
CRNA TRUBAČA
Craterellus cornucopioides (L.) Pers.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Cantharellales >
Porodica: Hydnaceae >
Rod: Craterellus >
Vrsta: Craterellus cornucopioides (L.) Pers. (GBIF ID 2554662)
Etimologija: cornucopia (lat.) = rog obilja. Po rastu u množini. Engleski naziv: Horn of Plenty Plodno tijelo: 3-8 cm široko i 3-13 cm visoko, klobuk postepeno prelazi u stručak, tako da se ne može razlučiti gdje jedan završava, a gdje drugi počinje, tanko, tankomesnato, lijevkasto je poput trube, jako je ulegnuto, rupa na sredini doseže gotovo do baze stručka, pri dnu je tanko i lagano se proširuje do ruba, unutarnja je površina čađavosiva, crno-smeđa, crno-siva do smeđa, rijetko je žuto-smeđa, baršunasta, rub je vijugav, nepravilan, naboran, tanak i elastičan, čini ga jedan korasti sloj, himenijalna je površina s donje strane klobuka, sitno je uzdužno-izbrazdana ili potpuno glatka, pepeljastosiva ili sivo-plavkasta. Stručak: 3-13 cm visok i 1-4 cm debeo, sužen na bazi, šupalj, sivo-crn, baza je crna. Mikroskopija: Eliptične, glatke, prozirne, 9-16 x 5.5-9.2 µm (cromushrooms: spore su (10.1) 10.3 - 12.2 (13.4) × (5.8) 6.5 - 7.9 (8.2) µm, Q = (1.4) 1.5 - 1.7 (1.8), N = 60, Me = 11.3 × 7.2 µm, Qe = 1.6); otrusina je bijela. Meso: Tanko, gotovo da i ne postoji, žilavo, elastično, žuto-smeđe, crno-smeđe, sivo-smeđe ili crno-sivo; miris je vrlo ugodan na voće i aromatičan, pomalo slatkast, a okus je blag. Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen, od rujna do studenog, skupno, a ponekad raste u množini i busenasto, u bjelogoričnim i crnogoričnim šumama u simbiozi s raznim bjelogoričnim i crnogoričnim drvećem, najčešće bukvom i smrekom, na glinenastom i vapnenastom tlu. Doba rasta: 9, 10, 11 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je vrsta izvrsne kvalitet, bez obzira na ime koja ne zvuči baš najbolje. Dobra je i ukusna vrsta, a posebno je pogodna za sušenje. Kada se osuši i samelje u prah, aroma joj ne zaostaje za smrčcima. U Francuskoj, Italiji i Švicarskoj je zovu tartufom siromaha. Iako ne može zamijeniti tartufe, njezin miris i okus su opojni i nezamjenjivi. U tom se obliku koristi kao začin za juhe, variva i umake. Iako trubače nisu čvrste kao lisičice, okus im je mnogo intenzivniji. Ljekovitost: Znanstvene su studije pokazale da crna trubača sadrži bioaktivne tvari koje imaju svojstvo jačanja imuniteta (National Library of Medicine. 2024. Extraction and immunomodulatory activity of the polysaccharide obtained from Craterellus cornucopioides). Napomena: Okus mesa joj je sličan kao kod bjelkaste lisičice (Cantharellus cibarius) kojoj meso nije tako tanko i elastično, a i potpuno je drugačije boje. Često raste zajedno s pepeljastom lisičicom (Cantharellus cinereus), koja ima jasne nabore. Žućkasta forma izdvojena je kao Craterellus konradii. Karakterističnog je izgleda, boje i površine himenijalnog dijela pa nema nikakve opasnosti od zamjene s nekim nevaljalim gljivama.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 997. Crna trubača (Craterellus cornucopioides (L. ex Fr.) Pers.)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Prirodoslovni muzej - Split