Ukupno vrsta gljiva: 2284
Cantharellus friesii

cantharellus-friesii1cantharellus-friesii2cantharellus-friesii3

Jestiva gljiva     Zaštićena gljiva     Osjetljive vrste

SITNA LISIČICA

Cantharellus friesii Quél.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Cantharellales > Porodica: Hydnaceae > Rod: Cantharellus > Vrsta: Cantharellus friesii Quél. (GBIF ID 8010163)

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast švedskog mikologa Friesa.

Engleski naziv: Orange Chanterelle

Klobuk: 1-7 (9) cm širok, mesnat, najprije polukuglast, zatim raširen i ulegnut poput lijevka; žuto-narančast do narančast; rub je jako vijugav i lagano račvast, malo dlakav.

Stručak: 1-5 cm visok i 0.4-1 cm debeo, visok, tvrd, ujednačene je debljine ili se prema bazi lagano sužava, najprije pun pa šupalj; žućkast do narančaste boje klobuka, na osnovi bjelkast.

Letvice: Rebrasti, račvasti i tanki žiličasti nabori se dugo spuštaju niz stručak; narančasto-crvenkasti s ružičastom nijansom ili žućkasti.

Spore: Eliptične, 8-10 x 5-7 µm; otrusina je svijetložuta.

Meso: Blijedožuto do svijetlonarančasto, tanko, mekano, kida se po dužini stručka poput pršuta; miris blag na marelice, okus je malo kiselkast.

Kemijske reakcije: Meso u stručku u dodiru s kalijevom lužinom postane narančasto-žuto.

Stanište: Raste od lipnja do studenog, u skupinama, u bjelogoričnim šumama, u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog drveća, najčešće s bukvom. U Hrvatskoj je poznata s petnaestak lokaliteta, u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i u Gorskom kotaru.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Zaštita: ZAŠTIĆENA - OSJETLJIVA VRSTA

Status jestivosti: JESTIVA - Prikupljanje je zabranjeno zbog ugroženosti.

Napomena: Paziti da se ne zamijeni s lažnom lisičicom (Hygrophoropsis aurantiaca) koja raste uz trule panjeve crnogoričnog i bjelogoričnog drveća, te ima lagano pahuljasti klobuk. Može se zamijeniti i s bjelkastom lisičicom (Cantharellus cibarius), koja je slična po izgledu i boji. Čitava je izraženije narančaste boje, manjih dimenzija, a raste najčešće ispod bjelogoričnog drveća.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 987. Friesova lisičica (Cantharellus friesii Quélet); Tkalčec, Zdenko, Mešić, Armin, Matočec, Neven, Kušan, Ivana. 2008. Crvena knjiga gljiva Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode. Zagreb. – Sitna lisičica (Cantharellus friesii Quél.)

IDI NA VRH

Izravno podređene niže takse: prikaži