
LJEVKASTA LISIČICA
Craterellus tubaeformis (Fr.) Quél.
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Cantharellales >
Porodica: Hydnaceae >
Rod: Craterellus >
Vrsta: Craterellus tubaeformis (Fr.) Quél. (GBIF ID 2554536)
Etimologija: tuba (lat.) = truba + formis (lat.) = u obliku. Po obliku. Engleski naziv: Yellowfoot Klobuk: 1-9 cm širok, konveksan, lijevkast, površina je narebrana, lagano pustenasto-ljuskava ili glatka, žućkasto-smeđ do tamnožuto-siv. Stručak: 3-16 cm visok i 2-7 mm debeo, skoro uvijek je pun, veoma je nepravilnog oblika, zakrivljen, ponekad je po više stručaka zajedno spojeno, a izgleda kao da ima samo jedan klobuk, žut, nešto je svjetliji na bazi, micelij na bazi je bijele do žućkaste boje. Letvice: Rijetke, debele, jako su anastomozirajuće, račvaste, spuštaju se po stručku, žute, kasnije su sivkaste do sivo-žute. Mikroskopija: Eliptične, glatke, 9-13 x 7-10.5 µm, Qav = 1.2-1.3 (cromushrooms: spore su (8.6) 9.3 - 11.3 (13.2) × (7) 7.4 - 8.9 (9.8) µm, Q = (1.1) 1.2 - 1.4 (1.5), N = 150, Me = 10.4 × 8 µm, Qe = 1.3, bazidije su 4-sporne, batinaste, 45-59 × 7.9-12.5 µm, N = 8, hife su 5.9-10 µm); otrusina je bijela. Meso: Tanko, mekano, vlaknasto, žućkasto; miris je ugodan na voće, a okus je blag. Stanište: Raste u ljeto i jesen, od srpnja do prosinca, busenasto ili u velikim skupinama, u svim tipovima šuma u simbiozi s različitim vrstama bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, često u blizini borovnica, na tlu siromašnom hranjivim tvarima i na vapnenastom tlu. Prva i druga slika snimljene su 15.11.2025. na lokalitetu Brlenić kod Krašića, u šumi bora, treću je snimio Neven Ferenčak, 15.10.2021., na lokalitetu Trakošćan, a četvrtu Ivana Mandić Mihaljević, 1.1.2023., na nepoznatom lokalitetu u Istri. Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11, 12 Status jestivosti: JESTIVA - Jestiva je gljiva dobre kvalitete. Unatoč tankom mesu, vrlo je dobra za sušenje. Napomena: Karakteristično raste skoro busenasto. Klobuk je pravilniji nego kod slične zlatonoge trubače (Craterellus lutenscens), koja je izraženije zlatnožute boje, raste na vapnenastom i vlažnom tlu, ima veći Q spora. Slična je i crnosuha lisičica (Cantharellus melanoxeros), kojoj meso na prerezu postane sivo do crno.
DNA sekvenca:
Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 993. Ljevkasta lisičica (Cantharellus tubaeformis (Bull.) Fries), Sinonim: Cantharellus infundibuliformis Scop.; 994. Zlatna lisičica (Cantharellus tubaeformis var. lutescens Fr.)
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.

Prirodoslovni muzej - Split