Mycena
Pterula multifida

Nejestiva gljiva

ZBIJENA VLASULJA

Pterula multifida (Chevall.) Fr.

Etimologija: multifidus (lat.) = podijeljen na nekoliko dijelova. Po razgranatom izgledu.

Plodno tijelo: 3-6 cm visoko i 2-5 cm široko, u grozdovima je 2-25 cm široko, od zajedničke baze ili stručka prema gore se jako razgranava i završava s oštrim vršcima, baza je crvenkasto-smeđa, tamnosmeđa ili crno-smeđa, grane su končaste, jako isprepletene i elastične, najprije su bjelkaste, u starosti su žućkaste, crveno-smeđe, svijetlosmeđe, tamnosmeđe do ljubičasto-smeđe, vršci su šiljasti.

Mikroskopija: Bazidiospore su eliptične, glatke, prozirne, neamiloidne, 6-7.2 x 2.9-4 µm; otrusina je bjelkasta.

Meso: Tanko, gotovo i ne postoji, hrskavičavo, žilavo, elastično, žućkasto do žuto-smeđe; jako i neugodno miriše na dezinfekcijska sredstva, jod ili tintu, a okus nije izražen.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u crnogoričnim šuma, kao saprotrof sitnijih i krupnijih drvnih ostataka ili na sloju lišća. Primjerak na slici snimljen je na cretu Dubravica u Hrvatskom zagorju.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Po karakterističnim tankim grančicama je pravi kuriozitet u porodici capica. Kada raste masovno, od siline nabijenih i razgranatih plodnih tijela podsjeća na bijeli tepih. Iz jednog stručka nastaje doslovno cijela krošnja, poput gusto razgranatog drveta. Tipična je po jakom i neugodnom mirisu po čemu se teško može zamijeniti s drugim vrstama.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1515. Zbijena vlasulja (Pterula multifida Fr.; Fr.)