|
SKLEROTIČNA GNOJIŠTARKA
Coprinopsis sclerotiorum (Horvers & de Cock) Redhead, Vilgalys & Moncalvo
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Psathyrellaceae >
Rod: Coprinopsis >
Vrsta: Coprinopsis sclerotiorum (Horvers & de Cock) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (GBIF ID 5448888)
Etimologija: skleros (gr.) = tvrd, množina sclerotiorum, označava tvrdu strukturu, koju neke gljive formiraju za preživljavanje u nepovoljnim uvjetima. Po strukturi iz koje izrasta. Klobuk: 1-2.5 cm širok, isprva je kuglast, ubrzo je eliptičan, jajolik ili stožast i visok do 1.8 cm, zatim je zvonolik, kasnije se izravna, u mladosti je čitav prekriven ovojem koji je izražen kao debeli, bijeli, baršunasti sloj, kasnije se širenjem razlaže na krpice, ispod ovoja je prvo bijel, zatim je svijetlo do tamno sivo-smeđ, na kraju je žućkasto-ljubičasto-siv do crn, površina je ispod ovoja često prekrivena vrlo tankim želatinoznim slojem, prozirno crtast. Stručak: 2-12 cm visok i 5-6 mm debeo, valjkast, gomoljasto je zadebljan na bazi, bijel, slabo je vlaknast, sa žuto-smeđim kapljicama kada je svjež, nakon što se odvoji od ruba klobuka od gomoljaste baze, zaostane mali, volvoliki rub, sa fino crtastim otiskom listića; sklerocij je crn ili tamnosmeđ, pomalo je nepravilan, može biti kuglast, promjera oko 1 cm ili prstast, do 3.5 x 1 cm. Listići: Vrlo su gusti, široki do 3.5 mm, u ranoj su mladosti bijeli, zatim su sivi do tamnosivi s bijelom oštricom, kasnije su crni. Spore: Eliptične do valjkaste, s prednje su strane zaobljeno, višekutno jajolike, sa oko 2.5 µm širokim kličnim otvorm na sredini, koji je jedva uočljiv, 13.3-17.5 x 10.3-12.3 (f) x 9-10.5 µm, Q = 1.25-1.45, Qav = 1.35, bazidije su 4-sporne, 22-40 x 12-17 µm, cheilocistide su eliptične ili jajolike, duguljaste ili u obliku boce, 60-100 x 30-40 µm, pleurocistide su valjkaste, u obliku boce, duguljaste ili eliptične, 80-160 x 25-45 µm; otrusina je crna. Meso: Tanko, lomljivo, bjelkasto, u starosti postaje crno i rastopi se; miris i okus nisu izraženi. Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno, kao saprofit na sklerocijima u kravljem izmetu. Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Srodne vrste s velikim sporama su šarena gnojištarka (Coprinopsis picacea) i Stanglova gnojištarka (Coprinopsis stangliana), ali one nikada ne rastu na izmetu i imaju eliptične spore. Želatinozni sloj između površine klobuka i ovoja nije uvijek prisutan, samo u vlažnim uvjetima, a ako je prisutan, može se naći i na osušenim uzorcima.
Prirodoslovni muzej - Split
