Lachnellula calyciformis - created in Norway by Siv Moen

ČAŠASTA ZDJELIČARKA

Lachnellula calyciformis (Batsch) Dharne

Etimologija: calyx (lat.) = čašica, latica cvijeta + formis (lat.) = sličan, u obliku. Po obliku.

Plodno tijelo (apotecij): 1-9 mm široko, oblika je zdjelice čašice ili pehara, poslije se otvori i izravna, s malim je stalkom spojeno na supstrat, unutarnja himenijalna površina je žuta, žuto-narančasta do narančasto-crvena, glatka, vanjska sterilna strana je bjelkasta do svijetložuta, rub je s bijelim dlačicama.

Stručak: 1-1.8 mm visok i 0.2-0.3 mm debeo, kratak, sužava se prema dnu, bjelkast do svijetložut, na spoju sa supstratom je crno-smeđ do crn.

Mikroskopija: Askospore su eliptične, glatke, bez uljnih kapljica, prozirne, 4.8-8 x 2.4-4.5 µm; otrusina je bijela, bezbojna.

Meso: Tanko, voštano, bjelkasto do žuto; miris i okus nisu izraženi.

Stanište: Raste u proljeće i ljeto kao saprotrof krupnijih drvnih ostataka (grane, grančice) raznog crnogoričnog drveća, obično smreke ili jele, izbija iz kore.

Doba rasta: 3, 4, 5, 6

Status jestivosti: NEJESTIVA - Nema vrijednosti.

Napomena: Unutar roda Lachnellula raste niz sličnih mješinarki koje imaju žutu ili žuto-narančastu himenijalnu površinu. Na mrtvim granama i grančicama ariša raste mješinarka Lachnellula occidentalis. Na krupnim drvnim ostacima (grane, grančice) čempresa raste žuta mješinarka Lachnellula flavovirens koja s vanjske strane ima smećkaste dlačice. Nadalje, na krupnim drvnim ostacima planinskog bora (Pinus mugo) raste žuta vrsta Lachnellula suecica i vrsta Lachnellula fuscosanguinea, koja ima žutu do žuto-crvenkastu himenijalnu površinu, a dlačice su hrđastosmeđe. Sve navedene mješinarke imaju znatno veće spore (oko 10-17 x 4-6 µm) od naše opisane vrste. Trenutno se vrše intenzivna znanstvena istraživanja s ovom vrstom jer neke slične vrste sadrže određene sastojke za koje je utvrđeno da imaju antibiotičko djelovanje.

Skeniraj QR kod za brzi pristup ovoj vrsti na svom mobitelu.