Ukupno vrsta gljiva: 2408
Coprinopsis strossmayeri

Coprinopsis strossmayeri - created on May 2021 in Prater, Wien, Austria by Christian Apschner

Info
CC-BY-NC

Nejestiva gljiva     Zaštićena gljiva     Nedovoljno poznata vrsta

SLAVONSKA GNOJIŠTARKA

Coprinopsis strossmayeri (Schulzer) Redhead, Vilgalys & Moncalvo

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Psathyrellaceae > Rod: Coprinopsis > Vrsta: Coprinopsis strossmayeri (Schulzer) Redhead, Vilgalys & Moncalvo (GBIF ID 5448853)

Engleski naziv: Trooping Inkcap

Klobuk: 2-6 cm širok, u mladosti eliptičan, jajolik do široko valjkast, zatim je tupo stožast ili zvonolik sa zaobljenom grbicom, u starosti se pretvara u crnu tekućinu, u mladosti je potpuno prekriven bijelim ovojem, kasnije se razlaže na sitne, bijele ili krem ljuskice, koje su na sredini žućkaste, osnova je sivkasta do okerasta, na sredini je okerasto-smeđa, prema rubu je svjetliji, krem, nije narebran.

Stručak: 4-12 cm visok i 4-10 mm debeo, valjkast, šupalj, bjelkast, na sredini je lagano žućkast, sa sitnim je vlaknastim ostacima ovoja, baza je ponekad malo proširena i sa narančasto-smeđim do tamnosmeđim rozomorfima, dužine 20-30 mm i debljine do 3 mm.

Listići: Vrlo su gusti, više od 60 ih dopire do stručka, slobodni, prvo su bijeli, zatim su sivo-smeđi do tamnosmeđi, na kraju su crni, u starosti se otapaju u crnu tekućinu.

Spore: Jajolike do eliptične, sa 1-1.3 µm širokim kličnim otvorom na sredini, 7-9 x 4.5-6 µm, Q = 1.35-1.7, Qav = 1.5-1.55, bazidije su 4-sporne, 13-32 x 6-9 µm, cheilocistide su uglavnom u obliku boce, često s prilično dugim vratom, eliptične ili vretenaste, 40-170 x 15-40 µm, pleurocistide su eliptične, duguljaste, u obliku boce ili ampule, 70-180 x 24-50 µm, elementi ovoja su tankih stijenki, razgranati, sa žućkastim sadržajem, 50-100 x 2-14 µm; otrusina je crna.

Meso: Bijelo, tanko, u starosti se rastopi u crnu tekućinu; miriše na gljive, rizomorfi na bazi stručka imaju jak miris na tartufe ili plijesan, a okus blag.

Stanište: Raste u proljeće i ljeto, od svibnja do srpnja, u bjelogoričnim šumama, parkovima i voćnjacima kao saprofit krupnijih i sitnih drvnih ostataka različitog bjelogoričnog drveća ili prividno na zemlji izmiješanom s drvnim ostacima. U Hrvatskoj je nađena u voćnjaku krušaka i jabuka, na samo jednom lokalitetu, u Vinkovcima.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8

Zaštita: ZAŠTIĆENA - NEDOVOLJNO POZNATA VRSTA

Status jestivosti: NEJESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog potencijalne ugroženosti. U kombinaciji s alkoholom je vjerojatno i otrovna.

Napomena: Slične su naborana gnojištarka (Coprinopsis atramentaria), koja ima manje izražene ostatke ovoja i veće dimenzije, te kućna gnojištarka (Coprinopsis domesticus), koja ima manje i obojenije ostatke ovoja.

Referentni izvori: Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Slavonska gnojištarka (Coprinus strossmayeri Schulzer)

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži