Russula dryadicola - created on August 2021, in Villar-Saint-Pancrace, France by Guinberteau Jacques

DRIJASOVA KRASNICA

Russula dryadicola R.Fellner & Landa

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo: Fungi > Koljeno: Basidiomycota > Razred: Agaricomycetes > Red: Russulales > Porodica: Russulaceae > Rod: Russula > Vrsta: Russula dryadicola R.Fellner & Landa (GBIF ID 3359738)

Etimologija: Dryas (lat.) = fresinica, osinica, rod biljaka iz porodice ruža (Rosaceae), među kojima je najpoznatiji osmerolatični drijas (Dryas octopetala), biljka koja raste u alpskom i arktičkom području + -cola (lat.) = stanovnik, onaj koji živi uz. Po staništu.

Klobuk: 3-6 cm širok, prvo je polukuglast, zatim je konveksan, kasnije je konveksno-izravnat, pomalo je valovit, gladak, kožica se može guliti, lagano je mazav, žućkast, narančasto-smeđ do crvenkasto smeđ, rub je s ružičastom nijansom, kasnije uglavnom blijedi do žuto-oker boje, mjestimično je hrđastosmeđ, rub je gladak, kasnije je slabo narebran.

Stručak: Oko 3 cm visok i 1.5 cm debeo, valjkast, blago je zakrivljen, pun, bijel, kasnije na bazi postaje hrđastosmeđ, slabo je pahuljast.

Listići: Gusti, široki su 4-5 mm, tanki, prirasli, račvasti, lomljivi, oker do žućkasti, sazrijevanjem postupno žute, oštrica je iste boje.

Spore: Kuglaste do široko eliptične, prekrivene su sa izoliranim bradavicama ili tupim bodljama visokim 0.9-1.3 µm, bez spojnih su linija, 8.5-11.5 x 7.5-10 µm, Me = 9.5 x 8.2, Qav = 1.16, bazidije su 4-sporne, ponekad su 2-sporne, 50-62 x 10.5-18 μm, cheilocistide su 75-130 x 9.5-16.5 μm, kožica klobuka je sa pileocistidama koje su slabo batinaste, sa segmentima, 50-125 x 4.5-8 μm, dlačice su sužene na vrhu, tupe, široke 3-7.5 μm; otrusina je žuta.

Meso: Debelo, čvrsto, slabo je lomljivo, bijelo, ispod kožice klobuka je prljavo smeđe, na oštećenim dijelovima postaje žuto-oker; miris je slab na voće, a okus je isprva blag, ubrzo je malo ljutkast.

Kemijske reakcije: Meso u dodiru sa željeznim sulfatom (FeSO4) postane svijetloružičasto, sa alfanaftolom ljubičasto do crno, a reakcija sa gvajakovom tinkturom je pozitivna.

Stanište: Raste u ljeto i jesen, obično na višim planinskim predjelima u simbiozi sa brezom (Salix reticulata) i u blizini osmerolatičnog drijasa.

Doba rasta: 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nejestiva je vrsta.

Napomena: Raste u zajednici s Dryasom na višim nadmorskim visinama. Nastanak ove vrste pratila su dosta različita tumačenja raznih autora pa su potrebna daljnja istraživanja kako bi se razjasnile sve dvojbe.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Sarnari, Mauro. 1998. Monografia illustrata del Genere Russula in Europa, Tomo Primo. A.M.B. Fondazione Centro Studi Micologici. Vicenza. – 706. str., Russula dryadicola Singer → Fellner & Landa