LJUTOLISNA KRASNICA

Russula acrifolia Romagn.

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula acrifolia Romagn. (GBIF ID 2551347)

Etimologija: acer-acris (lat.) = resko, ljuto + folia (lat.) = list, listić. Po ljutom okusu listića.

Engleski naziv: Hotlips Brittlegill

Klobuk: 5-13 cm širok, prvo je lagano konveksan, zatim je raširen i ulegnut na sredini, duboko je ljevkast, nepravilan, gol, gladak, valovit ili režnjast, sluzav i sjajan, kožica se guli od 1/4 promjera, rjeđe do 1/3, može biti oker-smećkast, svijetlosmeđ, smeđ do narančasto-smeđ, na sredini je tamniji, tamnosmeđ, sa crveno-smeđim mrljama, rub je dugo podvijen, zatim je izravnat, nije narebran.

Stručak: 3-5 cm visok i 1.2-2.5 cm debeo, valjkast do batinast, ponekad je sužen na dnu, pun, tvrd, relativno je kratak, uočljivo je jamičast i naboran, najprije je bijel, zatim je siv do sivo-smećkast, trljanjem pocrveni.

Listići: Umjereno su gusti, prirasli su ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, rijetko su račvasti, tanki, lomljivi, vrlo su ljutog okusa, krem, kasnije su sivkasto-oker, često su s narančastim odsjajem, na pritisak prvo pocrvene, kasnije lagano pocrne.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, s izoliranim su bradavicama visokim do 0.4 µm, donekle povezanim spojnim linijama koje tvore djelomični mrežasti uzorak, amiloidne, prozirne, 7-9.4 x 6-7.4 µm, Q = 1.16-1.3, bazidije su 4-sporne, batinaste, 35-50 x 6-9.5 µm, cheilocistide su s kraćim ili dužim vršnim produžetkom, 60-95 x 4.5-8 µm, kožica se sastoji od tupih, valjkastih dlačica širokih 3-6 µm i valjkastim dermatocistidama širokim 5-6 µm; otrusina je bijela.

Meso: Debelo, čvrsto, lomljivo, bijelo, na presjeku umjereno crveni, zatim polako crni; miris nije izražen, a okus je jako ljut u listićima, a nešto slabiji u mesu.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane zelenkasto, a reakcija sa gvajakolom je brza i intenzivna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen u svim tipovima šuma u simbiozi s raznim bjelogoričnim ili crnogoričnim drvećem, obično hrastom, bukvom, kestenom, brezom ili borom, na svim vrstama tla, vrlo dobro podnosi pjeskovita i kisela tla.

Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11

Status jestivosti: JESTIVA - Smatra se jestivom vrstom osrednje kvalitete. Sve su krasnice u sekciji crnih krasnica (Compactae ili Nigricantine) kojima listići pocrnu jestive.

Napomena: Raste ispod bjelogoričnog ili crnogoričnog drveća, a prepoznatljiva je po srednjoj veličini, sluzavoj i sjajnoj površini klobuka crvenkasto-smeđe boje, više ili manje gustim listićima, krem ili s narančastim odsjajem, jakom ljutom okusu, mesu koje na prerezu i na pritisak crveni prije nego što pocrni. Mikroskopski su karakteristične
duge valjkaste dlačice kožice klobuka. Slične su antracitna krasnica (Russula anthracina), kojoj se gusti listići nikada ne spuštaju niz stručak i na presjeku jako pocrni, gustolistićava krasnica (Russula densifolia), koja ima vrlo guste listiće, često s plavkastim odsjajem, crna krasnica (Russula adusta), kojoj meso nikada ne pocrni, te bijelocrna krasnica (Russula albonigra), kojoj meso odmah pocrni.

DNA sekvenca: prikaži