Ukupno vrsta gljiva: 2668
Inocybe sambucina

Inocybe sambucina - created in Finland by Tapio Kekki

Info
CC-BY-NC

Smrtno otrovna gljiva

BAZGOVA CJEPAČA

Inocybe sambucina (Fr.) Quél.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Inocybaceae > Rod: Inocybe > Vrsta: Inocybe sambucina (Fr.) Quél. (GBIF ID 8919824)

Etimologija: Sambucus (lat.) = bazga. Po boji klobuka koja je slična boji cvijeta bazge.

Klobuk: 2.5-4.5 cm širok, isprva je stožasto-konveksan, kasnije je konveksan do izravnat, bez ili sa širokom, niskom grbicom na sredini, površina je glatka, vlaknasto-dlakava na sredini, prema rubu je radijalno vlaknasta, vlakna se razdvajaju ili ne, na rubu je nejasno brazdasta ili ne, ostaci ovoja su prisutni na sredini, ali prilično nejasno, gotovo je bjelkast do svijetlooker.

Stručak: 3.5-8 cm visok i 5-8 mm debeo, čvrst, valjkast, često je polugomoljasto zadebljan na bazi i širok do 10 mm, gomolj nije obrubljen, pahuljast do polovice dužine, a često i čitav (koristiti ručno povećalo), bjelkast ili sa svijetlokrem nijansom.

Listići: Dosta su gusti, 60-80 ih dopire do stručka, široki su 3-4 mm, nisu trbušasti, usko su prirasli sa zupcem, izraženo su svijetli, žućkasti do žućkasto-smeđi, oštrica je sitno nazubljena, boje lica ili bjelkasta.

Spore: Eliptične, malo su nepravilne, gotovo su stožaste na jednom kraju, glatke, 7.5-10.5 x 3.5-5 µm, Q = 1.8-2.6), bazidije su 4-sporne, 22-28 x 7-9 um, pleurocistide su 40-74 x 14-26 µm, valjkasto-batinaste, batinaste, široko vretenaste, ponekad čak i gotovo trbušaste, bezbojnih i debelih stijenki, debljine do 3 µm, vršno su bez ili s vrlo malo kristala, prilično su brojne, cheilocistide su slične pleurocistidama, nisu brojne, paracistide su široko batinaste, tankih stijenki, bezbojne, caulocistide se spuštaju preko polovice stručka, na gornjem su dijelu slične cheilocistidama i pomiješane s cauloparacistidama, ispod se pretvaraju u jasno izražene, ali pomalo nepravilne caulocistoidne hife bez cauloparacistida na donjoj polovici, a ponekad dosežu i bazu; otrusina je smeđa do hrđastosmeđa.

Meso: Čvrsto, vlaknasto, bjelkasto do svijetlokrem; miris nije izražen ili je blago neugodan, a okus nije izražen.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do studenog, u šumama i parkovima, u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, obično smrekom, borom, hrastom ili bukvom, na tlu siromašnom hranjivim tvarima, na kiselom i pjeskovitom tlu.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: SMRTNO OTROVNA - Smatra se smrtno otrovnom vrstom.

Napomena: Od sličnih se vrsta izdvaja po svojoj robusnosti. Slična je vlaknata cjepača (Inocybe fibrosa) koja se razlikuje po listićima koji teže da posive i po malo obojenom stručku, a spore joj također nisu glatke.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 391. Bazgova cjepača (Inocybe sambucina (Fr.) Quél.); Kuyper, W. Thomas. 1986. A Revision of the Genus Inocybe in Europe. Rijksherbarium. Leiden. - 68. Inocybe sambucina (Fr.: Fr.) Quél.

Inocybe sambucina

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži