Mycena
Coprinopsis gonophylla

Coprinopsis gonophylla - created on August 2019 in Klinten, Denmark by Rasmus Riis-Hansen

InfoCC-BY-NC

Nejestiva gljiva

LISTIĆAVA GNOJIŠTARKA

Coprinopsis gonophylla (Quél.) Redhead, Vilgalys & Moncalvo

Etimologija: gonos (gr.) = sjemenka, reproduktivni organ + phyllon (gr.) = list, listić. Po imenu.

Engleski naziv: Subglobose Inkcap

Klobuk: 0.4-3 cm širok, isprva je kuglast ili ponekad eliptičan, jajolik ili stožast i visok 0.3-1.2 cm, zatim je polukuglast ili tupo stožast, na kraju konveksan, bijel, u mladosti je čitav prekriven bijelim ovojem, zatim se oko sredine razlaže u pahuljaste ljuske, kasnije postaje djelomično smećkast, prozirno narebran.

Stručak: 3-6 cm visok i 1-4 mm debeo, valjkast, batinasto je zadebljan na bazi i debeo do 5 mm, gladak, šupalj, ukorijenjen, vrlo lomljiv, bjelkast, pahuljast, s bijelim micelijem na bazi.

Listići: Gusti, 32-38 ih dopire do stručka, slobodni, prvo su bijeli, zatim su sivo-smeđi, na kraju su crnkasti, na kraju se rastope.

Mikroskopija: Bazidiospore su kratko jajolike ili kuglaste, s 1.3-1.5 µm širokim kličnim otvorom na sredini, 6.2-8.7 x 5.3-8.2 (f) x 4.8-6.5 µm, Q = 1–1.35, Qav = 1.05-1.25, bazidije su 4-sporne, 12-34 x 7-9 µm, cheilocistide su valjkaste, duguljaste, široko eliptične, vretenaste ili u obliku boce, 40-85 x 25-45 µm, pleurocistide su valjkaste, duguljaste, a zatim često stožaste prema vrhu ili vretenaste, 50-120 x 20-40 µm; otrusina je tamnosmeđa do crno-smeđa.

Meso: Tanko, lomljivo, bjelkasto, u stručku je sivo, u starosti postaje crno i rastopi se; miris je neugodan na smolu, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili po nekoliko primjeraka zajedno, kao saprotrof često na opožarenim terenima, te na golom, često glinenastom tlu.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Prepoznatljiva je po prilično čvrstim, obično polukuglastim plodnim tijelima koji često rastu na opožarenim terenima i kratkim, gotovo kuglastim sporama sa kličnim otvorom na sredini. Veličina spora donekle je slična onoj kod pjegavosporne gnojištarke (Coprinopsis spilospora), koja ima duge dlačice debelih stijenki između elemenata ovoja.

DNA sekvenca: prikaži