|
Mallocybe siciliana - created on October 2015 in Biowide Kjul Strand, Denmark by Thomas Læssøe |
![]() |
![]() |
|

SICILIJANSKA CJEPAČA
Mallocybe siciliana (Brugaletta, Consiglio & M.Marchetti) Brugaletta, Consiglio & M.Marchetti
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Agaricales >
Porodica: Inocybaceae >
Rod: Mallocybe >
Vrsta: Mallocybe siciliana (Brugaletta, Consiglio & M.Marchetti) Brugaletta, Consiglio & M.Marchetti (GBIF ID 11401552)
Etimologija: Siciliana (tal.) = sa Sicilije. Po geografskom podrijetlu. Klobuk: 1-2.8 cm širok, isprva je konveksan, kasnije je spljošten i često s grbicom na ulegnutoj sredini, u mladosti je s prolaznim ostacima žućkasto-bijelog ovoja, koji vremenom obično nestaje, površina je u početku gotovo glatka do baršunasta, s obilnim ostacima ovoja, zatim je baršunasta i vunasta, kasnije se razlaže na ljuske, prvo je žućkast, zatim je žućkasto-oker i na kraju smećkast, rub je prvo podvijen, kasnije je izravnat i često krpast. Stručak: 1.5-3 cm visok i 2-6.5 mm debeo, valjkast, ponekad je zakrivljen, nekad se proširujei prema vrhu, u početku je pun, zatim je šupljikav, na kraju je šupalj, vlaknast do vunast, s obilnim je ostacima ovoja koji se sastoji od žućkastih vlakanaca, osobito uočljivih u prstenastom području, na vrhu je često bez ostataka ovoja, boje je klobuka, žućkasto-oker do smećkast. Listići: Gusti, 35-50 ih dopire do stručka, u zrelosti su malo trbušasti, umjereno su debeli, prirasli, često su račvasti, prvo su žućkasti, svijetlooker, zatim su žućkasto-smeđi, cimetastosmeđi do tamnosmeđi, oštrica je bjelkasta, sitno je ljuskava do fino nazubljena. Spore: Jajolike do jajoliko-eliptične, ponekad su ulegnute na sredini, s prednje su strane gotovo trokutaste sa zaobljenim vrhom, osrednje su debelih stijenki, oker-smeđe u vodi, glatke, 6.7-9 x 4.4-5.7 µm, Me = 7.8 x 5.1, Qe = 1.56, bazidije su valjkaste do valjkasto-batinaste, uglavnom su 4-sporne, sa zelenkastim su uljnim kapljama, 20-35 x 6-9 µm, sterigme su duge do 5 µm, subhimenij je slabo izražen, sastoji se od kratkih segmenata, širokih 2-5 µm, hife trame listića su valjkaste do batinaste, uglavnom paralelne, žućkaste, široke 4-15 µm, ponekad su refraktivne i često s kristalnim naslagama, cheilocistide su vrlo guste, kruškolike do široko batinaste s dugim suženeim produžetkom do gotovo kuglaste, srednje debelih stijenki, citoplazma je prozirna pa smećkasta, uglavnom su jednosegmentne, ali i višesegmentne, često s bazalnim kopčama, bez vršnih kristala, 15-35 x 12-20 µm, pleurocistide su odsutne, pileipelis se sastoji od čuperaka malih do velikih, višesegmentnih hifa, segmenti su 20-110 × 10-30 µm, u snopovima, nakošeme do uspravne, valjkaste ili kobasičaste, ponekad su račvaste sa zaobljenim ili zašiljenim vrhom, ponekad su čak i kuglaste, često smećkaste boje s inkrustirajućim, zebrastim površinskim pigmentom, Stipipelis se sastoji od valjkastih, pravilnih hifa, dugih do kratkih, vanjske su tamnosmeđe, široke 3-10 µm, sa stijenkama debelim do 2 µm, s batinastim do nepravilnim segmentima raspoređenim na vanjskom rubu, a unutarnje su široke do 20 µm, s tankim do debelim stijenkama, žuto-oker, kopče su prisutne u svim tkivima; otrusina je smeđa. Meso: Tanko, oker do smećkasto; miris je slab, blag na zemlju ili spermu, osobito kod starijih primjeraka, a okus je blag. Stanište: Raste u ljeto i jesen, uz obale rijeka, na aluvijalnim, pjeskovitim, muljevitim i šljunčanim tlima, u simbiozi s vrbom, često u mediteranskom području. Doba rasta: 7, 8, 9, 10, 11 Status jestivosti: OTROVNA - Smatra se otrovnom vrstom kao i sve cjepače. Napomena: Karakteristična je po ljuskavom klobuku, stručku dekoriranom grubim kremasto-žućkastim ostacima ovoja i mikroskopski po brojnim cistidama i malim sporama u usporedbi s onima kod drugih vrsta iz roda, s prosječnim Q spora oko 1.5. Slične su slatkogorka cjepača (Inocybe dulcamara), koja ima veće spore, gustolistićava cjepača (Mallocybe myriadophylla), nedavno uspostavljena vrsta, koja ima vrlo guste listiće, prosječno nešto veće spore i raste uz breze, te bjelorubna cjepača (Mallocybe leucoloma), koja ima obilne i karakteristične ostake bijelog ovoja na klobuku, stručak s bjelkastim uzdužnim vlakancima, velike spore prosječne veličine 10.1 x 5.6 µm s Q od 1.7-1.8, a raste ispod vrbe.
DNA sekvenca:
Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.



Prirodoslovni muzej - Split