Ukupno vrsta gljiva: 2724
Inocybe caprimulgi

Inocybe caprimulgi - created on August 2021 in Henry's Woods, New York, USA by Rachel Swenie, University of Tennessee Fungal Herbarium

Info
CC0

 

Otrovna gljiva

LEGNJEVA CJEPAČA

Inocybe caprimulgi Vauras & E.Larss.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Inocybaceae > Rod: Inocybe > Vrsta: Inocybe caprimulgi Vauras & E.Larss. (GBIF ID 8529661)

Etimologija: Caprimulgus (lat.) = ptica leganj ili leganj mračnjak (Caprimulgus europaeus), koja živi u bjelogoričnim, crnogoričnim i miješanim šumama, vrijeme provodi na tlu ili na niskim granama, no dobro je kamuflirana u okružju vegetacije i neprimjetna je, a aktivna je noću, hranu kreće tražiti u sumrak.

Klobuk: 1.5-5 cm širok, isprva je zvonolik, stožasto-konveksan do konveksan, zatim je spljošten i blago ispupčen na sredini, površina je vunasta na sredini, ponekad je s bjelkastim ostacima ovoja, prema rubu je grubo vlaknasta, na rubu se donekle raspucava, prvo je sivkast, žuto-sivkast, žuto-smeđ, kasnije je smeđ do tamnosmeđ, rub je prvo blago podvijen, zatim je raširen i često valovit.

Stručak: 1.5-6.2 cm visok i 2-10 mm debeo, često je ekscentričan, valjkast ili blago proširen do batinast prema bazi, često je s obrubljenim gomoljem širokim do 1.1 cm, ponekad je stisnut, potpuno je bijelo pahuljast, gladak, uzdužno crtast, bjelkast do blago žućkast, zatim je svijetlo sivo-smeđ, žuto-smeđ do smeđe, bijel prema bazi.

Listići: Prilično su gusti, trbušasti, široki su do 5 mm, izmiješani su s lamelulama, usko su prirasli sa zupcem do slobodni, bjelkasti, zatim su sivo-smeđi, kasnije su smeđi, oštrica je boja lica do svjetlija.

Spore: Duguljaste, višekutne, nepravilne, grbave, s oko 7-8 prilično istaknutih, zaobljenih grbica, 7.5-11.2 × 5.3-7.9 µm, Q = 1.2-1.6, Qe = 1.4-1.5, bazidije su batinaste, 4-sporne, 23–29–37 × 8–11 µm, pleurocistide su brojne, 45–78 × 15–23 µm, trbušaste do vretenaste, često su sa zaobljenom bazom, svijetložutih i debelih stijenki, debljine do 4.5 µm, često su s obilnim kristalima na vrhu, kristali su ponekad rijetki, cheilocistide su prilično slične pleurocistidama, ali kraće i promjenjivije, 32–68 × 14–28 µm, često su sa žuto-smeđim sadržajem i sa zaobljenom bazom, paracistide su brojne, batinaste, kruškolike do jajolike, 13–28 × 6–14 µm, caulocistide se spuštaju do baze stručka, na vrhu su 48–99 × 14–27 µm, prilično su slične cheilocistidama i pleurocistidama, ali promjenjivije, često su sa zaobljenom bazom, neke su sa smećkastim sadržajem, cauloparacistide su na vrhu stručka batinaste, jajolike ili kruškolike, 14–28 × 5–16 µm, na bazi stručka su više hifoidne, pileipelis je formiran od prilegnutih, paralelnih, iskrivljenih hifa, ponekad su blago zadebljanih stijenki, prekrivene su smećkastim pigmentom, široke 4-10 µm; otrusina je smeđa do tamnosmeđa.

Meso: U klobuku je tanko, bjelkasto, blago je žuto-smeđe do svijetlosmeđe u klobuku, u stručku je bjelkasto, žućkasto do žuto-smeđe, osušeno je često sivo-smeđe do tamnosmeđe u klobuku, ponekad je crnkasto, u stručku je sivkasto, tamnosmeđe do crnkasto, u gomolju je svijetlije do ponekad bjelkasto; miris nije izražen ili je slabo kiseo, a okus nije izražen.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u crnogoričnim šumama u simbiozi s borom, a na višim planinskim predjelima uz patuljastu brezu (Betula nana), na suhom i pjeskovitom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom.

Napomena: Srednje je velika vrsta s potpuno pahuljastim stručkom i višekutnim i grbavim sporama. Od slične se Inocybe krieglsteineri razlikuje po boji klobuka, koji nije žućkast, već više sivo-smeđe boje, ima uže spore i prosječno kraće i šire cistide, često sa zaobljenom bazom, a raste na pjeskovitom tlu, ispod bora ili breze. Prema analizama sekvenci najsrodnija je Inocybe substellata, koja je najkarakterističnija po grbavim sporama iz sekcije Marginatae, a raste u pjeskovitim područjima, međutim jasno se razlikuje i po makroskopskim i po mikroskopskim značajkama. Ponekad na istom staništu raste pomiješana cjepača (Inocybe mixtilis), ali se razlikuje po tome što ima ujednačenije obojen i svjetliji klobuk, bijeli stručak, spore s više grbica i kraće cistide.

Inocybe caprimulgi

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži