|
TAMNOISPUPČENA ŠLJEMOVKA
Phloeomana atropapillata (Kühner & Maire) Aronsen & Laessøe
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Porotheleaceae >
Rod: Phloeomana >
Vrsta: Phloeomana atropapillata (Kühner & Maire) Aronsen & Laessøe (GBIF ID 11544026)
Etimologija: atro- (lat.) = tamno, crno + papillata (lat.) = bradavičava, s ispupčenjima. Po tamnoj boji ispupčenja na sredini klobuka. Klobuk: 0.5-1.8 cm širok, isprva je stožast, zatim je konveksan, na kraju je istaknut i sa grbicom na sredini, donekle je sjajan, prozirno crtast, po vlažnom je vremenu tamno sivo-smeđ i lagano mazav, rub je ponekad bljeđi, po suhom je vremenu sivo-smeđ, na sredini je crn i gol, vodenast, rub je u starosti ponekad iskrzan. Stručak: 2-5 cm visok i 1-3 mm debeo, hrskavičav, valjkast, do 4 cm ukorijenjen, ponekad je stisnut, sitno pahuljast do gol, sjajan, bjelkast do sivo-oker, prema dnu je tamnosiv ili smećkast, baza je prekrivena gustim, dugim, bijelim vlakancima. Listići: 15-28 ih dopire do stručka, široko su prirasli, ne spuštaju se po stručku, bjelkasti do sivkasti, oštrica je iste boje. Spore: Eliptične do bademaste, glatke, neamiloidne, kod 4-spornih bazidija 7-13 x 5-9 µm, Q = 1.3-2, Qav = 1.4-1.7, bazidije su 4-sporne, rijetko su sa 2 ili 1 sporom, cheilocistide su pomiješane s bazidijama, varijabilnog su oblika, valjkaste do batinaste ili usko vretenaste, 17-49 x 2.5-7.5 µm, glatke, jednostruke, na vrhu su tupe ili rjeđe brazdaste ili bočno i vršno prekrivene grubim izraslinama; otrusina je bijela. Meso: Vrlo tanko, sivo-smeđe; miris i okus nisu izraženi. Stanište: Raste u ljeto i jesen, kao saprofit na zemlji, u mahovini, na iverju ili na humusnom tlu, te na zemlji izmiješanom sa drvnim ostacima. Doba rasta: 6, 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti. Napomena: Najvažnije karakteristike za determinaciju su istaknuto crno ispupčenje na sredini klobuka, ukorijenjeni stručak, koji ponekad može biti prilično kratak, više ili manje valjkaste cheilocistide i rast na zemlji, a ne na drvu.
Prirodoslovni muzej - Split
