|
PRIOBALNA KRASNICA
Russula monspeliensis Sarnari
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula monspeliensis Sarnari (GBIF ID 6016746)
Etimologija: Cistus monspeliensis (lat.) = ljepljivi bušin. Po biljci. Klobuk: 2-8 cm širok, isprva je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije se izravna i široko ulegne na sredini, nekad je režnjast, kožica se guli do 1/2 promjera ili malo manje, malo je vlažan kada se ubere, svijetlozelen do zelen, više je ili manje svjetliji ili tamniji na sredini, rijetko je s blagom ljubičastom nijansom na sredini ili sa slabim ljubičastim mrljama, slabo je hrapav, rub je kasnije kratko i slabo narebran, te fino nazubljen. Stručak: 2.5-7 cm visok i 0.8-1.8 cm debeo, valjkast ili se blago sužava prema dnu, više je ili manje proširen i pahuljast na vrhu (koristiti ručno povećalo), pun, kasnije je spužvast u sredini, bijel, na vrhu je sa smeđom nijansom, također je hrđastosmeđ na erodiranim dijelovima. Listići: Gusti, 6-8/cm na rubu klobuka, široki su 4-6 mm, vrlo se kratko spuštaju po stručku, račvasti na spoju sa stručkom, lomljivi, kremasti. Spore: Široko su eliptične, prekrivene su brojnim izoliranim bradavicama, visokim 0.4-0.6 µm, povezanim najviše po dvije zajedno kratkim grebenima, slabo su amiloidne, 7.2-9 x 5.6-7 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 44-64 x 9-10.4 µm, cheilocistide su vretenaste, bez produžetka, 60-90 x 8.5-14 µm, kožica klobuka je sa izraženim dlačicama, s bazalnim elementom širokim 4-9 μm i tupim završnim elementom, te brojnim dermatocistidama, širokim 5-9 μm, rijetko su sa vršnim produžetkom ili glavičaste, relativno su kratke i gotovo vretenaste, a dijelom valjkaste i duže; otrusina je kremasta (IIb-d). Meso: Debelo, čvrsto, bijelo, na oštećenim je mjestima lagano požuti ili posmeđi; miris je nježan i aromatičan, s notom voća pomiješanog s pelargonijama ili borovicama, a okus je slatkast, malo je ljutkast u listićima. Kemijske reakcije: Površina stručka u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane svijetlo ružičasto-narančasta, a sa gvajakolom sporo poplavi. Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, uglavnom po čistinama u šumama hrasta plutnjaka, osobito u opožarenim područjima, također u svijetlim priobalnim šumama bora, često po rubovima šikarama u blizini bušina (Cistus), na pjeskovitom ili silikatnom tlu, u mediteranskom području. Doba rasta: 8, 9, 10, 11, 12 Status jestivosti: JESTIVA - Smatra se jestivom vrstom osrednje kvalitete. Napomena: Prepoznatljiva je po mirisu mesa, više ili manje zasićenoj i ujednačenoj zelenoj boji klobuka, nikada nije sivkast ili svijetlo sivo-zelen kao kod sivozelene krasnice (Russula medullata), malim dimenzijama, krem otrusini, vrlo krupnim i relativno rijetkim dlačicama kožice klobuka, te isključivoj povezanosti s bušinima. Zbog karakterističnog staništa na kojem raste ne bi trebalo biti problema sa determinacijom ove vrste, jer se bitno razlikuje od tirenske krasnice (Russula tyrrhenica) i bušinove krasnice (Russula cistoadelpha), jedinih srodnih vrsta koje rastu uz bušine. Međutim, mogu se pojaviti poteškoće kada se pronađe na rubu šikara s bušinima, gdje bogata mikoflora hrasta crnike stvara situaciju koja je nerazumljiva s mikoriznog gledišta. U tom je slučaju vrlo visok rizik od zabune sa sivomaslinastom krasnicom (Russula pseudoaeruginea), koja je prepoznatljiva po većim dimenzijama, slabom ili neizraženom mirisu mesa i rastu na vapnenastom tlu. Veličina je u toj jednadžbi ograničeno pouzdana, jer opisana vrsta ponekad u pjeskovitim obalnim šumama bora može dostići neobičnu veličinu, usporedivu s onom od sivomaslinaste krasnice. Stoga svi primjerci pronađeni na drugim staništima, a ne uz bušine, zahtijevaju mikroskopsku analizu. Ovo bi trebalo riješiti sve nedoumice, budući da spore sa djelomičnim mrežastim uzorkom i dlačice kožice klobuka s kratkim bazalnim i izduženim terminalnim člancima kod sivomaslinaste krasnice rezultiraju bitno drugačijom mikroskopskom slikom. Uz rub staništa sa bušinom ponekad se susreće varijetet Russula monspeliensis var. sejuncta, prepoznatljiv po nešto većim dimenzijama, pahuljastoj i ispucaloj površini klobuka te dlačicama širokim 6-12 µm. Također je slična i račvasta krasnica (Russula subterfurcata), koja ima više ili manje ujednačeno obojen klobuk, ponekad dosta svjetliji, miris mesa nije izražen, spore su bitno manje i raste u šumama.
Prirodoslovni muzej - Split
