Narcissea patouillardii - created on August 2016 in Gjøkåsen, Sør-Varanger, Fi, Norway by Dag Hovind

PATOUILLARDOVA GNOJIŠTARKA

Narcissea patouillardii (Quél.) D.Wächt. & A.Melzer

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Psathyrellaceae > Rod: Narcissea > Vrsta: Narcissea patouillardii (Quél.) D.Wächt. & A.Melzer (GBIF ID 11782580)

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast franuskog farmaceuta i mikologa Narcisse Théophile Patouillarda (1854. - 1926.). U Parizu je 1884. godine stekao diplomu s doktorskom tezom o strukturi i klasifikaciji Hymenomycetes. Iste je godine bio jedan od osnivača Francuskog mikološkog društva i bio njegov treći predsjednik od 1891. do 1892. godine, a 1920. godine postao je počasni član Britanskog mikološkog društva. Jako je cijenjen zbog svog taksonomskog rada u mikologiji, a tijekom svoje karijere opisao je brojne rodove i vrste gljiva, a bio je taksonomski autoritet za rodove Guepiniopsis, Hirsutella, Lacrymaria, Leucocoprinus, Melanoleuca i Spongipellis. Cjepača Inocybe patouillardii jedna je od vrsta nazvanih po njemu. Bio je autor gotovo 250 radova i bio je vodeći autoritet za tropsku mikologiju, a više od 100 njegovih publikacija uključivalo je studije gljiva s različitih lokaliteta kao što su Brazil, Java, Guadeloupe, Meksiko, Nova Kaledonija, otočje Gambier, Filipini, itd.

Engleski naziv: Composting Incap

Klobuk: 0.4-2.2 cm širok, prvo je kuglast, eliptičan ili valjkasto-eliptičan i visok do 8 mm, zatim je stožast ili konveksan, kasnije je izravnat, siv, na sredini je žuto-smeđ, potpuno je prekriven praškastim, svijetlo ružičasto-smeđim ovojem, tvori male stožaste pahulje na sredini, ovoj je na rubu, osobito u ranoj mladosti, nešto dlakavije-pahuljast, jasno je radijalno narebran sve do sredine.

Stručak: 2-5 cm visok i 0.5-1 mm debeo, valjkast, na bazi je batinasto zadebljan i širok oko 1.5 mm, bijel, djelomično je proziran, često je sivkast ili smećkast, prekriven je s bijelim pahuljama od ovoja, koje često tvore mali uspravni ovratnik.

Listići: 16-22 ih dopire do stručka, slobodni, široki su do 1.5 mm, isprva su bijeli, zatim sivkasti do crni.

Spore: Pravokutno limunaste, sa središnjim kličnim otvorom, 6-8.9 x 5.8-7.8 µm, Q = 1-1.35, Qav = 1.05-1.2, bazidije su 4-sporne, 15-30 x 7-8 µm, cheilocistide su gotovo kuglaste do eliptične, 20-45 x 15-35 µm, pleurocistide iste kao cheilocistide, 30-50 x 35-40 µm; otrusina je crna.

Meso: Bijelo, sivo, tanko, staklasto, crnkasto, brzo se rastapa, po suhom vremenu više ili manje poveni; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen, pojedinačno ili u malim skupinama, kao saprofit na pognojenoj zemlji, zemlji sa biljnim otpadom, te u posudama s cvijećem.

Doba rasta: 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Skoro je opnaste konzistencije i teško se raspoznaje po izgledu, a karakteristična je eventualno po rastu na izmetu, a primjećeno je da raste i na biljnim ostacima, odnosno na ostacima trulog voća.