Abortiporus biennisNAMPOMENA: Kod pregledavanja i širenja taksonomskih stavki na lijevom dijelu stranice mišem se pozicionirajte na + znakove koji se nalaze lijevo od naziva određene taksonomske stavke, kao što prikazuje crvena strelica na slici ispod. Ako kojim slučajem odaberete izravno taksonomsku stavku stranica će otvarati onoliko vrsta koliko je navedeno u zagradi što u slučaju prevelikog broja može dovesti do zamrzavanja ili blokiranja stranice. Kod broja manjeg od 100 se ne očekuju nikakve poteškoće.
Nekada je taksonomija gljiva bila klasifikacija gljiva na temelju njihovog fizičkog izgleda. Ova je imala listiće pa je spadala u skupinu s drugim gljivama s listićima, dok je druga gljiva, ova s rupicama, pripadala drugoj skupini. Više od stotinu godina napredak u taksonomiji gljiva jednostavno je pridavao veću pozornost fizičkim značajkama gljiva i, što je još važnije, činjenici da se sve više i više gljiva iz cijelog svijeta šalje znanstvenicima u Europi. Ovi su znanstvenici počeli otkrivati da opsežnije ispitivanje otkriva druge skupine. Neke od gljiva s listićima imale su bijelu boju otrusine, i primjerice listiće koji su bili prirasli na stručak. Imenovane su nove porodice i rodovi, a vrste su u skladu s tim postavljene u hijerarhiju.
Zatim, prije otprilike stotinu godina, znanstvenici su počeli promatrati gljive mikroskopima. Neki su mikolozi to radili i ranije, ali upotreba mikroskopske mikologije nije prevladala sve do 20. stoljeća. Kao rezultat toga, pojavile su se nove skupine. Ove su gljive, primjerice imale ukrašene spore, što ukazuje da su činile skupinu koja se razlikovala od drugih gljiva koje su golim okom izgledale manje ili više isto, ali su imale glatke spore. Kako su mikroskopi postajali sve bolji i bolji, napravljeno je više taksonomskih promjena.
Važno je podsjetiti da se same gljive nisu mijenjale tijekom ove kratke povijesti, a ono što se promijenilo je način na koji smo ih proučavali. Nove tehnologije i metode analize, poput proučavanja kemijskog sastava, studija razmnožavanja i osobito analize DNK, danas su preuzele primat i rezultiraju radikalnim promjenama u taksonomiji gljiva. Skupine za koje smo nekada mislili da su povezane, na temelju fizičkog izgleda ili mikroskopskih značajki, ispada da nisu povezane. Ali vjerojatno je, rekao bih gotovo sigurno, da će budući mikolozi odlučiti da je naša suvremena taksonomska klasifikacija netočna.
Taksonomija gljiva na ovoj stranici temelji se na podacima međunarodne mreže i podatkovne infrastrukture GBIF-a (Global Biodiversity Information Facility), koju financiraju svjetske vlade i čiji je cilj svakome, bilo gdje, omogućiti otvoren pristup podacima o svim vrstama života na Zemlji. Sjedište Tajništva GBIF-a, koje koordinira sve aktivnosti mreže, je u Kopenhagenu.
Sve su taksonomske jedinice hijerarhijski razvrstane na temelju sljedećeg modela:
Carstvo – Koljeno – Razred – Red – Porodica – Rod – Vrsta