ŠEPAVA SAĆARICA

Favolaschia claudopus (Singer) Q.Y.Zhang & Y.C.Dai

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Agaricales > Porodica: Mycenaceae > Rod: Favolaschia > Vrsta: Favolaschia claudopus (Singer) Q.Y.Zhang & Y.C.Dai (GBIF ID 12196462)

Etimologija: claudus (lat.) = hrom, šepav, onaj koji šepa + pes, pedis (lat.) = noga. Po izgledu stručka.

Klobuk: 5-14 mm širok i 3-10 mm visok, školjkast ili bubrežast, limunastožut kada je svjež, postaje zagasito žut kada se osuši, površina je blago valovita i s mrežastim uzorkom koji odgovara porama ispod, ponekad je slabo pahuljast kada se osuši.

Stručak: 3-10 mm visok, dobro je izražen, lateralan ili ekscentričan, ravan, valjkast ili se malo sužava prema nešto široj bazi, vrlo je fino pahuljast (koristiti ručno povećalo), žute je boje klobuka.

Rupice/cjevčice: Žute su boje su površine klobuka, 30-170 rupica po plodnom tijelu, rupice su široke, promjera 0.5-2.5 mm, 5-6-kutne, ponekad su nepravilno izdužene, veće su na sredini, a manje blizu ruba, rubne su rupice često nepotpune, rubovi rupica su pahuljasti kada se osuše.

Spore: Eliptične do jajolike, rijetko su duguljaste, prozirne, glatke, tankih stijenki, neke su s uljnim kapljama, 8-15.5 x 6-9 µm, Q = 2.09–2.14, N = 60, bazidije su valjkaste ili batinaste, neke su s uljnim kapljama, 2-4-sporne, 25-49 x 6-11 µm, sterigme su duge 6-9 µm; bazidiole su po obliku slične bazidijama, ali nešto manje, gloeocistide su prisutne na rubovima rupica, u himeniju i pileipelisu, malo debljih stijenki, glatke, s gustim i žuto-narančastim sadržajem, one u himeniju su eliptične ili batinaste, 35-50 x 10-14 µm, one na rubovima rupica su uglavnom iste veličine kao i one u pileipelisu, batinaste, gotovo kuglaste do duguljaste, 17-52 x 8-26 µm, acantocistide na rubovima rupica i u pileipelisu su blago zadebljanih stijenki, s gustim i žuto-narančastim sadržajem, batinaste, gotovo batinaste sa suženjem, ponekad su nepravilno izdužene, 15-47 x 6-12 µm. Tramalne hife su djelomično razgranate, prozirne, tankih stijenki, neke su blago napuhane, promjera 2-8 µm, pileipelis se sastoji od sloja acantocistida i gloeocistida, hife u stručku su blago zadebljanih stijenki, neke su blago zadbljane, promjera 2-6 µm, kopče su odsutne; otrusina je bijela.

Meso: Tanko, želatinozno, žuto do žuto-narančasto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste tijekom godine, skupno, u bjelogoričnim šumama kao saprofit krupnijih drvnih ostataka (trupci, grane) raznog bjelogoričnog drveća, obično hrasta crnike (Quercus ilex). Slike je snimio Safet Omerović - Basso, 2.11.2025., na lokalitetu Šišan kod Pule, na otpalim granama hrasta crnike. Vjerojatno se radi o prvom nalazu u Hrvatskoj. 

Doba rasta: 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Prepoznatljiva je vrsta po svojim makroskopskim karakteristikama i lako se potvrđuje mikroskopskom analizom. Podrijetlom je vjerojatno s Madagaskara, južne Kine i Tajlanda, a proširila se svijetom preko organske tvari u ukrasnim biljkama. Ova je vrsta izvorno opisana u Australiji, epitip je rastao na oborenom trupcu eukaliptusa i predstavlja kompleks vrsta. U kompleksu prepoznajemo šest vrsta: Favolaschia calocera sensu stricto, tri nove vrste iz Kine, Favolaschia brevibasidiata, Favolaschia brevistipitata, Favolaschia longistipitata, jednu novu vrstu iz Azije, Favolaschia minutissima i Favolaschia calocera. Sve vrste unutar kompleksa opisane vrste razlikuju se od ostalih vrsta u rodu po jarko narančastim ili žutim plodnim tijelima s izraženo lateralnim stručkom i brojnim gloecistidama i cheilocistidama. Razlikuje se od Favolaschia brevibasidiata, Favolaschia brevistipitata, Favolaschia longistipitata i Favolaschia minutissima po širim rupicama, a od Favolaschia calocera po boji.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.