Mycena
Mycoacia aurea

Mycoacia aurea - created in Norway by Sieglinde Hansen [1939-2019]

Info
CC-BY

Nejestiva gljiva

ZLATNA VOSKOZUPKA

Mycoacia aurea (Fr.) J.Erikss. & Ryvarden

Sinonimi: prikaži

Taksonomija: Carstvo Fungi > Koljeno Basidiomycota > Razred Agaricomycetes > Red Polyporales > Porodica Meruliaceae > Rod Mycoacia > Vrsta Mycoacia aurea (Fr.) J.Erikss. & Ryvarden (GBIF ID 2544458)

Etimologija: aurea (lat.) = zlatna. Po boji.

Plodno tijelo: 1-10 cm široko, potpuno je prilegnuto na supstratu, razrašteno, čvrsto je srašteno s podlogom, formira plahtice, sloj koji leži na podlozi sastavljen je od tankoga voštanog subiculuma iz kojeg rastu oštri šiljci koji su krem do svijetložuti, a u starosti su oker, rubna je zona plodnog tijela s kraćim šiljcima i završava glatko.

Šiljci: Dugi su 1-2 mm i rastu pojedinačno, samo su ponekad spojeni na bazi, površina je glatka ili vrlo rijetko s ponekom bočnom izraslinom, krem, svijetložuto do oker.

Mikroskopija: Bazidiospore su valjkaste do eliptične, glatke, prozirne, 4-6 x 1.5-2 µm; otrusina je bijela do svijetložuta.

Meso: Bjelkasto do žućkasto, u početku je mekano, voštano, vremenom i sušenjem otvrdnjava; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u kasno ljeto i jesen na donjoj strani krupnijih drvnih ostataka (trupci, grane) raznog bjelogoričnog drveća.

Doba rasta: 8, 9, 10

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Uz malu se nepažnju lako zamijeni sa sličnom žutom voskozupkom (Mycoacia uda), koja također raste na donjoj strani krupnijih drvnih ostataka raznog bjelogoričnog drveća. Međutim, spomenuta vrsta ima sumpornožute do žuto-oker šiljke. Osim toga, šiljci se kod navedene vrste na vrhu najčešće račvaju u 2-3 manja šiljka, a plodno tijelo s kalijevom lužinom (KOH) postane purpurnocrveno.

DNA sekvenca: prikaži

Referentni izvori: Božac, Romano. 2008. Enciklopedija gljiva, 2. svezak. Školska knjiga. Zagreb. – 1404. Mycoacia aurea (Fr.) Erikss. & Ryv.

Mycoacia aurea

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.