Ukupno vrsta gljiva: 2179
Morchella esculenta

morchella-esculenta1morchella-esculenta2morchella-esculenta3
morchella-esculenta4morchella-esculenta5morchella-esculenta6

Jestiva gljiva     Ljekovite vrste     Na listi za determinatore

PRAVI SMRČAK

Morchella esculenta (L.) Pers.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Ascomycota > Razred: Pezizomycetes > Red: Pezizales > Porodica: Morchellaceae > Rod: Morchella > Vrsta: Morchella esculenta (L.) Pers. (GBIF ID 2594602)

Engleski naziv: Morel

Klobuk: 3-7 (9) cm širok i 5-12 (16) cm visok, vrlo je nepravilnog oblika, okruglast, jajolik je ili tupo-stožast, krajnjim je donjim dijelom, odnosno kolutastim ovratnikom, prirastao za stručak, nadolje se spuštaju relativno paralelna rebra koja izgledom podsjećaju na pčelinje saće, s dubokim i nepravilnim ulegnućima, šupalj; žuto-smeđ, žuto-siv, žuto-zelenkast, oker-smeđ ili svijetlosmeđ, rijetko je tamnosmeđ, vrhovi su rebara uvijek tamniji.

Stručak: 2-4 (6) cm visok i 1-1.5 (2) cm debeo, valjkast, malo je širi prema dnu, uočljivo je nepravilno naboran, šupalj, vrlo je elastičan; bjelkast, kasnije je blijedožućkast ili žućkasto-smećkast.

Spore: Eliptične, glatke, s tankim stijenkama, bezbojne, (14-)14.8-20(-20.8) x (8.8-)8-10(-10.2) µm, Q=1.5-2.15, N=30, Me=17.03 x 9.49 µm, Qav=1.79; otrusina je svijetlokrem.

Meso: Bjelkasto ili svijetložuto, malo je hrskavičasto, voštano; miris je ugodan na gljive, a okus je blag.

Stanište: Raste u proljeće, u manjim skupinama, kao saprofit tla u vlažnim bjelogoričnim šumama, po rubovima šuma, šumskim livadama, parkovima, vrtovima i malču od kore, na pjeskovitom tlu uz obale rijeka, vrlo je vjeran lokacijama. Smatra se da smrčci iz vlažnih šuma imaju bolji okus od smrčaka na malču od kore. Primjerke na četvrtoj slici snimio je Neven Ferenčak.

Doba rasta: 4, 5

Status jestivosti: UVJETNO JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Sirov je otrovan jer sadrži hemolizine koji se uništavaju kuhanjem, a vodu od kuhanja treba odbaciti. Nedovoljno kuhani smrčci uzrokuju gastrointestinalne poremećaje. Kod pojedinaca se može javiti tzv. Morchella sindrom, a simptomi su osjećaj pijanstva, nemir, problemi s ravnotežom, vrtoglavica, drhtanje, poremećaji kretanja i nesvjestica. Svatko tko je ikada iskusio takve simptome trebao bi izbjegavati konzumaciju smrčaka.

Ljekovitost: Znanstvenim je istraživanjema utvrđeno da sadrži određene tvari sa antioksidativnim svojstvima (ResearchGate. 2024. Antioxidant activities, metal contents, total phenolics and flavonoids of seven Morchella species). Antioksidativna svojstva gljiva obično se povezuju sa fenolnim spojevima, kao što su peroksidaza ili polifenol oksidaza, koji su prisutni u visokim količinama u gljivama. Fenolni spojevi kao što su flavonoidi, fenolne kiseline i tanini se smatraju glavnim doprinositeljima antioksidativnog djelovanja. Ovi antioksidansi također djeluju protuupalno, antiarterosklerotski i antikancerogeno, a to se djelovanje može povezati s njihovim antioksidativnim djelovanjem.

Napomena: Od sličnih se vrsta razlikuje po stožastom obliku i po vrhovima rebara koji teže da pocrnu. Slični su rebrasti smrčak (Morchella costata) koji ima tamnija rebra i crvenkasti stručak, te visoki smrčak (Morchella elata) kojem klobuk izgleda samo kao produžetak stručka, nema ovratnika. Postoje mnogi varijeteti ove vrste, a moguća je zamjena i sa sličnim uvjetno jestivim običnim smrčkom (Morchella vulgaris) i debelonogim smrčkom (Morchella crassipes).

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1663. Pravi smrčak (Morchella esculenta Pers. ex St.Amans); 1664. Okrugli smrčak (Morchella esculenta var. rotunda Persoon); 1666. Bjelkastookrugli smrčak (Morchella esculenta var. rotunda f. alba); 1670. Stožasti smrčak (Morchella conica Fries ex Pearsoon); 1679. Razmaknuti smrčak (Morchella conica var. distans Fries); 1680. Pepeljasti smrčak (Morchella cinarescens nom. prov.); 1681. Crnosmeđi smrčak (Morchella esculenta var. umbrina (Boud.) Marchand)

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži