je 20-40 x 0.8-2 mm, površina je bjelkasto ili smećkasto pahuljasta do gotovo baršunasta na vrhu, prema dolje je rijetko bijelo vlaknasta, uglavnom je ljubičasto-smeđe do ljubičasto-sive boje klobuka, na dnu je bijelo baršunast; listići su razmaknuti do prilično gusti, 18-30 ih dopire do stručka, usko su prirasli sa zupcem, ljubičasti do tamno ljubičasto-smeđi, tamno crvenkasto-smeđi kada se osuše, oštrica je iste boje do malo svjetlija, cjelovita; spore su gotovo kuglaste do široko eliptične, dekstrinoidne, 3-4.3 x 2.7-3.5 µm, Qav = 1.1-1.25, otrusina je bijela; meso je svijetlo ljubičasto-sivo, miris i okus nisu izraženi; raste na travnjacima, u travi i mahovinama, na vapnenastom tlu bogatom hranjivim tvarima./

Površina klobuka s KOH postane izraženo plavo-zelena, ubrzo izblijedi i postane svijetlo plavo-zelena do zeleno-smećkasta, s KOH je pod mikroskopom sa zelenim do ljubičastim pigmentima.

/Klobuk je 0.5-2.3 cm širok i 5-10 mm visok, površina je sitno baršunasta do vlaknasta, nije ili je samo blago vodenasta, na sredini je vrlo tamno ljubičasto-smeđ do umjereno tamno vinski crveno-smeđ do ružičasto-smeđ, na rubu je svjetliji, ružičasto-smeđ, sušenjem blijedi u bjelkasti ton, rub je isprva blago nazubljen, gladak, nije narebran; stručak je 11-35 x 1.5-3 mm, isprva je sitno bjelkasto zrnasto-pahuljast, kasnije je donji dio vlaknast do gotovo gol, tamno vinski crveno-smeđ, na bazi je bjelkasto baršunast; listići su umjereno gusti, 20-24 ih dopire do stručka, prilično su uski do trbušasti, usko su prirasli, gotovo su slobodni, tamno crvenkasto-ljubičasti do ružičasto-ljubičasti, postaju ljubičasto-oker do sivkasto-oker, oštrica je iste boje, cjelovita do blago nepravilna; spore su kuglaste, slabo su dekstrinoidne, 2.8-4.2 x 2.6-3.8 µm, Qav = 1.05-1.1, otrusina je bijela; meso je crveno-ljubičasto, na pritisak potamni, miris nije izražen, a okus je blag; raste na travnjacima i u šumarcima ispod raznog bjelogoričnog drveća, johe, sremze, jasena ili graba, ali i borovice./

Spore su kuglaste, prosječni Q spora je 1.1-1.15, prosječna dužina spora je 4.2-4.3 µm.

12-16 listića dopire do stručka, raste na pješčarskim terenima oko puzavih vrba (Salix repens) i bazgi.

/Klobuk je 4.5-8 mm širok i 3-3.5 mm visok, površina je prekrivena srebrnastim vlaknastim pokrovom na ljubičasto-smeđoj do smeđoj osnovi tako da izgleda svijetlo krem-sivo, rub je blago podvijen do izravnat; stručak je 18-30 x 0.6-0.9 mm, površina je bijelo svilenkasto-vlaknasta do gotovo glatka, na vrhu je donekle bijelo do krem pahuljasta, tamnoljubičast do prilično tamno sivo-smeđ na vrhu, tamno tamnoljubičast do crnkasto-smeđ na dnu; listići su razmaknuti, debeli, usko su prirasli do gotovo slobodni, vrlo su svijetlo sivkasto-smeđi do prljavo ljubičasti, oštrica je cjelovita i svjetlija; spore su kuglaste, dekstrinoidne, 3.5-5 x 2.9-4.5 μm, Qav = 1.1-1.15, otrusina je bijela; meso je tamnoljubičasto do sivo-smeđe, miris i okus nisu izraženi./

20-25 listića ih dopire do stručka, raste na travnjacima ili na sloju iglica borovice.

/Klobuk je 3.5-8 mm širok, površina je bez sjaja, sitno je baršunasta, ljubičasto-smeđ do smeđ, svjetliji je prema rubu, ponekad sa svjetlijim rubnim pojasom, rub je gladak, nije narebran, u mladosti je malo nazubljen; stručak je 12-25 x 0.4-1.6 mm, površina je vlaknasta, na vrhu je bjelkasto pahuljasta do zrnasta, pahulje su ponekad sa smeđim vrhovima, svijetlosmeđ do sivo-smeđ s ljubičastom nijansom ili ružičasto-siv, tamniji je prema bazi, baza je bijelo maljava i ponekad s bijelim rizomorfima; listići su prilično razmaknuti, usko su prirasli do slobodni, prljavo krem ​​do svijetlosmeđi ili oker; spore su kuglaste, dekstrinoidne, 3.1-4.4 x 2.9-4.6 µm, Qav = 1.1-1.15, otrusina je bijela; meso je svijetloljubičasto do sivo-smeđe, miris i okus nisu izraženi; površina klobuka s amonijevim hidroksidom (NH4OH) postane žućkasto-smeđa, a s KOH crvenkasta./

Klobuk je širok 1-4 mm, s kopčama na hifama i dnu bazidija.

/Klobuk je s vlaknastim ili ljuskavim pokrovom, vodenast, ljubičast do crvenkasto-ljubičast po vlažnom vremenu, ponekad je sivkasto-crvenkast, izblijedi kada se osuši, postane svijetloljubičast, rub je izraženo prozirno narebran, ponekad do sredine; stručak je 11-35 x 0.1-0.8 mm, končast do gotovo valjkast, površina je sitno vlaknasta do gola, bijelo crtasta do pahuljasta na vrhu, boje je klobuka, ljubičast do sivkasto-ljubičast, ponekad je malo svjetliji na vrhu i malo tamniji na bazi, na bazi je bijelo baršunast do maljav, s ili bez bjelkastih do smeđih rizomorfa; listići su razmaknuti, 7-11 ih dopire do stručka, usko su prirasli, boje su klobuka, oštrica je iste boje i cjelovita; spore su gotovo kuglaste do eliptične, slabo su dekstrinoidne, 3-4.4 x 2.6-3.5 µm, Qav = 1.2-1.35, otrusina je bijela; meso je sivkasto-oker do sivo-smeđe, miris i okus nisu izraženi; površina klobuka s KOH postane svijetlosmeđa do svijetlo ružičasto-sivkasta; raste u bjelogoričnim i miješanim šumama na ili među drvnim ostacima, često na vlažnim mjestima, četo ispod bukve, jasena, johe ili smreke, ali i po vlažnim travnjacima, uglavnom na vapnenastom tlu bogatom hranjivim tvarima./

Klobuk je širok 4-13 mm, bez kopči na hifama i dnu bazidija.

/Klobuk je do 6 mm visok, površina je baršunasta do vlaknasta, površina nije vodenasta, sivo-ljubičast sa svjetlijim rubom, rub je valovit, blago režnjast, nije narebran; stručak je 25-50 x 1-2 mm, sivkasto-ljubičast ili ljubičasto-smeđ, gotovo je crn prema bazi, a sama baza je bjelkasta; listići su razmaknuti, duboko su zaokruženi uz stručak, usko su prirasli s malim zupcem, gotovo su slobodni, nešto su svjetliji od klobuka, sivkasto-ljubičasti do smeđi, oštrica je glatka ili blago valovita; spore su gotovo kuglaste ili široko eliptične, dekstrinoidne, 3.1-4.3 x 2.6-3.3 µm, Q = 1.1-1.3, otrusina je bijela; meso je tamnoljubičasto, miris i okus nisu izraženi; raste u aluvijalnim šumama, uz rubove šuma i na livadama./

Ključ I - meso miriše na brašno, slatkasto-aromatično, slično ulju krastavca, kakaa, haringa ili lanenih sjemenki, klobuk je uglavnom siv, sivo-smeđ do maslinasto-siv (Macrocystidia, dio Myochromella, Sagaranella, Sphagnurus, dio Tephrocybe, Tephrocybella)

Spore su izraženo grbave, zvjezdaste sa zaobljenim krakovima.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, površina je vodenasta, s radijalnim žućkastim vlakancima, sivo-smeđ, svjetliji po suhom vremenu, rub je blago prozirno narebran; stručak je 30-60 x 1-3 mm, može biti ukorijenjen u crni sklerocij, površina je uzdužno vlaknasta, boje je klobuka, sivo-smeđ, na bazi je prekriven bjelkastim micelijskim nitima; listići su gusti, blago su trbušasti, prirasli, sivo do sivo-smeđi; spore su 5-8 x 4-6.5 µm, Qav = 1.2, otrusina je bijela; meso je sivo-smeđe, miris i okus su na brašno; raste u šumama i po opožarenim terenima, ali ne isključivo, u mahovini./

Spore su prekrivene bodljama visokim 0.5-1.25 µm.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, površina je srebrnosivo svilenkasto vlaknasta, vodenasta, paučinasti ostaci ovoja su prilično obilni na rubnoj zoni, crvenkasto-oker, crvenkasto-smeđ do sivkasto-smeđ, po suhom je vremenu oker-smeđ, prema rubu je nešto svjetliji, rub je podvijen, kasnije je blago izvrnut, blago je prozirno narebran; stručak je 16-50 x 1-4 mm, čitav je bijelo vlaknast na smeđoj osnovi, osobito na vrhu, osnova je tamnija prema dnu koje je sivo; listići su osrednje su gusti, široki su do 3 mm, debeli, prirasli, bijeli, zatim su krem-smećkasti, oštrica je nepravilna i blago nazubljena; spore su gotovo su kuglaste do široko eliptične, neamiloidne, 6-8 x 4-6.5 µm, Qav = 1.3, otrusina je bijela; meso je smeđe do sivkasto-smeđe uz rub i bijelo u sredini, vodenasto, miris je umjeren na užeglo brašno, a okus je blag do malo gorkast; raste u parkovima, bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, na travnjacima, opožarenim terenima, kao saprofit na drvnim ostacima, životinjskom izmetu, sloju iglica, lišću, trulim gljivama ili mahovini./

Spore su kuglaste, prosječni Q je 1-1.1.

Spore su bradavičave, spore su prosječno duge 6 µm.

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, smeđ do tamnosmeđ, rub je podvijen, malo je prozirno narebran; stručak je 30-50 x 1-4 mm, uglavnom je bijelo zrnast, bjelkast; listići su gusti, široki, izmiješani su s lamelulama, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, krem-bjelkasti, zatim su smeđi; spore su kuglaste, 5-7 µm, Qav = 1, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, uz površinu stručka je smećkasto, miris je na brašno, a okus je blag; raste kao saprofit na opožarenom tlu./

Spore su glatke, spore su prosječno duge 5.3-5.4 µm.

/Klobuk je 0.5-4 cm širok, sivo-smeđ, tamnosmeđ, rub je često svjetliji i lagano narebran; stručak je 50-70 x 1-8 mm, ukorijenjen, pahuljast, malo je sjajan, svijetlosmeđ, na vrhu je svjetliji, oker-smeđ, prema dnu je tamniji, gotovo je gol; listići su razmaknuti, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, debeli, izmiješani su s lamelulama, bjelkasti su do sivkasti; spore su kuglaste, 4.5-6.2 µm, Qav = 1.1, otrusina je bijela; meso je svijetlosmeđe, miris i okus su na brašno ili krastavce; raste u crnogoričnim šumama ili po livadama kao saprofit tla na vlažnim zgarištima s ostacima pougljenisanog drva./

Raste na opožarenim terenima na zemlji s pogljenisanim ostacima drva, spore su sitno bradavičave.

/Klobuk je 1-5 cm širok, skoro je uvijek pupčast, površina je glatka, gola, prvo je skoro crnkast, kasnije je tamnosmeđ, sivo-smeđ do crvenkasto-smeđ, vodenast, po suhom je vremenu krem-smeđ, rub je dugo vremena podvijen, tanak i narebran; stručak je 30-60 x 2-6 mm, gol, žilav; boje je klobuka, sivo-smeđ, prema dnu je bijelo dlakav; listići su rijetki, dosta su široki, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, izmiješani su s lamelulama, bijeli, sivkasti do sivkasto-krem; spore su eliptične, 5-8 x 3-4 µm, Qav = 1.4, otrusina je bijela; meso je krem do sivo-smeđe, miris i okus su na užeglo brašno./

Spore su prosječno duže od 6.2 µm.

Prosječni Q spora je veći od 1.9.

Stručak je s korijenskim nastavkom dugim do 8 cm, prosječni Q spora je 2.

/Klobuk je 2-5 cm širok, siv, sivo-smeđ, sivo-plav, maslinasto-siv ili je tamnosiv, vodenast, jako blijedi, rub je bijelo pahuljast; stručak je 40-60 x 4-6 mm, duboko je ukorijenjen, šupalj, gol, uzdužno je vlaknast, na gornjem je dijelu pahuljast, boje je klobuka, siv, sivo-smeđ, na bazi je bijelo maljav; listići su gusti, uski, izmiješani su s lamelulama, zaokruženi su uz stručak, prirasli, sivi do sivo-smeđi, oštrica je svjetlija; spore su eliptične, glatke ili sa sitnim bodljama, prozirne, 7-8.5 x 4-4.5 µm, otrusina je bijela; meso je sivkasto je do svijetlosmeđe, u šupljoj je sredini stručka bjelkasto, miriše na brašno ili užeglo ulje, a okus je slab na brašno; raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama kao saprofit tla u mahovini./

Stručak nije ukorijenjen ili je s kratkim korijenčićima, prosječni Q spora je 2.3.

/Klobuk je 1-5 cm širok, lagano je baršunast, tamnosmeđ, tamno sivo-smeđ do crnkasto-smeđ, nekad i crvenkasto-smeđ, nešto je tamniji na sredini, na rubu izblijedi do žućkaste boje, po suhom vremenu čirav izblijedi, rub je slabo prozirno narebran po vlažnom vremenu; stručak je 30-60 x 1-3 mm, površina je gusto i sitno dlakava od velikih cistida, tamnosmeđ je do crvenkasto-smeđe-crn, na vrhu je nešto svjetliji; listići su osrednje gusti, široki i malo trbušasti, zaokruženi i izrezani uz stručak, prirasli ili gotovo slobodni, u mladosti su bijeli pa crvenkasto-žuti i oker-crvenkasti, oštrica je gusto resasta od velikih cistida; spore su eliptične, neamiloidne, 8-9.5 x 3-4 µm, Qav = 2.3, otrusina je smeđa do ružičasto-smeđa; meso je tamnosmeđe, miris upadljivo podsjeća na krastavce ili užeglo ulje, a okus je blag; raste u raznim tipovima šuma, a nekad po vrtovima ili pašnjacima, na drvnim ostacima jele ili izravno na zemlji izmiješanoj s ostacima drva, na glinenastom tlu./

Raste po tresetištima, spore su prosječno duge 6.7-6.8 µm.

/Klobuk je 1-3 cm širok, s tipičnom je tupom grbicom na sredini, površina je suha, glatka, vodenasta, fino baršunasta kad je suha, siv, sivo-smeđ, oker-smeđ do svijetlosmeđ, po vlažnom je vremenu s maslinastim odsjajem, na sredini je nešto tamniji, rub je tanak i dugo prozirno narebran; stručak je 30-100 x 1-3 mm, fino je pahuljast, bjelkasto-sivo vlaknast, smećkast, maslinasto-smeđ do sivo-smeđ, na bazi je čekinjasto-baršunast od micelija; listići su gusti, široki, često su račvasti, prirasli, bjelkasti, krem do sivkasti, oštrica je malo nazubljena; spore su eliptične, neamiloidne, 5.5-8 x 3.5-5 µm, Q = 1.4-2, Qav = 1.7, otrusina je bijela; meso je sivkasto, smećkasto do sivkasto-smeđe, miriše slabo na brašno, a okus je blag./

Raste u bjelogoričnim šumama, spore su prosječno duge 7.2-7.3 µm.

/Klobuk je 0.8-3 cm širok, uvije je s dobro definiranom grbicom, površina je glatka, vodenasta, tamnosiv, oker-smeđ do sivo-smeđ, svjetliji je prema rubu, rub je prvo blago podvijen, ubrzo se izravna, tanak, prozirno je narebran do 1/2 promjera; stručak je 30-60 x 1.5-2 mm, obično je izraženo prošaran sitnim srebrno-bijelim vlakancima, pahuljama i ljuskama, tamnooker do sivo-smeđ, na bazi je bjelkasto baršunast od micelija; listići su gusti, trbušasti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, u početku su bjelkasti do kremasti, zatim su svijetlosivi do svijetlo sivo-smeđi, oštrica je nepravilna i bjelkasta; spore su eliptične do gotovo valjkaste, 6-8.5 x 3-4.5 µm, Qav = 1.8, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, u stručku je smećkasto do sivkasto-smeđe, miriše na užeglo ili riblje brašno, a okus je blag./

Klobuk je lijevkastog oblika, a miris je slatkasto-kiselkast i aromatičan ili vrlo neugodan.

/Klobuk je 0.6-4 cm širok, površina je izraženo vodenasta, tamno oker-smeđ, sivo-smeđ do maslinasto-smeđ, izblijedi u prljavo oker boju, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna, uglavnom je narebran; stručak je 25-70 x 1-4 mm, površina je prekrivena srebrnim vlaknima, pahuljast na vrhu, boje je klobuka, smeđ do sivo-smeđ, po suhom je vremenu nešto svjetliji, na bazi je s bijelim micelijem; listići su gusti, izmiješani su s lamelulama, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, smeđi do sivi; spore su eliptične, 4-6 x 2.5-3.5 µm, otrusina je bijela; meso je smeđe do sivo-smeđe; raste u crnogoričnim i bjelogoričnim šumama, najčešće ispod smreke ili bora, na sloju iglica ili u lišću./

Spore su prosječno duže od 5 µm.

Spore su prosječno kraće od 5 µm.

Raste ispod bjelogoričnog drveća, listići i stručak su bjelkasti, stručak poslije od baze postaje smećkast, klobuk je svijetle žuto-smeđe boje.

/Klobuk je 0.5-3.2 cm širok, vodenast, sitno zrnast, osobito na sredini, na sredini je tamniji, blijedi po suhom vremenu, rub je slabo prozirno narebran; stručak je 15-60 x 2-6 mm, uzdužno je crtast, na vrhu je pahuljast, u mladosti je svjetliji od klobuka, na bazi je bijelo pamučast; listići su osrednje gusti, izmiješani su s lamelulama, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku; spore su eliptične, 4.5-6.5 x 3-4 µm, otrusina je bijela; meso je sivkasto-bijelo, uz površinu stručka je oker-smeđe, miris je na brašno, a okus je blag do malo užegli; raste u bjelogoričnim šumama, ispod vrbe, topole ili lijeske./

Stručak je debeo 2-5 mm, stručak je srebrnasto vlaknast na sivoj osnovi, klobuk je širok 1.5-3.5 cm, rub je gladak.

/Klobuk je sa šiljatom grbicom na sredini, suh, vodenast, tamnosmeđ, sivo-smeđ do maslinasto-smeđ, prljavo krem po suhom vremenu, pjegav; stručak je 2.5-6 cm visok, na vrhu je bijelo ljuskav, bjelkast, sivkasto-bijel, baza je s čekinjastim micelijem; listići su gusti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, bjelkasto-sivkasti, krem-sivi do sivo-smeđi; spore su eliptične, 4.5-6.5 x 3-3.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto-sivkasto, miris i okus su slabi na užeglo brašno; raste u crnogoričnim šumama na sloju iglica, obično smreke, rijetko izravno na tlu./

Stručak je debeo 4-12 mm, stručak je pahuljast samo na vrhu, klobuk je širok 2.5-7 cm, rub je prozirno narebran.

/Klobuk je s tupom grbicom na sredini, površina je glatka, vodenasta, smeđ do sivo-smeđ, po suhom vremenu izblijedi, postane sivkasto-smeđ; stručak je 3-8 cm visok, siv; listići su gusti, trbušasti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, u početku su sivkasti, u zrelosti postaju sivi do sivkasto-smeđi; spore su eliptične, 5-6.5 x 3-4 µm, Q = 1.5-1.8 µm, otrusina je bijela; meso je sivkasto do smeđe-sivo, miris i okus su malo neugodni na brašno; raste u crnogoričnim šumama, na šumskim livadama, pašnjacima, obično ispod smreke ili borovice, na kiselom tlu./

Prosječni Q spora je manji od 1.6.

Raste u crnogoričnim šumama ispod smreke, prosječni Q spora je 1.5.

/Klobuk je 1-2.4 cm širok, izraženo tupo ispupčen na sredini, površina je pahuljasta, nije vodenasta, sivkasto-bijel, siv do svijetlo sivkasto-smeđ, svjetliji prema rubu, izblijedi kada se osuši, rub je gladak, nije narebran; stručak je 20-40 x 1.5-2.5 mm, praškasto-zrnast, pahuljast na vrhu, siv; listići su gusti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, bjelkasti, sivkasti do svijetlo ružičasto-sivi; spore su eliptične, 3.5-4.5 x 2.5-3 µm, otrusina je bijela; meso je žućkasto do sivkasto, miris i okus su na užeglo brašno./

Raste u uglavnom u bjelogoričnim šumama ispod smreke, prosječni Q spora je 1.4.

/Klobuk je 1.5-4.5 cm širok, površina je glatka, uglavnom vodenasta, tamnije ili svjetlije sivkasto-smeđ, na sredini je tamniji, po suhom je vremenu žućkast do oker, rub je blago prozirno narebran; stručak je 30-50 x 1-3.5 mm, boje je klobuka, površina je uglavnom bijelo zrnasta, sivkasto-smeđ; listići su gusti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, sivkasti; spore su eliptične, 4-5 x 2.5-3 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, miriše na brašno, a okus je blag; rijetko raste u crnogoričnim šumama na sloju iglica, na trajno vlažnim i mahovinom prekrivenim mjestima, na pjeskovitom tlu./

20-30 listića dopire do stručka, meso je na prerezu ne mijenja boju, raste uglavnom ispod hrasta medunca.

/Klobuk je 1-3 cm širok, s grbicom na sredini, površina je suha, malo vodenasta, isprva je čitav bijelo pahuljast, dekoracija je djelomično vidljiva na rubu klobuka i kod zrelih primjeraka, okerasto-smeđ do crvenkasto-smeđ, sa slabim ili bez sivkastih nijansi, rub je valovit i gladak, nije prozirno narebran; stručak je 20-40 x 2-4 mm, nešto je tamniji od klobuka, crvenkasto-oker, prema bazi je tamniji, na donjoj je polovici uglavnom isto bijelo pahuljast kao i klobuk; listići su gusti, uski, izmiješani su s lamelulama, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, u početku su svijetložuti, zatim su s crvenkastim ili crvenkasto-okerastim odsjajem, ponekad su i s tamnijim pjegicama; spore su eliptične do gotovo valjkaste, često su sužene na sredini, neamiloidne, nedekstrinoidne, 3.5-5 x 2-3 µm, Qav = 1.8, otrusina je bijela; meso je oker, u stručku je tamnije, crvenkasto, nepromjenjivo, miriše na kakao, nekad slabo; raste na travnjacima./

više od 40 listića dopire do stručka, meso na prerezu pocrni, raste često na trulim resama johe.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, nije vodenast, površina je bez sjaja, bjelkast do sivkast, vremenom postaje pojasast i smeđ do sivo-smeđ, rub je dugo vremena podvijen, kasnije se izravna, gladak, nije prozirno narebran; stručak je 20-45 x 3-8 mm, površina je bijelo pahuljasta na vrhu, na ostalom dijelu je vlaknasta, maljava na bazi zbog bijelih dlačica, bjelkast do sivkast, kod zrelih primjeraka često postaje smeđ od baze prema gore; listići su gusti, uski, izmiješani su s lamelulama različite dužine, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku sa zupcem, bjelkasti do svijetlokrem kod mladih primjeraka, zatim su tamnokrem, kasnije su često sa smeđim mrljama, počevši od spoja sa stručkom, na pritisak jako pocrnu, lako se odvajaju od podnice klobuka, oštrica je glatka i iste boje; spore su usko eliptične, neamiloidne, nedekstrinoidne, 3-5 x 1.5-3 μm, Qav = 1.75, otrusina je bijela; meso je bijelo do kremasto u sredini, ubrzo je smećkasto u bazi stručka, miris je slab na kakao ili je slab na brašno, a okus je blag; raste u vlažnim bjelogoričnim šumama, po obalama potoka i močvarama./

Ključ J - preostale vrste bez mirisa ili drugačijeg mirisa, primjerice na kiseli kupus (Callistosporium, dio Collybia, Collybiopsis, Connopus, Crinipellis, Cryptomarasmius, Gymnopus, Mucidula, dio Marasmius, Marasmiellus, dio Myochromella, Paragymnopus, Rhizomarasmius, Rhodocollybia, dio Tephrocybe)

Stručak je s vjenčićem, klobuk je vrlo sluzav i bijel, u mladosti je uglavnom smeđ, raste na bjelogoričnom drvu, uglavnom bukvi.

/Klobuk je 1.5-12 cm širok, površina je glatka, blistava, kožica se lako guli, rub je često prozirno narebran; stručak je 20-150 x 2-12 mm, ponekad je smeđe do crno-smeđe vlaknast ili prošaran poput zmijske kože, bjelkast je do smećkast, pri vrhu je svjetliji i crtast, vjenčić je tanak, bijel, opnast, uzdignut i crtast; listići su razmaknuti, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju sa zupcem, vijugavi, nazubljeni, izmiješani su s lamelulama, bijeli, kasnije su svijetložuti; spore su kuglaste do široko eliptične, bradavičave, 14-18 x 11-16 µm, Qav = 1.1, otrusina je bijela do bjelkasta; meso je bijelo, miris nije izražen ili je na rotkvice, a okus je na kupus ili također na rotkvice./

Spore su 2.5-4.5 x 2-3.5 µm, rub klobuka je gladak, nije narebran, često je blago baršunast, stručak je debeo 1.5-3 mm.

/Klobuk je 0.5-3 cm širok, površina nije ili je slabo vodenasta po vlažnom vremenu, glatka ili blago radijalno vlaknasta, naizgled je gola i blago mazava i sjajna kada je vlažna, u mladosti je žuto-smeđ, zatim je narančasto-smeđ, u zrelosti je prljavo hrđastosmeđ s maslinastom nijansom do tamnosmeđ, rub je tanak, prvo je izraženo podvijen; stručak je 1.5-3.5 cm visok, boje je klobuka, isprva je bijelo uzdužno vlaknasto-pahuljast, zatim je bijelo uzdužno crtast ili djelomično gol, na vrhu blago pahuljast, na dnu je često žućkasto-bijelo baršunast; listići su gusti, 22-36 ih dopire do stručka, izmiješani su s lamelulama, široki su do 4 mm, zaokruženi su uz stručak, prirasli, prvo su žuti, zatim su zlatnožuti, hrđastožuti, prljavo maslinasto-žuti do maslinasto-smeđi u starosti, oštrica je iste boje i cjelovita, u starosti je nepravilna; spore su široko eliptične, eliptične ili jajolike, neamiloidne, Q = 1.1-2.1, otrusina je bijela; meso je svijetložuto, u zrelosti je bojne površine, miris je gotovo neprimjetan ili slab na brašno, a okus je blag do blago gorkast; svi dijelovi svježih plodnih tijela s 5% amonijakom odmah postaju tamnocrveni do crveno-smeđi./

Spore su 5-6.5 x 3.5-4 µm, rub klobuka je slabo narebran, stručak je debeo 2-7 mm, miris nije izražen, raste na crnogoričnom drvu.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je u mladosti pahuljasta, ubrzo je gola, glatka, vodenasta, žut, žuto-smeđ do žuto-maslinast, u starosti je maslinasto-smeđ; stručak je 1-5 cm visok, blago je pahuljast, žuto-smeđ do žuto-maslinast ili maslinasto-smeđ, baza je s bjelkastim vlakancima; listići su gusti, uski, usko su prirasli, najprije su žuti do žuto-oker, oštrica je nešto svjetlija; spore su eliptične, otrusina je bijela; meso je kremasto-bijelo, žućkasto do svijetložuto-smeđe, miris nije izražen, a okus blago gorkast; meso s KOH postane ljubičasto, a spore s amonijakom (NH3) požute./

Spore su kobasičasto zakrivljene, oštrica listića je u zrelosti često valovita.

Spore su prosječno duže od 13.7 µm.

Spore su prosječno duže od 17 µm.

/Klobuk je 0.3-2.7 cm širok, fino je baršunast, bez sjaja, neproziran, tamnonarančast, tamno narančasto-smeđ ili tamnosmeđ, često je tamniji na sredini, rub je isprva gladak, zatim je duboko narebran do sredine; stručak je 23-62 x 0.2-1 mm, končast, stisnut, ravan ili zakrivljen, šupalj, suh, gladak, gol, u početku je bez sjaja, vremenom postane sjajan, neproziran kada se osuši, bijel, žućkasto-bijel, svijetložut do rijetko tamnocrven prema vrhu, tamni od baze do svijetlo žućkasto-smeđe ili tamnosmeđe boje, u starosti gotovo u potpunosti potamni, ponekad je s narančasto-smeđim područjem na spoju stručka i klobuka, na dnu je s nakupinom micelija koja podsjeća na bazalni disk, bijel do žućkasto-bijel; listići su razmaknuti, isprva uski, zatim su umjereno široki, 1.5-3 mm široki, tanki, isprva su ravni, kasnije su često trbušasti, savitljivi, lomljivi, slobodni ili prirasli, 15-22 ih dopire do stručka, bez ili s 1-3 kratke lamelule, bijeli ili svijetlo žućkasto-bijeli, oštrica je cjelovita, rijetko je narančasto-smeđa; spore su usko batinaste, valjkaste do vretenaste, često su zakrivljene, neamiloidne, 16-22 x 2.8-5 µm, otrusina je bijela; meso je, opnasto, debelo je manje od 1 mm, bijelo, miris nije izražen, okus je blag, rijetko je gorak; rekacija mesa s KOH je negativna; raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, na otpalom lišću, iglicama, grančicama ili rijetko na drvu./ 

Raste na lisnim ovojnicama morskog sita (Juncus maritima) uz morsku obalu.

/Klobuk je 1.5-8 mm širok i 1-3 mm visok, često je s izraženom grbicom na sredini, površina je glatka ili pahuljasta (koristiti ručno povećalo), prljavo bijel s blago žućkasto-oker sredinom; stručak je 3-8 x 0.2-1 mm debeo, s dosta je zadebljanom bazom, gdje je širok do 1.5 mm, bjelkasto-krem na vrhu, prema bazi je žućkasto-siv ili zelenkasto-sive do tamno plavkasto-siv ili crnkast na bazi, dlakav, osobito na bazi; listići su razmaknuti, 7-16 ih dopire do stručka, široko su prirasli ili se spuštaju po stručku, ponekad su račvasti ili srasli, bijeli; spore su eliptične do jajolike ili u obliku kapi, 11.5-17.5 x 5.5-8 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo, na dnu stručka je smeđe, miris i okus nisu izraženi./

Raste na otpalim listovima bršljana, klobuk je bijel.

/Klobuk je 1-18 mm širok, gol, široko je narebran; stručak je 0.1-0.4 mm debeo, končast, tanak, nešto je deblji na vrhu, krut, zakrivljen, često je polegnut, bjelkast, pri dnu je svijetlo crvenkasto-smeđ, fino je dlakav; listići su vrlo rijetki, razmaknuti, malobrojni, prirasli, bijeli; spore su eliptične, 12-17 x 2.5-3.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, u stručku je crveno-smeđe, miris i okus nisu izraženi./

Raste na travnjacima, klobuk je svijetlonarančast  do narančasto-oker.

/Klobuk je 3-15 mm širok, s uočljivom je kvržicom na sredini, površina je izbrazdana, izgleda poput padobrana, na sredini je uglavnom nešto tamniji, u starosti je žućkast, rub je uvijek prozirno narebran; stručak je 15-30 x 0.2-1 mm, bjelkast do žuto-smeđ na vrhu, prema bazi je crveno-smeđ do crno-smeđ, na supstrat prianja sa crvenkasto-smeđim dlakavim diskom; listići su razmaknuti, trbušasti, jedva su prirasli na stručak, izgledaju skoro slobodni, krem do smećkasti, oštrica je uočljivo tamnija, smeđa; spore su eliptične do vretenaste, glatke, prozirne, 12-19 x 4-6.5 µm, otrusina je bijela; meso je opnasto, bjelkasto, miris i okus nisu izraženi; raste u mahovini, travi ili na zečjem izmetu./

Miris je jak na kiseli kupus.

Stručak je debeo do 1 mm, klobuk je opnast, širok je 4-15 mm, spore su prosječno duge oko 7.7 µm, raste na sloju otpalih iglica smreke.

/Klobuk je radijalno brazdast, po vlažnom je vremenu bjelkast do svijetlosmeđ, žućkasto-smeđ ili crvenkasto-smeđ, po suhom je vremenu svijetlokrem, rub je prozirno narebran; stručak je 1.5-3 cm visok, baršunast, crveno-smeđ ili crno-smeđ, na vrhu je svjetliji; listići su rijetki, prirasli, svijetlokrem do svijetlosmeđi; spore su eliptične, 6-9.5 x 3-5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do svijetlosmeđe, miris je malo neugodan na kiseli kupus, a okus je neugodan na plijesan./

Klobuk je kontrastno radijalno narebran gotovo do sredine, listići su dosta rijetki, spore su prosječno duge 8.6 µm, raste na krupnijim drvnim oscima raznog bjelogoričnog drveća, osobito bukve ili hrasta.

/Klobuk je 0.8-3 cm širok, pupčast, površina je hrapava, sitno baršunasta, vodenasta, svijetlosmeđ, crvenkasto-smeđ ili tamnosmeđ, po vlažnom je vremenu žuto-smeđ do crveno-smeđ, rub je prilično tanak; stručak je 10-30 x 1-4 mm, smeđ, donje su 2/3 ubrzo crnkasto-smećkaste, a gornja trećina tamnosmeđa; listići su prilično rijetki, uski, najprije su prirasli pa se kasnije kratko spuštaju po stručku, izmiješani su s lamelulama, račvasti, u mladosti su svijetlosmeđi ili žuto-crvenkasti, kasnije su krem-smeđi ili crvenkasto-smeđi, oštrica je svjetlija; spore su eliptične, uglavnom sužene na krajevima, 7.2-10 x 4-5 µm, Q = 1.7-2.2, Qav = 1.9, otrusina je bijela; meso je opnasto, žilavo, u klobuku je svijetlosmeđe, a u stručku je od klobuka nadolje sve tamnije, u samoj je bazi gotovo crno-smeđe, zapravo boju mesa u stručku prati boja stručka, miris je neugodan, na kiseli kupus, a okus je neugodan na plijesan i malo na češnjak./

Donji dio stručka je karakteristično s dugim, bijelim dlačicama, raste u bjelogoričnim šumama, na sloju otpalog lišća.

/Klobuk je 2-5 cm širok, površina je gola, vodenasta, bjelkast, krem, svijetlosmeđ ili crvenkasto-smeđ, pjegav, rub je gladak, samo je po vlažnom vremenu malo narebran; stručak je 20-50 x 3-10 mm, gladak, gornji je dio bjelkast, a prema bazi je crvenkasto-smeđ i prožet micelijskim nitima; listići su gusti, uski, tanki, često su rastrgani, najprije su prirasli pa zatim slobodni, u mladosti su bjelkasti, a kasnije svijetložuti ili smećkasti; spore su u obliku sjemenke jabuke, 6-7.5 x 3-4 µm, otrusina je bjelkasta do žućkasta; meso je bjelkasto, miris i okus neugodni na kiseli kupus./

Raste busenasto na drvnim ostacima ili sloju iglica, prosječni Q spora je 1.9.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, narančasto-smeđ do crvenkasto-smeđ sa svjetlijim pjegama po vlažnom vremenu, a po suhom je vremenu žuto-smeđ, rub je valovit, na kraju je izvrnut, jasno je narebran samo po vlažnom vremenu; stručak je 30-60 x 1-4 mm, uvijen, bjelkasto je ljuskav, u mladosti je crno-smeđ na donje 2/3, a gornja trećina je crvenkasto-smeđa, kasnije je čitav crno-smeđ, osobito prema bazi; listići su gusti, prirasli, sivo-smeđi, sa svijetlocrvenom su nijansom, oštrica je nazubljena i valovita, izmiješani su s lamelulama; spore su eliptične, 5.5-7.5 x 2.5-4 µm, otrusina je bijela; meso je sa želatinoznim slojem u klobuku koji je uočljiv kao pojas, smećkasto, u dnu stručka je crno-smeđe, vrlo neugodno miriše na kiseli kupus, a okus je također malo neugodan./

Gymnopus brassicolens

Raste na tlu, ne raste busenasto, prosječni Q spora je 2.1.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je glatka, vodenasta, žućkasto-smeđ do crvenkasto-smeđ, na sredini je dosta tamniji, kasnije od ruba blijedi u svijetlosmeđu boju, rub je u starosti blago prozirno narebran i valovit; stručak je 30-60 x 1-5 mm, donekle je ukorijenjen, pun, kasnije je šupalj, prema bazi je često bjelkasto pahuljast do baršunast, boje je klobuka, crvenkasto-smeđ do ljubičasto-smeđ, na vrhu je svjetliji, s bijelim micelijem i rizomorfima; listići su osrednje gusti, 26-35 ih dopire do stručka, izmiješani su s brojnim lamelulama, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli ili slobodni, na bazi su poprečno povezani žilicama, bjelkasti do sivkasti, kasnije su svijetlosmeđi, krem-ružičasti do svijetlo crvenkasto-smeđi, oštrica je nazubljena i valovita u starosti; spore su eliptične ili ponekad valjkaste, 5.5-7.5 x 3-4.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do krem u klobuku, svijetlosmeđe u stručku, u starosti je tamnosmeđe, miris je neugodan na kiseli kupus, ponekad sa slabom notom češnjaka, a okus je blag, nije gorak; raste u crnogoričnim šumama i grmljacima, obično smreke ili bora, rjeđe u bjelogoričnim šumama, na humusnom tlu./

Stručak je uočljivo ukorijenjen.

Stručak je ukorijenjen na podzemnim rizomima paprati, spore su prosječno duge 10 µm.

/Klobuk je 0.8-2.5 cm širok, površina je pahuljasta, bjelkast do kremast, zatim je svijetlo žućkasto-smeđ, svijetlo maslinasto-smeđ do sivkasto-smeđ, često je tamniji u sredini, vremenom postaje hrđastosmeđ, rub je kasnije prozirno narebran i naboran; stručak je 50-120 x 1.5-2.5 mm, duboko je ukorijenjen, prekriven je kratkim bijelim dlačicama na bjelkastoj osnovi prema vrhu, krem, tamnosmeđ, crvenkasto-smeđ do crn prema bazi, često izlučuje kapljice kada je vlažan; listići su razmaknuti, uglavnom su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bjelkasti do svijetložuti; spore su eliptične, bademaste do limunaste, neamiloidne, 8-12 x 4-6 µm, Q = 1.4-1.8, otrusina je bijela; meso je bijelo u klobuku, smećkasto u stručku, miris i okus nisu izraženi./

Listići su prilično razmaknuti, stručak je obično uzdužno naboran, vretenast i zašiljen na dnu, okus mesa je blag.

/Klobuk je 3-9 cm širok, gladak, vodenast, svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ s tamnim smeđim mrljama, izblijedi, rub je prvo podvijen pa izravnat, a na kraju valovit i nepravilno raspucan; stručak je 6-16 x 0.8-2 cm, duboko je ukorijenjen, isprva je pun pa poslije šupalj, uzdužno je naboran i spljošten sa strane, uvijen, elastičan, baršunast do dlakav ili čekinjast, bjelkast, vremenom postaje sve tamnije smeđe ili crvenkasto-smeđe boje, klobuka, samo je na gornjem dijelu svjetliji; listići su rijetki, široki, na bazi su međusobno poprečno povezani žilicama, zaokruženi su uz stručak, prirasli, bjelkasti su ili sivkasti i sa smećkastim pjegama kao na klobuku; spore su eliptične, vretenaste ili u obliku sjemenke jabuke, 4.5-7.5 x 3-4.5 µm, Qav = 1.4, otrusina je bijela; meso je u stručku tvrdo, a u klobuku je mekše, bijelo ili svijetlosmeđe, miris je slab na cimet, nije neugodan; raste busenasto, na krupnim drvnim ostacima (panjevi, grane) raznog bjelogoričnog drveća, osobito hrasta i bukve, ponekad i na zemlji pomiješanoj s drvnim ostacima./

Spore su prosječno duge 8 µm, prosječni Q spora je 1.8.

/Klobuk je 3-7 cm širok, površina je vlažna i ljepljiva po vlažnom vremenu, malo je vodenasta, ponekad je kao posuta srebrnkastim prahom, dosta je ujednačeno žućkasto-crvenkast do crvenkasto-smeđ, ponekad je nešto tamniji, prema rubu je bjelkast i blago svijetlocrven; stručak je 30-80 x 3-8 mm, ukorijenjen, uzdužno je crtast do brazdast, bijel, krem ili smećkast, na vrhu je bjelkast, mjestimično je s crveno-smeđim pjegama, na bazi je bijelo baršunast od micelija; listići su gusti, nisu široki, zaokruženi su uz stručak, prirasli, žućkasti do krem, oštrica je nazubljena; spore su eliptične ili u obliku kapi, jako su dekstrinoidne, 6.5-9.5 x 4-5 µm, otrusina je svijetloružičasta do svijetlonarančasta, kasnije je krem; meso je bjelkasto je do svijetlosmeđe, miris je ugodan na gljive, a okus je blag; raste u crnogoričnim šumama viših planinskih predjela, obično ispod smreke, na sloju iglica, na kiselom tlu bogatom mahovinom./

Klobuk je s hrđastosmeđim pjegama, stručak je debeo 5-20 mm, spore su prosječno duge 6.2-6.3 µm.

/Klobuk je 3-11 cm širok, površina je gola, glatka, po vlažnom je vremenu malo mazava, prvo je bijel do žućkast, u starosti je nekad hrđastosmeđ zbog gustih pjega, rub je vrlo tanak; stručak je 4-12 cm visok, nekad je s vrlo dugim korjenastim produžetkom, pun je do gotovo šupalj, često je spiralno uvijen, gladak, često je uzdužno vlaknast, bijel, mjestimično je hrđastosmeđe pjegav, često je točkast; listići su vrlo gusti, uski, zaokruženi uz stručak, prirasli, skoro su slobodni, oštriva je nazubljena; najprije su bjelkasti do blago žućkasti, u starosti su crvenkasto-smeđi; spore su skoro kuglaste, dekstrinoidne, 5.5-7 x 4.5-6 µm, Qav = 1.15-1.2, otrusina je krem do ružičasta; meso je bijelo, miris nije izražen, a okus je gorak i jako neugodan; meso s gvajakovom tinkturom polako postane plavkasto-zeleno, a s KOH požuti; raste u crnogoričnim šumama smreke i bora, a nešto rjeđe u bjelogoričnim šumama, hrasta, graba i bukve, na svim vrstama tla./

Stručak je uvijek uvijen, Q spora je manji od 1.2, prosječna dužina spora je 5 µm, raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama.

/Klobuk je 4-8 cm širok, površina je vlažna, mazava, sluzava, glatka, vodenasta, na sredini je često neravna i radijalno vlaknasta, crvenkasto-smeđ do ružičasto-smeđ, vremenom blijedi od rubova; stručak je 5-9 x 0.5-1 cm, ukorijenjen, vlaknast, krem, svijetlosmeđ do tamnosmeđ, na vrhu je svjetliji, rijetko je s ružičastom nijansom, vremenom postaje crvenkasto pjegav; listići su vrlo gusti, tanki, zaokruženi su uz stručak, prirasli su sa zupcem, bijeli, kremasti, svijetlosmeđi, kasnije su s krem-smeđi do hrđastosmeđe prošarani, oštrica je nazubljena; spore su kuglaste do široko eliptične, rijetko su u obliku kapi, 4-6 x 3-5 µm, Q = 1-1.3, otrusina je bijela, žućkasta do svijetloružičasta; meso je bjelkasto do svijetlokrem, vodenasto, miris je ugodan na gljive, a okus je blag, nekad je gorak./

Rhodocollybia prolixa

Ove dvije vrste je gotovo nemoguće makroskopski razdvojiti, a određene razlike su na razini prihvatljivog odstupanja.

Stručak obično nije uvijen, Q spora je veći od 1.2, prosječna dužina spora je 5.5 µm, raste u crnogoričnim šumama.

/Klobuk je 2-9 cm širok, gol, gladak, vodenast, žućkasto-smeđ, narančasto-smeđ, crveno-smeđ do tamnosmeđ, vremenom izblijedi, rub je podvijen, kasnije je valovit; stručak je 4-9 x 0.4-1 cm, često je ukorijenjen, u sredini je hrskavičasto-vlaknast, malo je uvijen, uzdužno je ižijebljen, bijelo-krem do svijetlosmeđ, na vrhu je svjetliji, rijetko je sa slabom ružičastom nijansom; listići su vrlo gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, bjelkasti, svijetložuti do svijetlosmeđi, kasnije su s hrđastosmeđim pjegicama, oštrica je nazubljena; spore su kuglaste do široko eliptične, 4.5-6.5 x 4-5 µm, Q = 1.1-1.4, otrusina je bijela, svijetložuta do svijetloružičasta; meso je bjelkasto je do svijetlokrem, miris nije izražen, a okus je gorak, rijetko je blag./

Stručak je jasno uzdužno crtast, obično je debeo preko 8 mm, baza je bijelo baršunasta od micelija, spore su prosječno duge 8.7-8.8 μm.

Klobuk je prekriven s uraštenim, radijalnim vlakancima, okus je nekad malo gorkast, raste u crnogoričnim šumama.

/Klobuk je 2-6.5 cm širok, sa širokom je grbicom na sredini, površina je suha, nije ljepljiva, slabo vodenasta, tamno crvenkasto-smeđ, tamnosmeđ ili tamnoljubičast, sušenjem blijedi u sivo-smeđe tonove, na rubu je svjetliji, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna; stručak je 3-8 x 0.5-1 cm, crtast, vlaknast do baršunasto-ljuskav, crvenkasto-smeđ, svjetliji je na gornjem dijelu, a ispod tamniji, na bazi je bijelo baršunast; listići su gusti, vrlo su tanki, izmiješani su s brojnim lamelulama, prirasli, gotovo su slobodni, bjelkasti, kasnije su smeđi, oštrica je izraženo nazubljena; spore su eliptične, dekstrinoidne, 6.5-11 x 3.5-4.5 μm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris nije izražen./

Klobuk je izraženo vodenast, uglavnom je sivkasto-smeđ, s tamnom sredinom i nakon sušenja, raste obično u bjelogoričnim šumama.

/Klobuk je 3-8 cm širok, blago grbav na sredini; stručak je 3-8 x 0.4-1.2 cm, crtast, vlaknast, najprije je siv, kasnije sivo-smeđ, na dnu je izraženije smeđ, na bazi je prekriven bijelim micelijem; listići su gusti, mekani, prirasli su na stručak ili ponekad slobodni, najprije su bijeli, zatim su sivkasti ili sivo-smeđi, oštrica je nepravilno nazubljena; spore su eliptične, dekstrinoidne, 6.5-11 x 3.5-4.5 µm, otrusina je bijela do žućkasta; meso je bjelkasto, u stručku je žuto-smeđe do svijetlosmeđe, miriše blago na zemlju, a okus je blag./

Rhodocollybia asema

Klobuk nije izraženo vodenast, uglavnom je crvenkasto-smeđ, često je dvobojan, nakon sušenja nije s tamnijom sredinom, raste uglavnom u crnogoričnim šumama.

/Klobuk je 3-8 cm širok, može biti i sivkast, smeđ, sivo-smeđ ili sivo-maslinast, prema sredini je tamniji, često je dvobojan, rub je često uzdignut i nepravilno valovit, lagano je narebran; stručak je 4-5 x 0.4-1.2 cm, crtast, vlaknast, siv do sivo-smeđ, nešto je svjetliji od klobuka, u gornjem je dijelu je svjetliji, baza je prekrivena bijelim micelijem; listići su gusti, mekani, prirasli su na stručak ili su slobodni, lako se odvajaju od podnice klobuka, bijeli, oštrica je nazubljena; spore su eliptične, dekstrinoidne, 6.5-11 x 3.5-4.5 µm, otrusina je uglavnom ružičasta; meso je bijelo, u stručku je žuto-smeđe ili svijetlosmeđe, miriše slabo na voće, u starosti na zemlju, a okus je blag, u starosti je na zemlju i plijesan; listići s formolom postanu ljubičasto-smeđi, a površina stručka s KOH siva./

Stručak je na vrhu pahuljast, paperjast, vlaknast, baršunast ili dlakav (koristiti povećalo).

Spore su prosječno duže od 8.2 µm.

Spore su prosječno kraće od 8.2 µm.

Klobuk je širok 1-4 mm, raste na otpalom listu šimšira, stručak je končast.

/Klobuk je sitno ljuskav, bjelkast, žućkast, žućkasto-smeđ, sredina je djelomično udubljena i tamnija, manje je ili više crvenkasto-smeđa, rub je bjelkasto vunast; stručak je 0.1-0.2 mm debeo, krut, gladak, sa sitnim je čekinjastim dlačicama pri dnu, na vrhu je gladak i gol, crveno-smeđ je ili crno-ljubičast; listići su razmaknuti, rijetki, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bijeli do žućkasti; spore su u obliku brodice do bademaste, 7-13 x 3.5-4.5 µm, otrusina je bijela; meso gotovo da i ne postoji, opnasto, bjelkasto je ili žućkasto, miris i okus nisu izraženi./

Stručak je bjelkast do svijetlo žuto-smeđ, nekad je malo tamniji na dnu, spore su prosječno duge 9.5 µm, oštrica listića je često nepravilno nazubljena.

/Klobuk je 1-4 cm širok, površina je malo naborana, kremasto-žut, svijetlosmeđ ili crvenkasto-smeđ, sredina je uvijek tamnija, vodenast, blijedi od ruba prema sredini, rub je prvo podvijen, kasnije se izravna, samo je u mladosti lagano narebran; stručak je 25-60 x 2-4.5 mm, gladak, na bazi je čuperast od micelija, najčešće više pojedinačnih stručaka formira zajednički busen; listići su osrednje gusti, dosta su široki, prirasli su na stručak sa zupcem, izmiješani su s lamelulama, bjelkasti do krem; spore su eliptične do valjkaste, 8-11 x 4-5.5 µm, otrusina je bjelkasta; meso je u sredini klobuka je bijelo ili bjelkasto, uz vanjsku površinu je krem do žućkasto, miris je kiseo i prilično neugodan, a okus je blag; raste u svim tipovima šuma, parkovima, vrtovima, na livadama, različitim tipovima travnjaka, po šumskim putovima i rubovima šuma./

Stručak je izraženo tamniji prema dolje, negad potpuno crn, spore su prosječno duge 8.7-8.8 µm, oštrica listića je sa sitnim tamnim dlačicama (koristiti ručno povećalo).

/Klobuk je 1-3.5 cm širok, bez sjaja, baršunast, vodenast, krem-smeđ, žuto-smeđ, svijetlosmeđ ili je cimetastosmeđ, nešto je tamniji na sredini, rub je narebran; stručak je 1-4 mm debeo, površina je glatka na vrhu, blistava, na donjem dijelu može biti smeđe dlakava (koristiti povećalo), na vrhu je bjelkast, na sredini je žućkast, na bazi je tamnosmeđ; listići su razmaknuti, prirasli, na osnovi su poprečno povezani žilicama (vidljivo samo pomoću povećala), žućkasti, sivkasto-oker, u starosti su žućkasto-smeđi, oštrica je tamnija i valovita; spore su eliptične, 7-10.5 x 4-6 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo u klobuku, a stručku je žućkasto ili žuto-smeđe, miris nije izražen, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama na krupnim drvnim ostacima i otpalom lišću./

Listići su rijetki, uglavnom ih manje od 20 dopire do stručka, stručak je debeo do 1 mm.

/Klobuk je 3-15 mm širok, žuto-smeđ, svijetlosmeđ, mesnato-smeđ ili crvenkasto-smeđ, sredina je tamnija, rub je radijalno narebran; stručak je  3-7 cm visok, končast, izdužen, žilav, tvrd, lomljiv, gladak, sjajan, čitav je crn ili crno-smeđ, nekad je malo svjetliji na vrhu, crveno-smeđ; listići su rijetki, široko su prirasli na stručak, izmiješani s brojnim lamelulama, svijetlosmeđi, nikada nisu bijeli, crvenkasto-smeđi; spore su eliptične, prekrivene su s bodljama, 6.5-9 x 3.5-5 µm, otrusina je bijela; meso je žućkasto, u stručku je smećkasto do crno-smeđe, miris nije izražen, a okus je blag; raste na krupnijim drvnim ostacima (grančice, češeri, iglice, drugi dijelovi) raznog crnogoričnog drveća, te na biljnim ostacima, na kiselom tlu./

Meso mriše na gorke bademe ili kumarin, raste busenasto na ili oko panjeva crnogoričnog drveća, klobuk je narančasto-smeđ ili crvenkasto-smeđ.

/Klobuk je 0.5-5 cm širok, gladak, mazav, vodenast, po suhom vremenu izblijedi; stručak je 20-90 x 2-5 mm, gladak, smećkast, crvenkasto-smeđ ili ljubičasto-smeđ, kod mladih gljiva je gornji dio svijetlosmeđ, a kasnije je čitav crvenkasto-smeđ, osnova bjelkasta od micelija; listići su gusti, prilično su široki, zaokruženi uz stručak, prirasli, bjelkasti, kasnije su lagano ružičastog ili crvenkastog tona; spore su eliptične do valjkaste, 5.5-8 x 2.5-3.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto u klobuku, a svijetlosmeđe do narančasto-smeđe u stručku, okus je blag, rijetko malo gorkast./

Listići su relativno razmaknuti, 30-40 ih dopire do stručka.

Rub klobuka je gladak, vrlo rijetko je minimalno prozirno narebran, stručak je gotovo gomoljasto zadebljan na bazi.

/Klobuk je 1.5-3.5 mm širok, gladak, mazav, vodenast, ponekad je ispucan u starosti ili kada je suha, pojasasta, žućkasto-smeđ, smeđ, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, osušen je ružičast do krem; stručak je 25-70 x 1.5-3 mm, na vrhu je gladak, ispod je blago vlaknast (koristiti ručno povećalo), žućkasto-smeđ, svijetlosmeđ, narančasto-smeđ do crvenkasto-smeđ, na vrhu je svjetliji, bjelkast, prema bazi je tamniji, crvenkasto-smeđ, baza je obično izraženo oker čekinjasto-dlakava; listići su razmaknuti, široki su do 5 mm, trbušasti, 30-40 ih dopire do stručka, prirasli ili slobodni, bjelkasti do svijetlosmeđi, kasnije su narančasto-smeđi do crvenkasto-smeđi, oštrica je ubrzo valovito nazubljena; spore su eliptične, neamiloidne, nedekstrinoidne, 6-9.5 x 3.5-5 µm, Qav = 1.75, otrusina je bijela; meso je krem, žućkasto-smeđe do svijetlosmeđe, miris i okus su blagi na gljive; raste u termofilnim bjelogoričnim šumama, osobito ispod hrasta ili crne johe, često na zemlji iz ukopanih grana johe, na vapnenastom tlu, na vlažnim i zasjenjenim mjestima./

Rub klobuka je jasno prozirno narebran, stručak nije zadebljan na bazi.

/Klobuk je 1.5-3 cm širok, vodenast, okerasto-smeđ, narančasto-smeđ ili hrđastosmeđ, boja je nekad tamnija, a nekad svjetlija; stručak je 20-40 x 1.5-3 mm, gladak, okerast, svjetliji prema vrhu; listići su relativno razmaknuti, 30-40 ih dopire do stručka, izmiješani su s lamelulama, dosta su široki, lagano su trbušasti, suženo-izrezani uz stručak, slobodni, oštrica je nepravilna, cimetastosmeđi; spore su eliptične, 6-9.5 x 3.5-5 µm, otrusina je bijela; meso je svijetlosmeđe, miris i okus nisu izraženi; raste u termofilnim bjelogoričnim šumama kao saprofit tla, osobito ispod hrasta./

Raste u crnogoričnim šumama.

Klobuk je crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, spore su prosječno duge 7.2-7.3 µm.

/Klobuk je 1.5-4 cm širok, površina je ljepljiva, slabo vodenasta, crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, ponekad je s maslinastim nijansama, na sredini je gotovo crn, rub je gladak, nije narebran; stručak je 20-60 x 2.5-6 mm, gladak, prvo je bjelkast ili žućkast, ponekad je ljubičast, s prolaznom je sluzavom prstenastom zonom; listići su umjereno gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, u početku su bjelkasti do sivkasto-smeđi, u mladosti su nekad s plavkastim odsjajem, ubrzo su hrđastosmeđi; spore su eliptične, 6-8.5 x 3-4.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto ili kremasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste u planinskim crnogoričnim šumama./

Listići su u zrelosti žućkasti, klobuk je svijetlo do tamno narančasto-smeđ.

/Klobuk je 1-4 cm širok, vodenast, promjenljive je boje, nešto je svjetliji po suhom vremenu; stručak je 30-60 x 2-5 mm, gladak, žuto-smeđ do svijetlosmeđ; listići su gusti, izrezani su uz stručak, prirasli, skoro su slobodni; spore su eliptične, 5-6.5 x 2.5-3.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do svijetložuto, miris je kiselkast na gljive, a okus je ugodan i blag, ponekad je malo gorak; raste n kao saprofit tla u svim tipovima šuma i parkovima, u suhom lišću i na drvnim ostacima, kao i otpalim grančicama./

Listići u zrelosti nisu žuti.

Stručak je bjelkast, oker do svijetlosmeđ.

35

Baza stručka je s oker-ružičastim rizomorfima, spore su prosječno duge 6.5 µm, prosječni Q spora je 1.9.

/Klobuk je 2.5-6 cm širok, površina je glatka, vlažna, dosta je promjenljive boje, krem, oker do svijetlosmeđ, nešto je tamniji na sredini, vodenast, rub je ponekad malo narebran; stručak je 40-80 x 2-4 mm, lagano je zadebljan na bazi, gladak, krem-smeđ, žuto-smeđ, svijetlosmeđ, nekad je s crvenkastom nijansom, na vrhu je nešto svjetliji, na bazi je s oker-ružičastim rizomorfima; listići su gusti, tanki, skoro su slobodni, prirasli, bijeli ili svijetlosmeđi; spore su eliptične, 5-8 x 3-4 µm, otrusina je bijela; meso je bijelo do žućkasto, miris nije izražen, a okus je blag; meso sa sumpornom kiselinom trenutno poljubičasti, a s fenolom posmeđi; raste uglavnom u bjelogoričnim šumama, parkovima i na tresetištima, na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, rjeđe crnogoričnog drveća, te na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima ili u mahovini./

Baza stručka nije s oker-ružičastim rizomorfima, spore su prosječno duge 5.5 µm, prosječni Q spora je 2.1.

/Klobuk je 2-6 cm širok, dosta je promjenljive boje, žućkast, svijetlooker, žućkasto-crvenkast, narančasto-crvenkast ili crvenkasto-smeđ, uz rub klobuka je svjetliji, blijedi, po vlažnom je vremenu oker-smećkast; stručak je 30-100 x 2-5 mm, gladak, krem-smeđ, oker-smeđ, svijetlosmeđ, žuto-crvenkast ili crvenkasto-smeđ, na vrhu je svjetliji, na bazi je narančasto-smeđ; listići su gusti, tanki, prirasli su na stručak sa zupcem, skoro su slobodni, izmiješani su s lamelulama, u prostoru između listića često borave sitne mušice, bijeli do krem, poslije su s oker nijansom, oštrica je malo valovita; spore su eliptične, u obliku sjemenke jabuke, 4-7 x 2.5-4 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do svijetložuto, miris nije izražen, a okus je blag i ugodan; meso sa sumpornom kiselinom trenutno poljubičasti, a s fenolom posmeđi; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima./

Stručak je intenzivno narančasto-smeđ do crveno-smeđ, raste busenasto, na otpadu raznog bjelogoričnog drveća, obično hrasta, a rijetko bukve.

/Klobuk je 2-6 cm širok, gladak, neravan, vodenast, svijetlokrem, smeđ do narančasto-smeđ, rub je svjetliji, tanak i narebran, stručak je 30-70 x 2-5 mm, gladak, vlaknast, na bazi je srašten s drugim plodnim tijelima, žućkasto-smeđ, smećkast, narančasto-smeđ do crvenkasto-smeđ, ispod samog klobuka nešto svjetliji, a prema dnu je tamnije crvenkasto-smeđ, na bazi je bijelo baršunast; listići su gusti, zaokruženi su uz stručak, prirasli, bjelkasti, kasnije su krem-okerasti; spore su eliptične, 5.5-9 x 3.5-4.5 µm, Qav = 1.8, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do svijetlosmeđe, miris nije izražen, a okus je blag./

Stručak je uglavnom smeđ, ljubičasto-smeđ do tamnosmeđ, raste pojedinačno ili u skupinama, isključivo na lišću i drvnom otpadu bukve.

/Klobuk je 1-3.5 cm širok, gladak, može biti naboran, vodenast, crvenkasto-smeđ do svijetlo sivo-maslinast, na rubu je nešto svjetliji, rub je tanak i prozirno narebran; stručak je 30-50 x 1.5-3 mm, gladak, prema bazi je bijelo baršunasto-dlakav; listići su gusti, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli, izgledaju gotovo slobodno, bjelkasti do kremasto-oker, kasnije su svijetlosmeđi do crvenkasto-smeđi, oštrica je cjelovita i nešto svjetlija; spore su eliptične, 6-9 x 3-4.5 µm, otrusina je bijela; meso je svijetlosmeđe do crvenkasto-smeđe, miris nije izražen, a okus je blag; reakcija mesa s KOH je negativna./

Površina klobuka je prekrivena žuto-smeđim dlačicama raspoređenim u koncentrične pojaseve, spore su prosječno duge 5 μm.

/Klobuk je 1-2.5 cm širok, krem ili smeđ; stručak je 25-50 x 1-2 mm, gusto je prekriven žućkasto-smeđim dlačicama, smeđ; listići su gusti, slobodni ili skoro slobodni, bijeli do krem; spore su eliptične, 4-6 x 3-5 µm, otrusina je bijela; meso je vrlo tanko, bijelo, miris nije izražen, a okus je blag; površina klobuka s KOH postane ružičasta do crvena, a zatim crna; raste na krupnijim drvnim ostacima ili korijenju bjelogoričnog drveća, obično hrasta, često prividno na zemlji izmiješanoj s drvnim ostacima./

Bazidije su 2-sporne.

Bazidije su 4-sporne.

Klobuk je širok 8-30 mm, spore su prosječno duge 6 µm, raste u crnogoričnim šumama, na tlu.

/Klobuk je radijalno vlaknast, nije ili je slabo vodenast, sivkast do sivkasto-smeđ, nešto je tamniji na sredini, nekad je s maslinastom nijansom, osušen je bijel do sivkasto-bijel, rub je gladak, nije prozirno narebran; stručak je 20-50 x 1-2 mm, suh, pahuljast i često s gutacijskim kapljicama, sivkast, boje je klobuka osim na vrhu gdje je bijel; listići su razmaknuti, široki su do 2 mm, prirasli, na bazi su poprečno povezani žilicama, bijeli do bjelkasti, oštrica je uočljivo resasta; spore su kuglaste do široko eliptične, 5.5-6.5 x 4-5 µm, Q = 1.2-1.4, otrusina je bijela; meso je bijelo, u stručku je sivkasto, miris i okus nisu izraženi./

Klobuk je širok do 4 mm, spore su prosječno duge 11.7 µm, raste u bjelogoričnim šumama, na listovima topole.

/Klobuk je slabo naboran, ponekad je blago narebran, ali ne duboko, blago je pahuljast (koristiti povećalo), u mladosti je gotovo dlakav, bijel; stručak je 1-15 x 0.1-0.3 mm, končast, površina je blago dlakava, bijel do bjelkast na gornjem dijelu, ispod je smeđ do crveno-smeđ; listići su razmaknuti, 3-8 (uglavnom 4-6) ih dopire do stručka, bez ovratnika, uski do venozni, uglavnom ne dopiru do ruba klobuka, slobodni, često su račvasti ili razgranati, ponekad su poprečno povezani na bazi, bijeli; spore su gotovo valjkaste, nedekstrinoidne, 9.5-14 x 3-4.5 µm, Qav = 3.5, otrusina je bijela; meso je opnasto, bijelo, miris i okus nisu izraženi./

Spore su prosječno duge 12.2-13 µm.

Klobuk je širok 1-5 mm, stručak je sitno dlakav, raste trulom lišću ili grančicama bjelogoričnog drveća.

/Klobuk je bijel, vrlo je nježno brazdast; stručak je 2-4 x 0.2-0.3 mm, končast, dosta je dug, često je prilegnut uz podlogu, crvenkasto-smeđ, na vrhu je bjelkast, na bazi je s do 1 mm dugim, stršećim, bijelim dlačicama; listići su dosta razmaknuti, široko su prirasli, ponekad su slabo izraženi, bijeli; spore su vretenaste, 10-14.5 x 4.5-6 μm, otrusina je bijela; meso je opnasto, bjelkasto, u stručku je crvenkasto-smeđe, miris i okus nisu izraženi./

Klobuk je širok 5-25 mm, stručak je sitno pahuljast, raste na drvnim ostacima, lišću ili iglicama raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća.

/Klobuk je gol ili malo vunast, bijel, žućkast ili žuto-smeđ, proziran, rub je nepravilan, vijugav i vrlo široko prozirno narebran; stručak je 5-20 x 0.5-2 mm, bijel, žućkast, žuto-smeđ, od sredine do baze je tamnosmeđ do crno-smeđ, na mjestu spoja sa supstratom je bijelo ljuskav od micelija; listići su vrlo rijetki, na bazi su međusobno poprečno žiličasto povezani, prirasli, bijeli; spore su vretenaste do eliptične, 11-15 x 4-5.5 µm, otrusina je bijela; meso je opnasto, bijelo, miris nije izražen, a okus je blag./

Raste na krupnijim drvnim ostacima (grane) raznog bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, klobuk je širok 2-20 mm, bjelkast, stručak je na vrhu bjelkast, ispod je svijetlosmeđ do crvenkast, listići su dosta razmaknuti i uski.

/Klobuk je 2-20 mm širok, površina je gola, glatka, bjelkast, gotovo je proziran, sredina je smećkasta ili crvenkasto-smeđa, rub je narebran; stručak je 10-20 x 0.5-1 mm, bjelkasto pahuljast, proziran; listići izmiješani s brojnim lamelulama, prirasli, bjelkasti; spore su eliptične, 7.5-12 x 2.5-5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, miris nije izražen, a okus neutralan ili neugodan na plijesan./

Osnova klobuka i listići su u zrelosti bijeli.

Raste u crnogoričnim šumama, obično na smrekovim iglicama i češerima.

/Klobuk je 3-8 mm širok, malo je vodenast, bijel, kasnije je blago oker do smeđ, rub je prozirno narebran; stručak je 30-60 x 0.5-1 mm, često u parovima izlaze iz supstrata, površina je sitno pahuljasta (koristiti ručno povećalo), bjelkast, oker do smeđ; listići su razmaknuti, spuštaju se po stručku, bijeli; spore su eliptične, 7.5-9 x 2.5-4 µm, otrusina je bijela; meso je opnasto, bijelo, u stručku je blago žućkasto-smeđe, miris nije izražen, a okus je blag./

Meso miriše na anis, klobuk je širok 1.5-6 cm, spore su prosječno duge 7 µm.

/Klobuk je 1.5-6 cm širok, gladak, gol, izraženo je vodenast, bjelkast do svijetlo žućkasto-smeđ, svijetlo sivkasto-narančast na sredini, rub je podvijen u mladosti, kasnije je izravnat i blago valovit, slabo je prozirno narebran; stručak je 25-55 x 2.5-8 mm, uzdužno je vlaknast, fino je dlakav, bjelkast do krem, a zatim postaje svijetlo narančasto-okerast; listići su umjereno razmaknuti, 28-45 ih dopire do stručka, usko su prirasli do gotovo slobodni, bijeli, kasnije su svijetlokrem, oštrica je cjelovita i iste boje; spore su eliptične do vretenaste ili u obliku kapi, neamiloidne, nedekstrinoidne, 5.5-8.5 x 3-4 µm, Qav = 1.9, otrusina je bijela; meso je bijelo do krem, okus je uglavnom gorak i neugodan; nijedan dio plodnog tijela s KOH ne pozeleni; raste u bjelogoričnim šumama, u travi na šumskim čistinama i u travnatim područjima, uglavnom ispod hrasta, graba, na vlažnim mjestima./

Spore su prosječno duže od 9 µm.

Stručak vremenom postaje sivkasto-crn od baze prema gore, spore su prosječno duge 11.2-11.3 µm.

/Klobuk je 2-11 mm širok, površina je valovita, brazdasta, sitno ljuskava, bijel do svijetlokrem, osobito na sredini, kožica malo prelazi preko ruba; stručak je 10-20 x 0.5-1 mm, površina je sitno pahuljasta (koristiti ručno povećalo), bjelkast; listići su razmaknuti, relativno su debeli, široko su prirasli se ili se spuštaju po stručku, na osnovi su povezani s poprečnim žilicama, prvo su bijeli do krem, kasnije su svijetlosmeđi i s ružičastim ili narančastim odsjajem; spore su eliptične, 9-13.5 x 3.5-6 µm, otrusina je bijela; meso je opnasto, bjelkasto, u stručku je malo crvenkasto, miris i okus nisu izraženi; raste na korijenju i biljnim ostacima na suhim travnjacima, pašnjacima, po živicama i grmlju./

Stručak može biti smećkast do crvenkasto-smeđ na dnu, ali nikad sivkasto-crn, spore su prosječno duge 9.5 µm.

/Klobuk je 2-10 mm širok, radijalno je narebran, bijel, kasnije je oker; stručak je 20-40 x 0.5-1 mm, končast, površina je fino pahuljasta, bjelkast, na vrhu je bjelkast do svijetložut; listići su razmaknuti, prirasli ili se kratko spuštaju po stručku, na osnovi su s poprečnim žilicama, bjelkasti do svijetložuti, oštrica je valovita; spore su vretenaste, 8-11 x 3-4 µm, Q = 2.1-2.9, otrusina je bijela; meso je opnasto, bjelkasto, miris nije izražen, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama na lisnoj nervaturi otpalog lišća, najčešće jasena ili topole, grančicama, stabljikama zeljastih biljaka i trava, na vlažnim mjestima, a ponekad se pronađe i na otvorenim i suhim terenima./

Stručak je debeo 0.2-0.3 mm, klobuk je širok 2-5 mm, 7-12 listića dopire do stručka.

/Klobuk je gol, bijel, krem, proziran, rub je nepravilan, vijugav i vrlo široko narebran; stručak je 1.5-10 mm visok, pahuljast (koristiti ručno povećalo), bijel, na donjoj je polovici crvenkasto-smeđ, na spoju sa supstratom je bijelo ljuskav od micelija; listići su vrlo rijetki, prirasli, bijeli, krem; spore su eliptične, 7-10 x 2.5-3 µm, otrusina je bijela; meso je opnasto, vlaknasto, elastično, bijelo, miris nije izražen, a okus je blag; raste na travnjacima i u močvarnim područjima na na stabljikama i lisnim ovojnicama zeljastih biljaka i trava./

Klobuk je na sredini kontrastno hrđastosmeđe vunasto-ljuskav na bijeloj osnovi, stručak je crvenkast do hrđastosmeđ, na vrhu je svjetliji, prosječni Q spora je 1.7.

/Klobuk je 4-12 mm širok, rub je valovit i narebran; stručak je 0.3-2 mm debeo, površina je pahuljasto-ljuskava; listići su dosta rijetki i razmaknuti, prirasli, bjelkasti do sivkasti; spore su široko eliptične, 6.5-10.5 x 4-8 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto u klobuku, a smećkasto u stručku, miris nije izražen, a okus je blag; raste na livadama, travnjacima, šumskim čistinama i u svim tipovima šuma na humusu, lišću, stabljikama trava ili zeljastih biljaka./

Klobuk nije kontrastno dekoriran, stručak je svjetliji, prosječni Q spora je 1.9.

/Klobuk je 3-20 mm širok, površina je glatka do naborana, bez sjaja, bjelkast, na sredini je obično smećkast, može biti i s ružičastom nijansom, rub je tanak, valovit i narebran do sredine klobuka; stručak je 10-30 x 0.5-1.5 mm, površina je fino pahuljasta, smećkast do crvenkasto-smeđ, svijetlokrem na vrhu; listići su rijetki, razmaknuti, izmiješani su s brojnim lamelulama, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, bijeli, kasnije su krem; spore su eliptične, 7-10 x 3-4.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, miris nije izražen, a okus je na gljive; raste na otvorenim terenima, travnjacima, na drvnim i biljnim ostacima (stabljike trava i biljaka, lišće), često na lišću hrasta./

Spore su prosječno duge 11-1.3 µm.

Stručak je debeo 0.2-0.3 mm, klobuk je širok 2-7 mm, klobuk je obično smeđ, narančast do crvenkasto-smeđ.

/Klobuk je u mladosti ljuskav, radijalno narebran, djelomično je vodenasta, u starosti je izblijeđen i pjegav, tamniji na sredini, rub je tanak, gladak, narebran; stručak je 1-3 cm visok, dug i tanak, valjkast, površina je sitno pahuljasta (koristiti ručno povećalo), tamnosmeđ do crno-smeđ, nešto je svjetliji na vrhu i tamniji prema bazi; listići su razmaknuti, debeli, široko su prirasli, oštrica je glatka, bijeli ili kremasti; spore su eliptične, 9-13 x 4-5 μm, otrusina je bijela; meso je bijelo, miris i okus nisu izraženi; raste na livadama, na trulim stabljikama, listovima ili korijenju trava ili drugih biljaka./

Stručak je debeo 0.1-1 mm, klobuk je širok 0.5-10 mm.

Stručak je debeo 1-10 mm, klobuk je širok 4-110 mm.

Raste uglavnom na lišću masline, spore su prosječno duge 9 µm.

/Klobuk je 3-9 mm širok, površina je fino dlakava, radijalno naborana, zlatnožut, žuto-smeđ, crveno-smeđ do maslinasto-smeđ, nešto je tamniji na sredini, rub je narebran i nešto svjetliji; stručak je 10-30 x 0.2-0.3 mm, končast, iskrivljen, nekoliko je puta spiralno zakrivljen, površina je sitno pahuljasta (koristiti ručno povećalo), crno-smeđ; listići su razmaknuti, prirasli, bjelkasti, kasnije su žuto-smeđi, svijetlosmeđi do crvenkasto-smeđi; spore su eliptične, 8-10 x 3.5-5.5 µm, otrusina je bijela; meso je žućkasto, u stručku je smećkasto do crno-smeđe, miris nije izražen, a okus je blag./

Klobuk i stručak su prekriveni dugim, stršećim dlačicama, stručak je krut.

/Klobuk je 2-6 mm širok, osnova je bjelkasta, u starosti svijetlo crvenkasto-smeđ; stručak je 20-60 x 0.1-0.5 mm, končast, često je u horizontalnom položaju, crveno-smeđ, na vrhu je bjelkast; listići su dosta razmaknuti, ponekad su samo u zametku poput nabora, prirasli, bijeli, u starosti su okerasti; spore su eliptične do vretenaste, 7.5-13 x 4-6.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, crvenkasto-smeđe u stručku, miris i okus nisu izraženi; raste u bjelogoričnim šumama i parkovima na otpalim listovima božikovine, rijetko na listovima hrasta i drugog bjelogoričnog drveća, a u mediteranskom se području često pronađe na lišću hrasta crnike./

Klobuk je širok 2-10 mm, raste na lišću hrasta, rjeđe bukve.

/Klobuk je gladak ili fino pahuljast (koristiti ručno povećalo), bjelkast do kremasto-žut, svijetlosmeđ na sredini, rub je podvijen, ponekad se izravna, tanak, često je nazubljen i narebran do 2/3 promjera; stručak je 22-40 x 0.2-1 mm, končast, površina je s rijetkim pahuljama, na vrhu je svjetliji, krem-žućkast do svijetlo crvenkasto-smeđ, ostali dio je crvenkasto-smeđ do tamnosmeđ, na bazi je s bjelkastim rizomorfima; listići su razmaknuti, umjereno su široki, izmiješani su s lamelulama, prirasli, bez ovratnika, bjelkasti do krem, oštrica je cjelovita i iste boje; spore su eliptične do jajolike, neamiloidne, 7-9 x 3.5-4.5 µm, Qav = 1.7, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, miris nije izražen, a okus je blag; meso s KOH postane zelenkasto-smeđe./

Klobuk je širok 0.5-3 mm, raste na lišću vrbe ili topole, rjeđe jasena, brijesta ili javora.

/Klobuk je svijetlo crvenkasto-smeđ, na sredini je tamniji, tamnosmeđ kada je suh, rub je u mladosti podvijen, kasnije se izravna, narebran, u starosti je valovit; stručak je 5-30 x 0.1-0.25 mm, končast, površina je sitno pahuljasta (koristiti ručno povećalo), smeđ do crnosmeđ, nešto je svjetliji do bjelkast na vrhu; listići su u mladosti su gotovo neuočljivi, razmaknuti, slobodne do usko prirasli, bez ovratnika, bjelkasti do svijetlosmeđi; spore su eliptične, neamiloidne, 6-9.5 x 2.5-4 μm, otrusina je bijela; meso je žućkasto, u stručku je smećkasto do crno-smeđe, miris i okus nisu izraženi./

Listići su vrlo gusti.

Stručak je izraženo uzdužno crtast, a klobuk je crvenkasto-smeđ, kožica klobuka se guli, spore su prosječno duge 8.5 µm.

/Klobuk je 3-11 cm širok, ponekad je blago vodenast, vlaknast, na kraju je pomalo pjegav, rub je prvo podvijen, kasnije se izvrne prema gore; stručak je 40-70 x 5-10 mm, na vrh u je svijetlosmeđe sitno pahuljast, prema bazi je smeđ, na bazi je s bijelim rizomorfima; listići su vrlo gusti, izmiješani su s lamelulama, prirasli, isprva su bijeli, u zrelosti su svijetlosivi; spore su eliptične do gotovo valjkaste, neamiloidne, nedekstrinoidne, 7-10 x 3.5-5, Q = 1.8-2.4, Qav = 2.1, otrusina je bijela do svijetložuta; meso je bjelkasto do žućkasto, tamni prema bazi stručka, miris nije izražen, a okus je blag do malo gorkast; površina klobuka s KOH postane siva do maslinasto-siva ili ponekad svijetlosiva do negativna na starijim primjercima; raste na travnjacima, vrtovima, ponekad i šumama, kao saprofit na otpalom lišću, drvnim ostacima različitog crnogoričnog i bjelogoričnog drveća, te prividno na tlu na zakopanim drvnim ostacima./

Stručak nije crtast, a klobuk je svijetlosmeđ, kožica klobuka se ne guli, spore su prosječno duge 7.2-7.3 µm.

/Klobuk je 1-7 cm širok, površina je gola, sjajna, slabo vodenasta, malo prozirna po vlažnom vremenu, obično je malo tamniji na sredini, po suhom je vremenu svijetložut, rub je tanak, valovit, na kraju je izvrnut; stručak je 60-120 x 1.5-5 mm, lako se odvaja od podnice klobuka, cijelom dužinom je baršunast, svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ, prema vrhu je svijetlije crvenkaste boje; listići su vrlo gusti, izrezani su uz stručak, gotovo su slobodni, najprije su bijeli, kasnije su žućkasti ili crvenkasti, oštrica je često valovita i trepavičava; spore su eliptične, 6.5-8 x 3-5 µm, otrusina je bijela do svijetlokrem; meso je, bijelo ili žućkasto, miris i okus su na gljive; raste u vilinskim krugovima ili linijama kao saprofit tla u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama, po šikarama i livadama./

Spore su prosječno kraće od 8 µm.

Raste u crnogoričnim šumama, na iglicama jele, klobuk je obično sivkast.

/Klobuk je 2-4 cm širok, površina je malo mazava po vlažnom vremenu, radijalno vlaknasta, izraženo vodenasta, smećkast je ili siv, vremenom izblijedi u smećkastu boju bijele kave, a po suhom vremenu postane kremast, rub je najčešće prozirno narebran i valovit; stručak je 40-60 x 2-7 mm, cijelom je dužinom bijelo paperjast, ljuskav, uglavnom je ujednačeno siv do sivo-smeđ, na bazi je prekriven bjelkastim vlakancima; listići su gusti, široki su 2-7 mm, izrezani su uz stručak, usko su prirasli, kremasti, sivi do sivkasto-smeđi; spore su eliptične do bademaste, 6.5-8 x 4-5 µm, Q = 1.6-2.1, otrusina je bijela; meso je smeđe, miris nije izražen, a okus je blag./

Klobuk je tamnije ljubičasto-smeđe do tamnosmeđe boje, obično raste ispod bukve, listići su osrednje gusti.

/Klobuk je 2-3.5 cm širok, površina je glatka, vodenasta, rub je prozirno narebran i valovit; stručak je 30-60 x 1-4 mm, površina je sitno pahuljasta, smećkast, crvenkasto-smeđ, tamnosmeđ ili crno-smeđ, ponekad je sa smeđim mrljama na svjetlijoj osnovi, vrh je često svjetliji, prema bazi je grubo čekinjast; listići su široki, debeli, izmiješani su s lamelulama različite dužine, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli, nešto su svjetliji od klobuka, bjelkasti, kasnije su svijetlosmeđi, oštrica je svjetlija; spore su eliptične ili oblika koštice jabuke, 6-8.5 x 2.5-5 µm, otrusina je bijela; meso je nešto svjetlije od boje klobuka, crvenkasto-smeđe, miris nije izražen, a okus je blag, meso s KOH pozeleni./

Klobuk je bjelkast do sivkast, najčešće raste busenasto s debelim bijelim rizomorfima na otpalom lišću, listići su razmaknuti.

/Klobuk je 1-5 cm širok, površina je vodenasta, dosta je promjenjive boje, može biti bjelkast, sivkast, sivo-ljubičast, siv, sivo-smeđ ili ponekad tamnosmeđ, uglavnom je uvijek s ljubičastom nijansom, poslije jako blijedi, rub je prozirno narebran, osobito po vlažnom vremenu; stručak je 40-60 x 2-4.5 mm, pahuljast na vrhu, od sredine do vrha je bjelkast do krem, prema bazi je crvenkasto-smeđ, baza je baršunasta i s debelim bijelim rizomorfima; listići su debeli, na bazi su žiličasto poprečno spojeni, prirasli su na stručak sa zupcem, najprije su bjelkasti, kasnije su krem-sivkasti do sivo-ljubičasti; spore su eliptične, slabo su amiloidne, 6-9 x 3-4.5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, miris nije izražen ili je neugodan na gorke bademe, kasnije malo na plijesan, a okus je blag, ali malo neugodan; raste u bjelogoričnim šumama, grmljacima i parkovima, kao saprofit drvnih ostataka i plodova raznog bjelogoričnog drveća ili na sloju lišća, na vapnenastom tlu./

Spore su prosječno duge 8.5 µm.

Klobuk je na sredini kontrastno hrđastosmeđe vunasto-ljuskav na bijeloj osnovi, širok je 4-12 mm, raste na travnjacima na lišću i stabljikama trava ili zeljastih biljaka.

Prosječni Q spora je veći od 2, meso je bjelkasto u klobuku, stručak je uglavnom spljošten.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je fino baršunasta do slabo pahuljasta, vodenasta, svijetlosmeđ, narančasto-smeđ do crveno-smeđ, tamniji je na sredini, izblijedi do žućkasto-smeđe do crvenkasto-smeđe nijanse, rub je prozirno narebran gotovo do 1/2 promjera; stručak je 20-40 x 1-4 mm, slabo je pahuljast, smeđ, brzo postaje crno-smeđ, gotovo je crn na dnu, na vrhu je bjelkast; listići su razmaknuti, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli, izmiješani su s valovitim lamelulama, na bazi su poprečno povezani žilicama, bjelkasti; spore su eliptične, 7-10 x 3.5-4.5 µm, Q = 1.9-2.4, otrusina je bijela; meso je svijetlosmeđe u stručku, miris nije izražen, a okus je blag; raste u bjelogoričnim šumama kao saprofit drvnih ostataka ili lišća raznog bjelogoričnog drveća ili prividno na tlu izmiješanom s drvnim ostacima./

Prosječni Q spora je manji od 2, meso je smećkasto u klobuku, stručak je vitak i nije spljošten, stručak je često sa smeđim dlačicama debelih stijenki.

/Klobuk je 0.5-3 cm širok, površina je slabo vodenasta, prljavo krem ​​do žućkast, svijetlosmeđ do crvenkasto-smeđ na sredini, tamniji je na sredini i na rubu, rub je često rascijepljen, po vlažnom je vremenu prozirno narebran; stručak je 13-40 x 1-2.5 mm, vitak, dug, površina je ponekad naborana, sitno je pahuljasta (koristiti ručno povećalo), na gornjem je dijelu boje klobuka, donji je dio tamniji, smeđ do vinski crveno-smeđ, pri dnu je baršunast, s bjelkastim do kremasto-bijelim dlačicama; listići su razmaknuti, na rubu klobuka su izmiješani s lamelulama, debeli, široki, slobodni do prirasli, bjelkasti do žućkasti ili svijetlooker, oštrica je često nazubljena; spore su eliptične, 7-10 x 3-5.5 μm, Qav = 1.7, otrusina je bijela; meso je svijetlosmeđe, miris i okus nisu izraženi; raste u bjelogoričnim šumama na drvnim ostacima i lišću./

Meso miriše na gorke bademe.

/Klobuk je 1-3 cm širok, površina je glatka, gola, vodenasta, bijel, ružičasto-bijel, mesnatoružičast do oker ili vrlo svijetlosmeđ, tamniji je na sredini, sušenjem postane bijel, rub je prozirno narebran kada je vlažan, nazubljen; stručak je 15-40 x 2-5 mm, površina je pahuljasta, boje je klobuka na vrhu, smeđ, ružičasto-siv, crvenkasto-siv prema dolje; listići su razmaknuti, trbušasti, debeli, široki su do 5 mm, prirasli, izmiješani su s lamelulama, bjelkasti, krem do svijetložuti, oštrica je cjelovita i iste boje; spore su eliptične, nedekstrinoidne, neamiloidne, 7.5-12 x 4.5-6.5 μm, Q = 1.6-2.1, otrusina je bijela; meso je boje klobuka, ružičasto-smeđe do smećkasto, tamnije u dnu stručka, okus je blag; raste na suhim travnjacima, u grmlju, ispod borovice, hrasta medunca i jasena, na korijenju i stabljikama raznih livadskih zeljastih biljaka i trava, na vapnenastom i kiselom tlu./

Okus mesa je prvo blag, pa ubrzo ljut.

/Klobuk je 2.5-6 cm širok, površina je glatka, žućkast do smeđ, rub je skoro do kraja spušten i malo prozirno narebran; stručak je 5-8 cm visok, lako se odvaja od podnice klobuka, površina je vlaknasta, boje je klobuka, bjelkast do smeđ, na dnu je obrastao s bjelkastim micelijem; listići su rijetki, prilično su široki, do stručka su izrezani i slobodni, na bazi su povezani poprečnim žilicama, izmiješani su s lamelulama, žućkasti, žuto-smeđi ili smećkasti, oštrica je svjetlija; spore su eliptične do vretenaste, 8-11 x 3-4 µm, otrusina je bijela; meso je najprije bijelo, kasnije je smećkasto, miris je najprije slab na ocat, kasnije je ugodan na gljive; meso s fenolom posmeđi, a kožica klobuka s KOH također posmeđi; raste u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama./

Raste u crnogoričnim šumama, obično na sloju borovih iglica.

/Klobuk je 1-3 cm širok, vodenast, cimetastosmeđ do crvenkasto-smeđ, vremenom i sušenjem izblijedi, rub je tanak, prozirno je narebran do 1/3 promjera; stručak je 20-50 x 2-3 mm, površina je sitno pahuljasta, crtasta, na dnu je bijelo do sivkasto pahuljasto-dlakava, svjetliji je od klobuka, smećkast do crvenkasto-smeđ; listići su umjereno razmaknuti, zaokruženi su uz stručak, usko su prirasli, bjelkasti, ubrzo su smećkasti do tamnosmeđi; spore su eliptične do jajolike, neamiloidne, 7.5-11.5 x 3-5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto do smećkasto, miris nije izražen, a okus je blag./

Klobuk i stručak su izraženo dlakavo-vlaknasti, raste na travnjacima.

/Klobuk je 1-3 cm širok, nekad je malo pojasast, krem, sivo-oker, narančasto-oker do blijedo smeđ, sredina je ponekad smeđa; stručak je 15-35 x 2-4 mm, na vrhu je izbrazdan, boje je klobuka, nešto je tamniji na donjoj polovici, krem do smeđ; listići su dosta rijetki, prirasli do slobodni, bjelkasti do krem; spore su eliptične, amiloidne, 7.5-10.8 x 4.7-6.8 µm, Qav = 1.6, otrusina je bijela; meso je bjelkasto, miris i okus nisu izraženi./

Klobuk je tamne ljubičasto-smeđe ili tamnosmeđe boje, a listići su krem-ružičasti, Q spora je .

/Klobuk je 0.5-2.5 cm širok, često je sa svjetlijim oker-smeđim rubom kod starijih ili blago osušenih primjeraka, rub je prvo podvijen, na kraju je blago izvrnut prema gore, nije narebran; stručak je 20-90 x 1-2 mm, površina je sitno, bijelo pahuljasta, pri dnu je dlakava, boje je klobuka, tamnosmeđ; listići su razmaknuti, prirasli su sa zupcem ili se rijetko vrlo kratko spuštaju po stručku, svijetlo krem-ružičasti, oštrica je fino bijelo pahuljasta; spore su eliptične do vretenaste ili u obliku kapi, 7.5-12 x 3.5-5 µm, Qav = 2-2.3, otrusina je bijela; meso je tamnosmeđe, miris i okus nisu izraženi; meso s KOH postane maslinasto-smeđe; raste na travnjacima, u parkovima i vrtovima, u travi, na kiselom tlu./

Raste u vilinskim krugovima na suhim travnjacima ili dinama, stručak je debeo 2.5-6 mm, svjetliji je od klobuka, prosječni Q spora je 1.6.

/Klobuk je 1-4.5 cm širok, površina je glatka, vodenasta, oker, svijetlosmeđ ili je crvenkasto-smeđ, po vlažnom se vremenu oko ruba stvori vodenasti pojas, rub je malo prozirno narebran; stručak je 3-7 cm visok, površina je sitno pahuljasta (koristiti ručno povećalo), svijetlosmeđ, na vrhu je svjetliji, na bazi je tamnosmeđ; listići su rijetki, odmaknuti su od stručka, jedva su prirasli na stručak, na osnovi su redovito poprečno spojeni žilicama, izmiješani su s lamelulama, anastomozirajući, prvo su bjelkasti, kasnije su žućkasti, žuto-smeđi ili svijetlosmeđi; spore su široko eliptične, neamiloidne, 8-11 x 4-6 µm, Qav = 1.6, otrusina je bijela; meso je bijelo do bjelkasto, miris je ugodan na gljive, a okus je blag, orašast; meso s fenolom posmeđi, s fenolanilinom pocrveni pa postane tamnosmeđe, dok sa sulfovanilinom poprimi prolaznu ljubičasto-crvenu boju./

Raste vlažnim bjelogoričnom šumama, obično ispod vrbe ili breze, stručak je debeo 1.5-3 mm.

/Klobuk je 1-3.5 cm širok, površina je suha, glatka ili blago naborana, nekad je fino pahuljasta, vodenasta, svijetlosmeđ do krem-crvenkast, na sredini je tamniji, crvenkasto-smeđ, često je gotovo pojasast, rub je vrlo slabo prozirno narebran; stručak je 3.5-8 cm visok, smeđ do crveno-smeđ, na vrhu je svjetliji i pahuljast, na bazi je dlakavo-maljav; listići su osrednje su gusti, prirasli, bijeli, kasnije su krem-sivkasti, oštrica je cjelovita i iste boje; spore su eliptične do valjkaste, neamiloidne, 8-11 x 4-5 µm, otrusina je bijela; meso je bjelkasto u klobuku, u stručku je svijetlosmeđe, miris nije izražen, a okus je blag./