LJUBIČASTONOGA KRASNICA

Russula violeipes Quél.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula violeipes Quél. (GBIF ID 2551231)

Etimologija: violaceus (lat.) = ljubičasto + pes (lat.) = noga. Po ljubičastoj boji stručka.

Engleski naziv: Velvet Brittlegill

Klobuk: 4-10 cm širok, najprije je konveksan, zatim je raširen i ulegnut na sredini, suh, kožica se lako guli više od 1/2 promjera, žut, žuto-zelen do žuto-ljubičast, rijetko je svijetloljubičast, mali ili veći dio je maslinastozelen, u starosti je često sa ljubičasto-smeđim ili crveno-smeđim pjegama, baršunast, ponekad je sitno raspucan na polja na rubu, rub je tanak, dugo je vremena podvijen, samo je u starosti manje ili više narebran.

Stručak: 3-10 cm visok i 1-3 cm debeo, valjkast, ponekad je stisnut, često je sužen na vrhu i na dnu, na bazi je zašiljen, prvo je čvrst je i krut, kasnije je komorasto spužvast, najprije je bijel, kasnije je obično sa ljubičastom do crvenkastom nijansom, pigment je raspoređen po velikoj površini, osim na krajnjem vrhu i dnu, ponekad je potpuno bijel (Russula violeipes f. citrina), na dodir je fino zrnast i baršunast, na bazi je lagano maljav od micelija.

Listići: Uski, suženi su uz stručak, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, vrlo su lomljivi, po vlažnom vremenu mogu biti relativno mekani i teško lomljivi, dosta se račvaju uz stručak, bijeli, kasnije su krem, ponekad su sa limunastožitim odsjajem.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, sa izoliranim, tupo stožastim ili polukuglastim bradavicama visokim do 0.8 µm, dobro povezanim spojnim linijama koje tvore prilično razvijeni mrežasti uzorak, 6.7-9 x 6.4-8 µm, bazidije su 4-sporne, batinaste, 40-50 x 10-13 µm, pleurocistide su 80-115 x 12-15 µm, hife na kožici klobuka su s jako zadebljanim, gotovo kuglastim bazalnim segmentom; otrusina je svijetlokrem. (cromushrooms: spore su (6.4) 6.8 - 8 (8.6) × (5.9) 6.4 - 7.5 (8) µm, Q = 1 - 1.1 (1.2), N = 100, Me = 7.4 × 7 µm, Qe = 1.1, bazidije su (47.6) 51.7 - 63.4 (65.3) × (10.8) 10.9 - 12.8 (13.2) µm, N = 12)

Meso: Debelo, vrlo je čvrsto, lomljivo, kasnije je mekano, bijelo, na prerezu eventualno s malom promjenom boje; u mladosti miriše na voće, kasnije na kuhane rakove, a okus je slatkast, blag i ugodan.

Kemijske reakcije: Kora stručka ili meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postanu prljavo ružičasti, sa fenolom smeđi, a rekcija sa gvajakolom je vrlo slaba i spora.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do listopada, u većim ili manjim skupinama, uglavnom u bjelogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim drvećem, obično bukvom, grabom, kestenom ili hrastom, voli kiselo i vlažno tlo. Primjerci na svim slikama snimljeni su sredinom srpnja, na lokalitetu cret Dubravica kod Zaprešića.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10

Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitete. Sve krasnice koje mirišu na kuhane rakove ili ribu (haringe) uglavnom su jestive.

Napomena: Svrstava se u podrod Amoenula. Karakteristična je po ljubičastoj nijansi na stručku i zelenkastom klobuku. Slične su suljupka (Russula amoenicolor), koja ima vinskicrveni ili ljubičasti klobuk, vinskicrvenu nijansu na stručku, koji nije izraženo sužen i nema čvrsto meso, te ljupka krasnica (Russula amoena), koja ima vinskicrveni klobuk i miriše na kuhane rakove, kao i haringova krasnica (Russula xerampelina), koja ima žućkasti klobuk kao i žućkastobijela krasnica (Russula ochroleuca).

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 807. Blijedomaslinasta krasnica (Russula olivascens Pers. ss. Bres.); 859. Ljubičastonoga krasnica (Russula violeipes Quélet)