|
SITNOŠILJASTA ŠLJEMOVKA
Mycena tenuispinosa J.Favre
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Mycenaceae >
Rod: Mycena >
Vrsta: Mycena tenuispinosa J.Favre (GBIF ID 5447740)
Etimologija: tenuis (lat.) = tanak, nježan, vitak + spinosus (lat.) = bodljikav, s bodljama. Po dekoraciji. Klobuk: 0.5-4 mm širok, polukuglast, stožast do konveksan, površina je prekrivena sa odvojivom želatinoznom ovojnicom i bijelim do sivkastim, oštrim dlačicama ili bodljama vidljivim samo uz pomoć povećala, prozirno crtast, u mladosti je tamnosiv, zatim je sivkast do bijel, nešto je tamniji u sredini. Stručak: 1-3 cm visok i 0.3-1 mm debeo, končast, valjkast, jednak ili lagano zadebljan na donjem dijelu, zakrivljen, sjajan, maljav, vodenasto bijel do sivkast, izrasta iz natečenog, dlakavog, bijelog bazalnog diska širine 0.3-1 mm. Listići: Rijetki, usko su prirasli, slobodni ili tvore lažni ovratnik, bijeli do sivkasti, oštrica je iste boje. Spore: Eliptične, slabo amiloidne, glatke, 8-10 x 4-6 µm, Q = 1.6-2.2, Qav = 2, cheilocistide su široko batinaste do jajolike, 10-23 x 6-15 µm, prekrivene su relativno rijetkim, uskih, valjkastim izraslinama 2-8 x 0.5-1 µm; otrusina je bijela. Meso: Vrlo je tanko, gotovo da i ne postoji, vodenasto bijelo; miris nije izražen ili je vrlo slab na klor, a okus nije izražen. Stanište: Raste u ljeto i jesen, kao saprofit na krupnijim drvnim ostacima raznog bjelogoričnog drveća, najčešće na kori johe, lijeske, vrbe, hrasta i kestena, ali se pronađe i na crnogoričnom drveću, obično arišu. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Od sličnih se vrsta razlikuje po cheilocistidama i hifama na površini klobuka.
Prirodoslovni muzej - Split
