|
MLIJEČNA KRASNICA
Russula galochroides Sarnari
Sinonimi:
Taksonomija:
Carstvo: Fungi >
Koljeno: Basidiomycota >
Razred: Agaricomycetes >
Red: Russulales >
Porodica: Russulaceae >
Rod: Russula >
Vrsta: Russula galochroides Sarnari (GBIF ID 3359790)
Etimologija: galachros (gr.) = blijed, mliječan + -oides (gr.) = sličan, nalik na. Po boji. Klobuk: 3.5-7 cm širok, isprva je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije se izravna i ulegne na sredini, suh, kožica se guli najviše do 2/5 promjera ili malo više, bjelkast, s primjesama je sivkastih ili sivkasto-zelenih nijansi, nikada nije sa ljubičastim nijansama, na kraju je hrđastosmeđ, fino je baršunast po suhom vremenu, ponekad je raspucan na rubu kao kod sivozelenkaste krasnice (Russula anatina), rub je kasnije slabo i kratko narebran. Stručak: 2-3.6 cm visok i 0.9-1.4 cm debeo, relativno je kratak, valjkast, često je blago sužen i zakrivljen na dnu, blago je raširen na vrhu, pun, kasnije omekšava u sredini, bjelkast, na vrhu je hrđastosmeđ, s oker-smeđim mrljama po određenim vremenskim uvjetima (vjetar, kiša). Listići: Gusti, 6-8/cm, prirasli ili se vrlo kratko spuštaju po stručku, izmiješani su s lamelulama, široki su 4-6 mm, rijetko su račvasti, prilično su lomljivi, bjelkasti, zatim su kremasti, na kraju su hrđastosmeđi. Spore: Široko su eliptične, s brojnim bradavicama, visokim do 0.65 µm, povezanim srednje dugim i tankim grebenima koji tvore gusti, isprekidani i djelomični mrežasti uzorak, umjereno su amiloidne, 6.4-8.8 x 5.4-6.8 µm, bazidije su 4-sporne, 42-68 x 8-12 µm, cheilocistide su vretenaste, tupe, 70-110 x 8-10 µm, kožica na klobuku je s dlačicama sa člancima, širokim 3.3-7 µm; otrusina je kremasta (IIb-c). Meso: Debelo, čvrsto, bijelo, s nekoliko je hrđastosmeđih mrlja, na prerezu nakon dužeg vremena postane blago oker; miris nije izražen ili je nejasan na voće, a okus je blag, malo je ljutkast u listićima. Kemijske reakcije: Površina stručka u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane ružičasto-narančasta, sa gvajakolom brzo ali ne intenzivno poplavi. Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen u bjelogoričnim šumama u simbiozi s hrastom crnikom, obično u sastojinama sa drvolikim vrijesom (Erica arborea) i planikom (Arbutus unedo), te ispod hrasta plutnjaka i bora, na glinenasto-silikatnom tlu, u mediteranskom području. Doba rasta: 9, 10, 11 Status jestivosti: JESTIVA - Smatra se jestivom vrstom osrednje kvalitete. Napomena: Karakteristična je po specifičnom stanistu, maloj veličini, bjelkastoj osnovi klobuka s više ili manje uočljivom sivo-zelenom nijansom (bez tragova ljubičaste), zdepastom stručku, čvrstoj konzistenciji mesa, ljutkastom okusu mesa (otrusina je IIa-b). Mikroskopski je sa karakterističnim sporama sa sitnim i vrlo nepotpunim mrežastim uzorkom i kožici klobuka koja se sastoji od ne previše velikih dlačica. Po svijetloj boji klobuka i staništu na kojem raste bi se mogla zamijeniti sa više vrsta iz podroda podroda Heterophyllidia, kao što su smeđezelena krasnica (Russula heterophylla), česvinka (Russula ilicis), Wernerova krasnica (Russula werneri), sivomaslinasta krasnica (Russula pseudoaeruginea), koje su gotovo dvostruko većih dimenzija, s izraženije dekoriranim sporama i ogromnim dlačicama kožice klobuka sa zadebljanim bazalnim člancima.
Prirodoslovni muzej - Split
