Coprinellus bipellis - created on February 2017 in monte arci, Italy by Davide Puddu

PJEGAVA GNOJIŠTARKA

Coprinellus bipellis (Romagn.) P.Roux, Guy García & Borgarino

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Psathyrellaceae > Rod: Coprinellus > Vrsta: Coprinellus bipellis (Romagn.) P.Roux, Guy García & Borgarino (GBIF ID 2534563)

Etimologija: bi (lat.) = dva, dvostruk + pellis (lat.) = koža, opna. Po ostacima ovoja na klobuku.

Klobuk: 1-7 cm širok, prvo je kuglast, zatim je jajolik ili eliptičan, kasnije je stožast ili konveksan, sredina je žuta, svijetlooker ili hrđastosmeđa, svjetliji je prema rubu, brazdasto-narebran, prekriven je slojem baršunastog, bjelkastog ovoja, koji se razlaže na ljuske, kao kod pupavki (Amanita), koje postaju krem, oker ili nešto tamnije smeđe na sredini.

Stručak: 3-8 cm visok i 2-7 mm, valjkast, bijel, baza je izraženo batinasto zadebljana, ponekad je obrubljena poput volve, na osnovi je dosta uočljiva hrđastosmeđa, baršunasta, micelijska dekoracija (ozonij).

Listići: Široki su 3-10 mm, slobodni, prvo su bijeli, zatim su sivo-smeđi do crni.

Spore: Jajolike do eliptične, klični otvor je ekscentričan, širok oko 1.3 µm, 7-9.5 x 4.5-6 µm, bazidije su 4-sporne, 18-34 x 8-9 µm, cheilocistide su gotovo kuglaste, eliptične ili široko jajolike, 30-100 x 30-60 µm, pleurocistide su gotovo kuglaste, eliptične, široko jajolike ili gotovo valjkaste, 50-120 x 30-65 µm, caulocistidije su u obliku boce, 35-100 x 10-28 x 7-12 µm; otrusina je crna.

Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, bijelo, ubrzo postaje crno; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili busenasto, kao saprofit oko drveća ili na krupnijim drvnim ostacima (trupci, grane) raznog crnogoričnog drveća, često na opožarenom drvu.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Veličina spora je tipična za žućkastu gnojištarku (Coprinellus xanthothrix), koja je također često u mladosti u potpunosti prekrivena vrlo debelim ovojem, ali je manja i uglavnom raste na otpalim granama raznog bjelogoričnog drveća.