Ukupno vrsta gljiva: 1905
Pogonoloma macrorhizum

pogonoloma-macrorhizum pogonoloma-macrorhizum pogonoloma-macrorhizum

Nejestiva gljiva

KORJENASTA DEBELJAČA

Pogonoloma macrorhizum (Quél.) Dima & P.-A.Moreau

Etimologija: makros (gr.) = velik, dug + rhizum (gr.) = korijen. Po izgledu stručka.

Taksonomija: Fungi / Basidiomycota / Agaricomycetes / Agaricales / Pseudoclitocybaceae / Pogonoloma

Klobuk: 5-20 cm širok, polukuglast do konveksan, kasnije se izravna, gladak, kožica se teško guli; bjelkast, oker, na sredini je tamniji, prema rubu je smećkast i svijetlo oker, ponekad je mjestimice s čehastim mrljama, rub je dosta podvijen, maljav, vlaknast.

Stručak: 10-16 cm visok i 2-6 cm debeo, krupan, zdepast, na bazi je trbušasto zadebljan i skoro korjenast, pun, bjelkast, oker, smećkast, pri dnu je čehast.

Listići: Prirasli ili se malo spuštaju po stručku, debeli, bjelkasti, zatim su krem-žućkasti, na kraju potamnu, oštrica je blago nazubljena.

Spore: Jajolike, sa granuliranim sadržajem, slabo su amiloidne, (5.1) 5.5 - 6.5 (7.4) x (3.7) 3.8 - 4.6 (5.3) µm, Q = (1.2) 1.3 - 1.5 (1.6), Me = 5.9 x 4.2 µm, Qe = 1.4; otrusina je kremasta.

Meso: Čvrsto, debelo, u stručku je vlaknasto, bijelo, pri dnu stručka polako posivi; prvo miriše na travu ili kukuruznu svilu ili kosu, zatim neugodno na trulu ribu, okus je malo gorkast.

Stanište: Raste u kasno proljeće, ljeto, u grozdovima, po više međusobno sraštenih stručaka koji nastaju iz kuglaste micelijske mase koja podsjeća na sklerocij, u bjelogoričnim šumama u simbiozi s bjelogoričnim drvećem, najčešće hrastom ili bukvom, voli toplija staništa, na mediteranskom području. Primjerke na slici snimila je Tihana Prcić.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Smatra se nejestivom vrstom.

Napomena: Dosta je velikih dimenzija, a raste po više primjeraka zajedno iz zajedničkog sklerocija.

Referentni izvori: 

  1. Pogonoloma macrorhizum (Quél.) Dima & P.-A.Moreau. 2024. https://www.gbif.org/species/10753039

IDI NA VRH