Marasmius curreyi - created on August 2012 in Viidu, Estonia by Vello Liiv

CURREYEVA PRITAJNICA

Marasmius curreyi Berk. & Broome

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Marasmiaceae > Rod: Marasmius > Vrsta: Marasmius curreyi Berk. & Broome (GBIF ID 2537201)

Infragenerička taksonomija: podrod Marasmius > sekcija Marasmius > podsekcija Sicciformes

Etimologija: U čast dr. Fredericka Curreya (1819.-1881.), koji je bio poznati istraživač gljiva, osobito askomiceta i parazitskih gljiva. Po imenu.

Engleski naziv: Grass Parachute

Klobuk: 3-10 mm širok, prvo je stožast do polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je izravnato-konveksan, ulegnut na sredini, fino dlakav, svijetlosmeđ, oker-smeđ, žuto-narančast, narančast, narančasto-smeđ do crveno-smeđ, tamniji je na sredini, rub je nazubljen, valovit i narebran.

Stručak: 1.5-4 cm visok i 0.2-0.5 mm debeo, žilav, končast, uglavnom je valjkast, gladak, smeđ, svjetliji do bjelkast na vrhu, crno-smeđ na bazalnom dijelu.

Listići: Razmaknuti, 10-14 ih dopire do ovratnika, prirasli su za ovratnik koji je odmaknut od stručka, bjelkasti do krem, oštrica je iste boje i fino resasta.

Spore: Eliptične, vretenaste ili bademaste, tankih stijenki, prozirne, nisu dekstrinoidne, 8-14 x 4-6 µm, bazidije su batinaste, uglavnom su 4-sporne, 22-25 x 8.5-9 µm, cheilocistide su batinaste do gotovo valjkaste, tankih stijenki, s izbočinama, 14-19 x 8-12 µm, pleurocistide nisu prisutne, pileipelis je sastavljen od hifa s batinastim ili valjkasto-batinastim bazalnim segmentom, kopče su prisutne; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, opnasto, bjelkasto, crveno-smeđe u stručku; miris i okus nisu izraženi, blagi.

Stanište: Raste u jesen, u skupinama, kao saprofit u šumama i suhim travnjacima, na trulim stabljikama trava i drugog bilja, ponekad na raspadajućim ostacima biljaka iz porodica šiljeva (Cyperaceae), sitovki (Juncaceae) i trava (Poaceae).

Doba rasta: 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Raste posebno nakon kiša, prethodno osušena plodna tijela mogu se rehidrirati nakon vlaženja. Slične su suha sušičarka (Marasmius siccus), koja je nešto većih dimenzija, ima gušće listiće i znatno veće spore, a raste na šumskom otpadu, te travnjačka pritajnica (Marasmius epodius), koja je s promjenjivom bojom klobuka, spore su duge i usko batinaste, a listići su bez ovratnika.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.