
CRNA TRUBAČA
Craterellus cornucopioides (L.) Pers.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Cantharellales >
Porodica: Hydnaceae >
Rod: Craterellus >
Vrsta: Craterellus cornucopioides (L.) Pers. (GBIF ID 2554662)
Infragenerička taksonomija: podrod Craterellus
Etimologija: cornucopia (lat.) = rog obilja. Po rastu u množini.
Engleski naziv: Horn of Plenty
Plodno tijelo: 3-8 cm široko i 3-13 cm visoko, klobuk postepeno prelazi u stručak, tako da se ne može razlučiti gdje jedan završava, a gdje drugi počinje, tanko, tankomesnato, lijevkasto je poput trube, jako je udubljeno, rupa na sredini doseže gotovo do baze stručka, pri dnu je tanko i lagano se proširuje do ruba, unutarnja je površina čađavosiva, crno-smeđa, crno-siva do smeđa, rijetko je žuto-smeđa, ljuskava, rub je vijugav, nepravilan, naboran, tanak i elastičan, čini ga jedan korasti sloj.
Himenij: Sitno je uzdužno-izbrazdan ili potpuno gladak, pepeljastosiv ili sivo-plavkast.
Mikroskopija: Spore su eliptične, glatke, prozirne, 9-16 x 5.5-9.2 µm, bazidije su 2-sporne (cromushrooms: spore su (10.1) 10.3 - 12.2 (13.4) × (5.8) 6.5 - 7.9 (8.2) µm, Q = (1.4) 1.5 - 1.7 (1.8), N = 60, Me = 11.3 × 7.2 µm, Qe = 1.6); otrusina je bijela.
Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, žilavo, elastično, žuto-smeđe, crno-smeđe, sivo-smeđe ili crno-sivo; miris je vrlo ugodan na voće i aromatičan, pomalo slatkast, a okus je blag.
Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, od rujna do studenog, skupno, a ponekad u množini ili busenasto, u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće bukvom ili smrekom, na glinenastom i vapnenastom tlu.
Doba rasta: 9, 10, 11
Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete, bez obzira na ime koja ne zvuči baš najbolje. Dobra je i ukusna vrsta, a posebno je pogodna za sušenje. Kada se osuši i samelje u prah, aroma joj ne zaostaje za smrčcima. U Francuskoj, Italiji i Švicarskoj je zovu tartufom siromaha. Iako ne može zamijeniti tartufe, njezin miris i okus su opojni i nezamjenjivi. U tom se obliku koristi kao začin za juhe, variva i umake. Iako trubače nisu čvrste kao lisičice, okus im je mnogo intenzivniji.
Ljekovitost: Znanstvene su studije pokazale da crna trubača sadrži bioaktivne tvari koje imaju svojstvo jačanja imuniteta (National Library of Medicine. 2024. Extraction and immunomodulatory activity of the polysaccharide obtained from Craterellus cornucopioides).
Napomena: Okus mesa joj je sličan kao kod bjelkaste lisičice (Cantharellus cibarius) kojoj meso nije tako tanko i elastično, a i potpuno je drugačije boje. Često raste zajedno s pepeljastom lisičicom (Cantharellus cinereus), koja ima jasne nabore. Žućkasta forma izdvojena je kao Craterellus konradii. Karakterističnog je izgleda, boje i površine himenijalnog dijela pa nema nikakve opasnosti od zamjene s nekim nevaljalim gljivama.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 997. Crna trubača (Craterellus cornucopioides (L. ex Fr.) Pers.)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Prirodoslovni muzej - Split