Ukupno vrsta gljiva: 2801

Rod: Favolaschia (Pat.) Pat., 1892

Više takse:

Carstvo: Fungi

Koljeno: Basidiomycota

Razred: Agaricomycetes

Red: Agaricales

Porodica: Mycenaceae

Izravno podređene niže takse: prikaži

Favolaschia calocera

Nejestiva gljiva

LIJEPOROGA SAĆARICA

Favolaschia calocera R.Heim

Etimologija: kalos (gr.) = lijep, krasan + keras (gr.) = rog. Po dekoraciji na stručku.

Engleski naziv: Orange Ping-Pong Bat

Klobuk: 5-20 mm širok, u početku je konveksan, kasnije se spljošti, tipično je režnjast s obje strane stručka stvarajući bubrežasti oblik, površina je glatka, bez sjaja, suha, s blagim je izbočinama koje su otisci himenijalnih alveola zbog čega izgleda mrežasto, žut do žuto-narančast, kada je suh ponekad je slabo pahuljast, narančasto-smeđ ili narančast, rub je tanak i valovit.

Stručak: 5-26 mm visok i 0.8-2.5 mm debeo, lateralan ili ekscentričan, valjkast, sužava se prema bazi, ponekad je slabo pahuljast kada je suh, boje je klobuka.

Rupice/cjevčice: Široke, prema rubu su višekutne i šire, uz stručak su eliptične, ukupno ih ima 46-175, prirasle, žute do žuto-narančaste.

Mikroskopija: Široko su jajolike do eliptične, glatke, prozirne, 8.3-11.5 x 5.4-8.1 µm, Q = 1.3-1.8, Me = 10 x 6.6 µm, Qe = 1.5, bazidije su uglavnom 4-sporne, rjeđe su 2-sporne, batinaste, bez bazalne kopče, 35- 47 x 7.5- 9.2 µm, gloeocistide su s debelim stijenkama, sa žućkastim uljnim sadržajem, 43-67 x 7.2-11.5 µm, cheilocistide su valjkaste do batinaste, s gustim bodljama na gornjem dijelu, 28-69 x 7.4-13.4 µm; pleurocistide nisu uočene, pileipelis se sastoji od složene, želatinozne strukture, kožica stručka se sastoji od paralelnih hifa i valjkastih caulocistida, bez steznih kopči u svim strukturama; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, žuto do žuto-narančasto; miris je slab, malo kiselkast, a okus je blago trpak.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grančice, grane, trupci) raznog bjelogoričnog drveća, obično hrasta, lijeske, običnog bagrema (Robinia pseudoacacia) ili bazge. Slike je snimio Safet Omerović - Basso, 2.11.2025., na lokalitetu Šišan kod Pule, na otpalim granama hrasta crnike (Quercus ilex). Vjerojatno se radi o prvom nalazu u Hrvatskoj. 

Doba rasta: 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Prepoznatljiva je vrsta po svojim makroskopskim karakteristikama i lako se potvrđuje mikroskopskom analizom. Podrijetlom je vjerojatno s Madagaskara, južne Kine i Tajlanda, a proširila se svijetom preko organske tvari u ukrasnim biljkama. U Europi je prvo zabilježena u Španjolskoj sjeverozapadnoj regiji Asturias, 2009.  godine. Ova je vrsta izvorno opisana na Madagaskaru i predstavlja kompleks vrsta. U kompleksu prepoznajemo šest vrsta: Favolaschia calocera sensu stricto, tri nove vrste iz Kine, Favolaschia brevibasidiata, Favolaschia brevistipitata, Favolaschia longistipitata, jednu novu vrstu iz Azije, Favolaschia minutissima i varijetet podignut na razinu vrste Favolaschia claudopus iz Oceanije, Azije i Afrike. Sve vrste unutar kompleksa opisane vrste razlikuju se od ostalih vrsta u rodu po jarko narančastim ili žutim plodnim tijelima s izraženo lateralnim stručkom i brojnim gloecistidama i cheilocistidama.

Favolaschia claudopus

Favolaschia claudopus - created on January 2026 in Provincia di Varese, Italy by Mirko Tomasi

InfoCC-BY-NC

Nejestiva gljiva

ŠEPAVA SAĆARICA

Favolaschia claudopus (Singer) Q.Y.Zhang & Y.C.Dai

Etimologija: claudus (lat.) = hrom, šepav, onaj koji šepa + pes, pedis (lat.) = noga. Po izgledu stručka.

Klobuk: 5-14 mm širok i 3-10 mm visok, školjkast ili bubrežast, limunastožut kada je svjež, postaje zagasito žut kada se osuši, površina je blago valovita i s mrežastim uzorkom koji odgovara porama ispod, ponekad je slabo pahuljast kada se osuši.

Stručak: 3-10 mm visok, dobro je izražen, lateralan ili ekscentričan, ravan, valjkast ili se malo sužava prema nešto široj bazi, vrlo je fino pahuljast (koristiti ručno povećalo), žute je boje klobuka.

Rupice/cjevčice: Žute su boje su površine klobuka, 30-170 rupica po plodnom tijelu, rupice su široke, promjera 0.5-2.5 mm, 5-6-kutne, ponekad su nepravilno izdužene, veće su na sredini, a manje blizu ruba, rubne su rupice često nepotpune, rubovi rupica su pahuljasti kada se osuše.

Mikroskopija: Eliptične do jajolike, rijetko su duguljaste, prozirne, glatke, tankih stijenki, neke su s uljnim kapljama, 8-15.5 x 6-9 µm, Q = 2.09–2.14, N = 60, bazidije su valjkaste ili batinaste, neke su s uljnim kapljama, 2-4-sporne, 25-49 x 6-11 µm, sterigme su duge 6-9 µm; bazidiole su po obliku slične bazidijama, ali nešto manje, gloeocistide su prisutne na rubovima rupica, u himeniju i pileipelisu, malo debljih stijenki, glatke, s gustim i žuto-narančastim sadržajem, one u himeniju su eliptične ili batinaste, 35-50 x 10-14 µm, one na rubovima rupica su uglavnom iste veličine kao i one u pileipelisu, batinaste, gotovo kuglaste do duguljaste, 17-52 x 8-26 µm, acantocistide na rubovima rupica i u pileipelisu su blago zadebljanih stijenki, s gustim i žuto-narančastim sadržajem, batinaste, gotovo batinaste sa suženjem, ponekad su nepravilno izdužene, 15-47 x 6-12 µm. Tramalne hife su djelomično razgranate, prozirne, tankih stijenki, neke su blago napuhane, promjera 2-8 µm, pileipelis se sastoji od sloja acantocistida i gloeocistida, hife u stručku su blago zadebljanih stijenki, neke su blago zadbljane, promjera 2-6 µm, kopče su odsutne; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, želatinozno, žuto do žuto-narančasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine, skupno, u bjelogoričnim šumama kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (trupci, grane) raznog bjelogoričnog drveća, obično hrasta crnike (Quercus ilex).

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Prepoznatljiva je vrsta po svojim makroskopskim karakteristikama i lako se potvrđuje mikroskopskom analizom. Podrijetlom je vjerojatno s Madagaskara, južne Kine i Tajlanda, a proširila se svijetom preko organske tvari u ukrasnim biljkama. Ova je vrsta izvorno opisana u Australiji, epitip je rastao na oborenom trupcu eukaliptusa i predstavlja kompleks vrsta. U kompleksu prepoznajemo šest vrsta: ljeponogu saćaricu (Favolaschia calocera sensu stricto), tri nove vrste iz Kine, Favolaschia brevibasidiata, Favolaschia brevistipitata, Favolaschia longistipitata, jednu novu vrstu iz Azije, Favolaschia minutissima i lijeponoga saćarica. Sve vrste unutar kompleksa opisane vrste razlikuju se od ostalih vrsta u rodu po jarko narančastim ili žutim plodnim tijelima s izraženo lateralnim stručkom i brojnim gloecistidama i cheilocistidama. Od vrsta Favolaschia brevibasidiataFavolaschia brevistipitataFavolaschia longistipitata i Favolaschia minutissima se razlikuje po širim rupicama, a od lijeponoge saćarice po boji.

Laccaria laccata

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži