Mycena concolor - created on November 2014 in Gribskov, Enghavehus, Denmark by Thomas Kehlet

JEDNOBOJNA ŠLJEMOVKA

Mycena concolor (J.E.Lange) Kühner

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Mycenaceae > Rod: Mycena > Vrsta: Mycena concolor (J.E.Lange) Kühner (GBIF ID 5447663)

Etimologija: con- (lat.) = zajedno + color (lat.) = boja. Po jednobojnom klobuku.

Engleski naziv: Bog Bonnet

Klobuk: 0.7-1.2 cm širok, široko je stožast do konveksan, kasnije se izravna i ponekad tupo ispupči na sredini, prozirno crtast, pahuljast, tamno sivo-smeđ, sredina je po vlažnom vremenu često sivo-crna, vodenast, po suhom vremenu blijedi do sivkaste boje, rub je bjelkast.

Stručak: 2.5-6.5 cm visok i 1-2 mm debeo, valjkast, šupalj, na gornjem je dijelu fino pahuljast, donji je dio gol, bjelkasto-sivkast do sivo-smeđ, baza je prekrivena s brojnim, dugim, bjelkastim vlakancima.

Listići: Rijetki, 15-20 ih dopire do stručka, široko su prirasli, kratko se spuštaju po stručku sa zupcem, prilično su debeli, tamno sivo-smeđi, kasnije izblijede, oštrica je sivkasta do bjelkasta.

Spore: Izduženo eliptične, gotovo valjkaste, glatke, amiloidne, 8-10.7 x 4-5.2 µm, Q = 1.6-2.2, Qav = 1.8, bazidije su 4-sporne, cheilocistide su batinaste do valjkaste, 15-45 x 8-17 µm, na vrhu su prekrivene s manje ili više neravnomjerno raspoređenih, zakrivljenih izraslina, 2-10.5 x 1-3.5 µm; otrusina je bijela.

Meso: Vrlo je tanko, vodenasto, sivo-smeđe; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u ljeto i jesen kao saprofit po močvarama i tresetištima, obično raste na tresetnoj mahovini (Sphagnum), ali se ponekad pronađe i na drugim staništima.

Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Slične su sivkasta šljemovka (Mycena cinerella), koja raste u šumama, ima svjetliji klobuk, meso joj karakteristično miriše na brašno i ima nešto drugačije cheilocistide, te oslikana šljemovka (Mycena pseudopicta), koja raste na potpuno drugačijem, vrlo suhom, često kamenitom staništu, bazidije su uglavnom 2-sporne, a cheilocistidije na vrhu uglavnom imaju vrlo grube izrasline.