CROmushrooms - Pluteus romellii

Nejestiva gljiva

ROMELIJEVA KROVNJAČA

Pluteus romellii (Britzelm.) Sacc.

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Pluteaceae > Rod: Pluteus > Vrsta: Pluteus romellii (Britzelm.) Lapl. (GBIF ID 5241339)

Etimologija: Po odgovarajućem imenu. U čast švedskog mikologa Larsa Rommela (1854.-1927.), nekadašnjeg suradnika urednika časopisa Mycologia.

Engleski naziv: Goldleaf Shield

Klobuk: 1.5-3.5 cm širok, konveksan je i teži da postane stožast, kasnije se raširi i lagano ispupči na sredini, gladak, blistav, po vlažnom je vremenu malo mazav; žuto-smeđ, smećkast ili je sivo-smeđ, vodenast, nešto svjetliji kada se gljiva razvije, površina je svilenasta i često valovito žiličasta, baršunasta, zrnasto-hrapava, rub je svjetliji i slabo uočljivo prozirno narebran.

Stručak: 3-7 cm visok i 5-9 mm debeo, valjkast, nije ravan, sužava se prema vrhu, lako se odvaja od klobuka; tipično je žut ili žuto-zelenkast, osobito prema bazi, gladak je ili je uzdužno vlaknast i lagano crtast.

Listići: Prilično su široki, karakteristično su zaokruženi uz stručak i odmaknuti, slobodni, prisutne su i lamelule; bjelkasti su ili žućkasti, kasnije su žućkasto-crvenkasti ili ružičasti zbog prisutnosti spora.

Mikroskopija: Kuglaste do široko eliptične, glatke, prozirne, 5-6.5 x 4.5-5.5 µm, Q = 1-1.2, Qm = 1.1, bazidije su batinaste, trbušaste, 4-sporne, 24-34 × 7.6-9.6 µm, cheilocistide su vrlo obilne, kruškolike, usko do široko batinaste, neke su režnjaste, 31-70 × 14-33 µm, pleurocistide su batinaste, trbušaste i jajolike, nisu obilne, veće su od cheilocistida, 53-82 × 27-55 µm, pileipelis je cistoderm, elementi su gotovo kuglasti, promjera 20-38 µm (cromushrooms: spore su (5) 5.2 - 6.1 (6.7) × (4.5) 4.9 - 5.6 (6.2) µm, Q = 1 - 1.1 (1.2), N = 120, Me = 5.7 × 5.2 µm, Qe = 1.1, bazidije su 23-33 × 7.2-8.5 µm, N = 16, cheilocistide su 33-58 × 15.3-29.5 µm, N = 17, pleurocistide su 55-76 × 24-44 µm, N = 3); otrusina je ružičasta.

Meso: Vodenasto žuto-maslinasto, žuto-sivo ili masninasto-smeđe, u bazi stručka je žućkasto; miris i okus blagi na rotkvicu.

Stanište: Raste u proljeće, ljeto i jesen kao saprofit krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća. Sve slike snimio je Neven Ferenčak, 30.3.2024., a uzorak je pronašao Zvonko Turčin, 12.5.2026., na lokalitetu u okolici Ivanca.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Dosta se lako determinira po smeđem klobuku i žutom stručku. Zbog kožice klobuka koja se sastoji od neprozirnih, fino naboranih, kratkih, kuglastih elemenata s produžetkom u obliku batine pripada podsekciji Eucellulodermini. Slične su lavlja krovnjača (Pluteus leoninus), koja ima zlatnožuti klobuk i stručak, koji prema bazi postaje bjelkast, zatim svijetložut pa žuto-oker, kožica klobuka je sastavljena od trichoderma, terminalne hife pileipelisa su valjkaste, izdužene i uzdignute. Raste na crnogoričnom drvu, zlatnosmeđa krovnjača (Pluteus chrysophaeus), koja ima dvobojni klobuk, žućkasto-smeđ, cimetastosmeđ, žućkastiji prema rubu, stručak je bijel do svijetložut, limunastožut prema bazi, pleurocistide su vretenaste, s izduženim vratom oblika boce, te Pluteus nanus, koja ima sličan smeđi klobuk, a razlikuje se po bijelom pa sivkastom stručku, dok je kod opisane vrste limunastožut.

Referentni izvori: Božac, Romano. 2005. Enciklopedija gljiva, 1. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 487. Romelijeva krovnjača (Pluteus romellii (Britz.) Saccardo)