Inocybe pluppiana - created on August 2010 in Gatten Plantage, Denmark by Thomas Læssøe

ZDEPASTA CJEPAČA

Inocybe pluppiana Bandini, B.Oertel & U.Eberh.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Inocybaceae > Rod: Inocybe > Vrsta: Inocybe pluppiana Bandini, B.Oertel & U.Eberh. (GBIF ID 12245877)

Etimologija: Po sličnosti sa simpatičnim književnim trolom Pluppom, kojeg je stvorila švedska autorica Inga Berg, a koji s ovom vrstom dijeli svoj zdepasti izgled i sklonost vlažnim staništima.

Klobuk: 1.5-5 cm širok, u početku je polukuglast, zvonolik ili stožast, kasnije ke široko konveksan ili raširen, uglavnom je bez ili samo s niskom, širokom grbicom na sredini, na kraju je ulegnut oko grbice, površina je često s raspršenim ostacima bjelkastog do sivkastog ovoja, ponekad su još uvijek uočljivi na rubu kod starijih primjeraka, vlaknasto-vunasta do izraženo i gusto vunasta, vlakna uglavnom nisu razdvojena, ponekad se raspucava na sredini zbog suhog vremena ili intenzivne sunčeve svjetlosti, djelomično je ljuskava prema rubu i vlaknasta na rubu, zatim je često s tamnijim ili svjetlijim vlaknima, u mladosti je s obilnom krem do smećkastom koprenom, vrlo je promjenjive boje, svijetlosmeđ do tamnosmeđ u različitim nijansama ili sivkasto-smeđ do tamno oker-smeđ, vremenom često dosta izblijedi prema rubu pa je zato s uglavnom intenzivnim kontrastom boja, zatim je često s tamnijim ili svjetlijim vlaknima, rub je dugo vremena zakrivljen, zatim je savijen prema dolje do ravan ili čak izvrnut prema gore.

Stručak: 1.5-4 cm visok i 4-15 mm debeo, robustan i zdepast, valjkast ili blago zakrivljen, u početku je u potpunosti prekriven finim, vunastim, bjelkastim do krem vlaknima, kasnije crtast ili gladak, samo je na krajnjem vrhu pahuljast, u početku je krem, zatim je smećkast do smeđ, postaje gotovo crno-smeđ prema bazi, a gotovo bjelkast na vrhu.

Listići: Prilično su široko razmaknuti, oko 35-45 ih dopire do stručka, blago su trbušasti, debeli, široko su prirasli ili se vrlo kratko spuštaju sa zupcem, u početku su bjelkasti, zatim su krem do sivkasto-smeđi, postaju smeđi s crvenkasto-maslinastom nijansom u zrelosti, oštrica je često nepravilna, nazubljena, bjelkasta do boje lica, ponekad je sa smeđim ili hrđastosmeđim mrljama.

Spore: Eliptične do bademaste, višekutne, duguljaste, deformirane, stijenke su obično više ili manje valovite, rijetko su gotovo glatke, često su ulegnute na sredini, vrh je gotovo zašiljen, 8.9–14.2 x 4.5–6.3 µm, Q = 1.6–2.7, bazidije su općenito 4-sporne, 25–32 × 7–10 µm, pleurocistidje su 38–67 x 10–25 µm, izrazito su promjenjivog oblika, uglavnom su trbušaste do valjkaste, ponekad su vretenaste ili batinaste, ponekad su deformirane, općenito su bez ili samo s kratkim vratom, obično su široke na vrhu, ali ponekad i s izraslinom na vrhu, bez ili samo s kratkim bazalnim stalkom, na vrhu su obično s kristalima, stijenke su debljine do 3.5 µm na vrhu, obično su prilično ujednačene debljine na proširenom dijelu i vrhu, žućkasto-zelenkaste s 3% KOH, cheilocistidije su slične veličine kao pleurocistide, ali promjenjivijeg oblika, ponekad su smeđe, osobito blizu vrha, izmiješane su s brojnim bezbojnim do smeđim batinastim, valjkastim ili gotovo kuglastim paracistidama s tankim stijenkama, pileipelis je sastavljen od epicutisa, koji se sastoji od hifa širokih 5–15 µm, često, ali ne uvijek, prekrivenih smeđim pigmentom, te subcutisa sa širim i svjetlijim do svijetlosmeđim hifama, caulocistide su prisutne samo na samom vrhu stručka, 30–70 × 10–15 µm, često su malo deformirano valjkaste ili sivo-smeđe; otrusina je smeđa.

Meso: Tanko, u klobuku je vodenasto sivkasto, ponekad vremenom postaje gotovo crno-smeđe na rubu, vodenasto smeđe do crno-smeđe u stručku, osobito u kori stručka, osušeno je tamnosmeđe u klobuku, a u stručku je svjetlije, ne pocrni; miris je aromatičan, nije na spermu, a okus je blag.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od lipnja do listopada, uz puteve, obalama ribnjaka ili u vlažnim udubljenjima dina i pješčanih nanosa, u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično vrbom, a vjerojatno i brezom ili hrastom, često u tresetnoj mahovini (Sphagnum), na vlažnim, pjeskovitim, ali ponekad i suhim mjestima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom.

Napomena: Morfološki i genetski je srodna rastrgana cjepača (Inocybe lacera), od koje se razlikuje po manjim, ali širim sporama se tankim do višekutnim stijenkama i prosječno kraćim cheilocistidama, te veličini pleurocistida. Od močvarne cjepače (Inocybe helobia) razlikuje se po debljim i većim plodnim tijelima bez izražene grbice na sredini klobuka, vunastoj do ljuskavoj površini klobuka i prosječno manjim sporama. Ključne su značajke često prilično kratki stručak u odnosu na širinu klobuka, uglavnom vunaste površine, često snažno blijedi prema vanjskom dijelu, bjelkasti do sivkasti ostaci ovoja, uglavnom valovite do gotovo višekutne spore, prosječno duge oko 11 µm, stanište uglavnom uz vrbe, na tresetno, pjeskovitom tlu, te na rubovima vodenih površina u tresetnoj mahovini. Može se zamijeniti s Inocybe bresadolana, koja je sa šiljastom grbicom na sredini klobuka, površinom klobuka bez vlakana, prosječno znatno većim i tanjim sporama, raščupanom cjepačom (Inocybe impexa), koja je s uočljivim, bjelkastim ostacima ovoja, karakteristično koncentriranim na sredini klobuka, prosječno većim sporama, te dužim cheilocistidama.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.