|
Trichaptum fuscoviolaceum - created in Finland by Allar Antson |
![]() |
![]() |
|

TAMNOLJUBIČASTA RAZNOCIJEVKA
Trichaptum fuscoviolaceum (Ehrenb.) Ryvarden
Etimologija: fuscus (lat.) = taman, tmuran, mračan, mrk, zagasit + violaceus (lat.) = ljubičasto. Po boji.
Plodno tijelo: 3-25 cm široko, razrašteno, poluklobučasto, kao izliveno ili klobučasto, pojedinačno ili lateralno spojeno s drugim plodnim tijelima, klobuci su 1-4 cm široki, do 3.5 cm promjera od supstrata i 1-3 mm debeli, bjelkasti, sivkasti, sivi, svijetlosmeđi, ljubičasti ili ljubičasto-smeđi, baršunasti, pojasasti, skoro uvijek su prekriveni zelenim algama, u mladosti je prema rubu ljubičast s bijelim rubom, rub je tanak, himenijalni je sloj ježast, rascijepljen i s lažnim listićima nastalim od izravnatih šiljaka dužine 1-5 mm.
Letvice/listići: Poprečno su spojeni, porozni, saćasti, oštrica je nazubljena, bijelo-ružičasti, crveno-smeđi ili ružičasto-ljubičasti, prema rubu su svjetlijeg tona.
Mikroskopija: Bazidiospore su valjkaste, glatke, prozirne, 6.5-9 x 2.5-3.5 µm; otrusina je bijela.
Meso: Tanko, u početku je mekano, kasnije je kožasto, žilavo i drvenasto, bjelkasto; miris i okus nisu izraženi.
Stanište: Raste tijekom godine kao saprotrof krupnih drvnih ostataka (trupci) raznog crnogoričnog drveća, uglavnom smreke ili bora, te kao parazit na živom drveću; izaziva bijelu trulež drva.
Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12
Status jestivosti: NEJESTIVA - Vjerojatno je jestiva vrsta, ali se smatra nejestivom zbog drvenaste konzistencije mesa.
Napomena: Vrlo je slična vrsta ljubičastokožasta raznocijevka (Trichaptum abietinum), koja dosta rasprostranjena, te s istim mikroskopskim karakteristikama.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1237. Tamnoljubičasta raznocijevka (Trichaptum fuscoviolaceum (Ehrenb.: Fr.) Ryv.)

