Ukupno vrsta gljiva: 1905

Upute za korištenje ključa vrsta

Na lijevoj strani stranice se nalazi izbornik ili filter koji sadrži različite kategorije ili makroskopske karakteristike gljiva, a na desnoj strani nalaze se sve vrste gljiva koje su povezane s odabranim stavkama unutar filtera. Početno stanje obuhvaća sve objavljene vrste gljiva koje su ujedno uključene i u ključ vrsta.

Svrha ključa je jednostavnim odabirom različitih makroskopskih i drugih karakteristika unutar filtera na lijevoj strani determinirati određenu nepoznatu vrstu ili suziti izbor na što je moguće manji broj mogućih vrsta. Nakon pažljivog odabira svih poznatih karakteristika unutar filtera na vrhu odabrati gumb „Traži“ nakon čega će na desnoj strani biti prikazana jedna ili više vrsta gljiva koje posjeduju određene karakteristike koje ste odabrali pomoću filtera na lijevoj strani.

U svakom dijelu možete odabrati jednu ili više različitih stavki. Na mobilnom uređaju se kvačicom lako potvrdi jedan ili više kvadratića, a na stolnom računalu za odabir više stavki koristimo tipke ctrl+alt i lijevu tipku miša. Ako primjerice odaberemo dvije karakteristike u jednom dijelu to ne znači da određena gljiva posjeduje i jednu i drugu karakteristiku, već da posjeduje jednu ili drugu ili obje karakteristike što će rezultirati povećavanjem broja mogućih vrsta gljiva na desnoj strani. Uvijek je bolje odabrati samo jednu stavku, ali ako niste sigurni o kojoj se karakteristici točno radi, primjerice boji nekog dijela gljive, onda je bolje odabrati dvije ili više stavki.

Za bolji uvid u funkcioniranje ključa vrsta nakon odabira svake nove stavke odaberite gumb „Traži“ nakon čega možete primijetiti da se nakon svakog pritiska smanjuje broj mogućih vrsta.

Ako nakon završetka determinacije jedne vrste planiramo započeti determinaciju druge vrste ne zaboravite postaviti filter u početno stanje, odnosno odabrati gumb „Poništi sve“, nakon što će se poništiti sve prethodno selektirane stavke unutar filtera.

Glavne skupine gljiva. Za pravilno korištenje ovog dijela potrebno je osnovno poznavanje građe gljiva. Ovo je vrlo važan dio u kojem na samom početku možemo bitno suziti broj mogućih vrsta. Ako nismo sigurni koju skupinu odabrati ovaj dio preskačemo. Prije započinjanja determinacije neke vrste je najbolje odabirati jedan po jedan oblik gljiva i provjeriti kako izgledaju vrste koje pripadaju svakom od oblika. Po obliku i izgledu sve gljive možemo podijeliti na 16 glavnih skupina:

  1. listićavke – uglavnom se jasno razlikuju klobuk i stručak, a plodni dio sastoji se od listića koji se najčešće nalaze na donjoj strani klobuka (Agaricales)

  2. vrganjevke – sastoje se od klobuka i stručka, a plodni dio sastoji se od pora ili rupica koje se nalaze na donjoj strani klobuka (Boletaceae)

  3. prutići, batine, koralji, kokice – plodno tijelo može biti štapićasto, batinasto ili u obliku koralja, panja koji je se dijeli na terminalne grane koje se dalje granaju na grančice koje završavaju jednim ili više vršaka ili kovrčastih listića, a plodni dio se obično nalazi na vrhu plodnog tijela, grančica ili listića

  4. slijepljene, razraštene gljive – podsjećaju na plahticu ili krastu koja je čitavom površinom slijepljena za supstrat, odnosno drvo, himenij može biti gladak, hrapav, rupičast ili igličast

  5. pehari, čašice, diskovi – dio mješinarki u obliku zdjelice, čašice, pehara ili diska sa ili bez stalka, a plodni dio se nalazi na unutarnjoj ili gornjoj površini plodnog tijela

  6. želatinozne gljive – gljive sa želatinoznom konzistencijom mesa, često su prozirne, a plodni dio nalazi se na površini plodnog tijela

  7. smrčci, smrčkovice – gljive koje se sastoje od okruglaste ili jajolike glave ili kapice čija je površina glatka ili podsjeća na pčelinje saće i stručka, a plodni dio nalazi se u udubinama ili na površini glave, iznutra su šuplje, hrskavičave konzistencije

  8. puhare, krumpirače, zvjezdače – plodno tijelo je okruglasto, jajoliko ili zvjezdasto sa okruglastom glavom na sredini, spore se razvijaju unutar glave koja se poslije raspucava i oslobađa spore, rastu nadzemno ili poluukopane u tlu

  9. igličarke, brade – plodno tijelo je okruglasto, nepravilno ili s klobukom i stručkom, a himenij se sastoji od kraćih ili dužih šiljaka

  10. rupičarke i trameti - plodno tijelo je s klobukom i stručkom ili klobučasto, u obliku kopita, lepeze ili police, uglavnom rastu na živom ili mrtvom drvu

  11. ptičja gnijezda – u obliku su sitne čašice s malim dugmastim tvorbama na dnu koje izgledom podsjećaju na ptičje gnijezdo s jajima, rastu na drvnim ostacima

  12. smrdljive gljive – u obliku roga s kapicom ili bez nje, vlasulje ili kaveza, izrasta iz jaja i oko sebe širi veoma neugodan miris

  13. lažni smrčci, sedla, mitre - Gljive koje se sastoje od glave, kapice ili mitre i stručka, glava je glatka ili naborana, plodni dio se nalazi na površini glave, iznutra su šuplje, hrskavičave konzistencije

  14. lisičice, trubače – jasno se razlikuju klobuk i stručak, himenij se sastoji od tupih listića ili letvica, žilica ili nabora ili je gladak, najčešće su ljevkastog oblika

  15. gomoljače, tartufi – okruglastog ili bubrežastog oblika, rastu podzemno

  16. čudnog i drugačijeg izgleda – sve gljive koje ne možemo svrstati u niti jednu od prethodno navedenih skupina

Važniji rodovi listićavki. Ovaj dio je rezerviran za iskusnije gljivare koji su u stanju razlikovati različite rodove listićavki. Ako nismo sigurni kojem rodu pripada određena nepoznata vrsta, a sigurni smo da sadrži listiće, ovaj dio preskačemo, a u prethodnom dijelu odaberemo 1. listićavke.

Klobuk / plodno tijelo. Sadrži različite karakteristike klobuka ili plodnog tijela, kao što su oblik, rub, boja, površina, dekoracija i veličina.

Stručak. Sadrži različite karakteristike stručka, kao što su oblik, boja, površina, dekoracija i promjer.

Himenij. Sadrži različite karakteristike trusišta ili himenija, kao što su boja, te zasebno osobine listića ili rupica. Nikada ne smijete odabrati neku stavku i iz osobina listića i osobina rupica, jer gljiva obično ima listiće ili rupice. U vrlo rijetkim slučajevima može se raditi o prijelaznom obliku ili anastomoziranim rupicama.

Spore. Sadrži morfologiju spora, kao što su oblik, dužina, širina, Q (odnos dužina/širina) i boja otrusine. Vrijednost Q je određena samo za manji broj vrsta pa ga je za sada možda bolje ne koristiti. 

Ovoj. Sadrži različite karakteristike ovoja, vjenčića ili volve.

Meso. Sadrži osobine, boju, miris i okus mesa.

Mlijeko. Odnosi se na mliječnice (Lactarius, Lactifluus) ili neke vrste koje na prerezu ispuštaju neku vrstu tekućine, a sadrži boju svježeg mlijeka i brzinu promjene boje mlijeka.

Promjena boje. Sadrži detalje o promjeni boje na prerezu plodnog tijela, klobuka, stručka ili himenija ili nakon pritiska nekog dijela.

Stanište. Sadrži vrstu staništa, vrijeme rasta ili možemo odabrati i provjeriti koje su vrste ugrožene, zaštićene ili ljekovite.

Jestivost. Dio za selekciju različitih kategorija vezanih za jestivost gljiva.

Ispit za determinatora. U ovom je dijelu moguće selektirati samo vrste koje se mogu naći na ispitu za determinatore.

Ključ vrsta je još uvijek u razvoju i vremenom će biti pojednostavljen, a glavni preduvjet za pojednostavljivanje je završetak dijela artikla koji sadrži najvažnije karakteristike gljiva za determinaciju.



   

GLAVNE SKUPINE GLJIVA

KLOBUK/PLODNO TIJELO

STRUČAK

HIMENIJ

SPORE

OVOJ

MESO

MLIJEKO

PROMJENA BOJE

STANIŠTE

JESTIVOST

ISPIT ZA DETERMINATORA
IDI NA VRH